Plenković nakon summita: Pala cijena plina, u RH neće doći 100.000 vojnika

U Bruxellesu je održan  summit EU-a na kojem je sudjelovao i premijer Andrej Plenković. Nakon sastanka premijer je dao izjavu.

- Na summitu čelnika zemalja članica Europske unije vodila se i detaljna trosatna rasprava o Kini. Lideri su izrazili svoju zabrinutost zbog toga što Europske unija ekonomski ovisna o Kini. Upozorili su da bi se zapravo trebalo izbjeći da se ne ponovi greška kad je EU sebi dozvolila da postane energetski ovisna o Rusiji, izvijestila je u središnjem Dnevniku HTV-a novinarka Jasna Paro.

- Francuski predsjednik Emmanuel Macron govorio je o velikim pogreškama iz prošlosti. Najvažnija je i najveća kad se Kini prodavala strateška infrastruktura, poput luke Pirej. U tom  kontekstu na udaru se našao i njemački kancelar Scholz jer su upravo u tijeku pregovori s jednom velikom kineskom kompanijom da preuzme neke poslove u hamburškoj luci, a kancelar Olaf Scholz sprema se početkom idućeg mjeseca s jednom velikom delegacijom poduzetnika na put u Kinu, dodala je. 

Što se tiče Ukrajine Paro je rekla kako  tu doista vlada jedan široki konsenzus o potpori toj zemlji i ekonomskoj i humanitarnoj i financijskoj i diplomatskoj i vojnoj kako bi ta zemlja obranila svoju slobodu i teritorijalnu cjelovitost.

- Govorilo se i o financijskoj pomoći Ukrajini za sljedeću godinu. EU je najavila da će izdvajati milijardu i pol eura mjesečno, odnosno 18 milijardi eura godišnje. Jednako toliko doći će i s američke strane plus još jedna milijarda eura mjesečno od financijskih institucija. Govorilo se i o jačanju vojne pomoći osobito kroz vojnu obuku Ukrajinaca za što je Bruxelles izdvojio zajednički budžet od 100 milijuna eura, a premijer Andrej Plenković je posebno objasnio koju bi tu ulogu mogla imati Hrvatska te kako će to funkcionirati. 

- Energetika i Ukrajina bile su glavne teme, rekao je na početku izjave nakon završetka summita čelnika zemalja EU-a premijer Andrej Plenković.

O plinu

Govoreći o plinu, rekao je da su usuglasili zaključke koje će sljedećih dana i tjedan operacionalizirati ministri energetike i stručne službe Europske komisije. Tim odlukama želi se postići tri cilja: smanjiti cijene plina, osigurati sigurnu opskrbu i smanjiti potražnju.

Dogovoren je privremeni mehanizam koji nema neko fiksno ograničenje cijene plina, nego rješenje koje neće dopustiti da cijene plina zbog špekulacija na burzama lete u nebo. Tu je zatim zajednička platforma preko koje će se nabavljati plin i na taj način Unija svojom snagom i količinom kupnje može osigurati povoljnije cijene i sigurnu opskrbu, zatim dugoročna tranzicija prema obnovljivim izvorima energije, što će smanjiti ovisnost o plinu i imati pozitivan utjecaj na okoliš, objasnio je Plenković.

- Zahvaljujući mehanizmu koji smo sad napravili doći ćemo do toga da cijene plina ne odlete u nebo. Zajedničkom platformom nabavljat će se plin. Dugoročni je cilj tranzicija na obnovljive energije, istaknuo je.

- Mi smo s naše strane ponovili sve ono što govorimo sve vrijeme. Bilo je tu nekih posebnosti, ova zemlja, ona zemlja, ali je na kraju bio dobar dogovor. Vidite kako su reagirala tržišta - cijena plina odmah je pala. Politička poruka Europske unije s najviše razine ovakvom odlukom dala je efekt. Sada očekujemo da se ove odluke operacionaliziraju na razini vijeća mjerodavnog za energetiku i Europska komisija na tragu ovog prijedloga koji je iznijela sredinom tjedna također da konkretne prijedloge. To je što se tiče energetike, rekao je premijer Plenković.

Dogovoren je privremeni mehanizam koji nema neko fiksno ograničenje cijene plina, nego rješenje koje neće dopustiti da cijene plina zbog špekulacija na burzama lete u nebo. Tu je zatim zajednička platforma preko koje će se nabavljati plin i na taj način Unija svojom snagom i količinom kupnje može osigurati povoljnije cijene i sigurnu opskrbu, zatim dugoročna tranzicija prema obnovljivim izvorima energije, što će smanjiti ovisnost o plinu i imati pozitivan utjecaj na okoliš, objasnio je Plenković.

O Ukrajini

- Što se tiče Ukrajine, donijeli smo zaključke, širok je konsenzus, tu gotovo da među liderima nema više neke rasprave. Svi mislimo i govorimo isto već 10 mjeseci. Snažna je potpora. Najavio sam da ćemo biti domaćin Krimske platforme u ponedjeljak i utorak, rekao je premijer.

Dodao je kako se razgovaralo i o ekonomskoj i vojnoj pomoći Ukrajini. 

- Hrvatska nije neutralna, nego je članica EU-a i NATO-a i zauzela je snažan politički stav solidarnosti s Ukrajinom i osude Rusije. Objasnili smo politiku, nema nikakvih iznenađenja. Sve što radimo je operacionalizacija okvira politike koju smo objasnili svim akterima i tu nema nikakvih posebnih iznenađenja, rekao je Plenković.

Dodao je da su tijekom priprema te odluke informacije išle jednako i prema vladi i prema uredu predsjednika i da sada predsjednik Zoran Milanović ne može reći da nije znao za to.

- On za to zna već mjesecima i morat će objasniti zašto ranije nije reagirao, rekao je Plenković.

O uključivanju Hrvatske u obuku rekao je da je odluka donesena na razini EU-a i obvezna je za sve.

- Misija je osnovana. Budžet misije je oko 100 milijuna eura. Riječ je o obuci, treningu, neka specifična znanja. Ne znači da će doći 100.000 vojnika, boraviti u Hrvatskoj, obučavati se pa onda ići u Ukrajinu. Radi se o specifičnoj obuci u kojoj će svaka od zemalja dati neki doprinos. Tu nema ništa posebno dramatično. Hrvatska može ponuditi neka svoja specifična znanja u tome. To su ciljani doprinosi široj misiji, naglasio je te dodao kako će Milanović morati objasniti zašto je protiv.

Na novinarsko pitanje o pomoći u cijenama energenata premijer Plenković je rekao kako je Hrvatska jedna od država članica koja u odnosu na BDP najviše pomaže građanima subvencioniranjem cijena energenata.

- Cijene su ostale niske jer smo odlučili pomoći. Mislim da smo u dobroj situaciji, istaknuo je.

Također je objasnio sporazume o solidarnosti između zemalja EU-a.

- Ideja je da susjedne zemlje idu sa sporazumima o solidarnosti. Dokument sa Slovenijom uskoro će biti spreman. Radi se o mehanizmu sigurnosti ako se jedna zemlja nađe u situaciji da nema plina, da joj druga zemlja pomogne, rekao je.

Na pitanje o financijskoj pomoći Ukrajini iz Hrvatske rekao je da je ideja prikupiti novac iz više izvora, organizacija, država i drugih. Tako bi se Ukrajini omogućila likvidnost koja joj nedostaje.

- Dio sredstava povući će se iz EU fondova, precizirao je.

Čekamo prijedlog MORH-a i GS OSRH

Potpredsjednik Vlade i ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved izrazio je nevjericu da se u zemlji koja je i sama prošla rat dovodi u pitanje pomoć Hrvatske u obuci ukrajinske vojske, istaknuvši da Vlada čvrsto stoji u svome stavu pružanja potpore Ukrajini.

- Očekujemo nakon današnje Deklaracije da će Ministarstvo obrane i Glavni stožer Oružanih snaga predložiti kakve oblike potpore ćemo pružiti, a Vlada Republike Hrvatske zadržava svoj vrlo jasan i principijelan pristup o potpori ukrajinskoj strani, odnosno Ukrajini u obrani i oslobađanju svoje zemlje, rekao je.

- Bilo da se radi o obliku dolaska raznih specijalističkih timova, odnosno raznih timova nižih razina vođenja i zapovijedanja, bilo da se radi o stožernom osoblju, bilo da se radi o specifičnim sposobnostima medicinskog osoblja, Hrvatska je spremna, u tom pogledu mi smo pripravni, rekao je Medved.

Podsjetio je što je sve hrvatski narod prošao usred velikosrpske agresije, kada se hrvatska vojska naoružavala i formirala u samom tijeku rata, te obučavala i podizala borbenu sposobnost "kako bi u konačnici oslobodila svoju zemlju", a sve to činila je uz "veliku potporu prijatelja, saveznika, partnera".

Podsjetio je i da je Hrvatska sudjelovala u obučavanju afganistanskih snaga te da je sudjelovala u međunarodnim operacijama i misijama.

- Hrvatska ima kadar koji posjeduje najvišu razinu sposobnosti, itekako imamo što pružiti našim partnerima, istaknuo je Medved, te zaključio: "Vlada RH zadržava svoj vrlo jasan i principijelan pristup potpori ukrajinskoj strani, odnosno, Ukrajini u obrani i oslobađanju svoje zemlje".