Čelnici mediteranskih zemalja za hitno primirje između Izraela i Hezbolaha

Čelnici devet mediteranskih članica EU-a pozvali su na hitno primirje nakon eskalacije sukoba između Izraela i proiranskog Hezbolaha u Libanonu. Sastanak je održan u Pafosu na Cipru, a sSudjelovali su među ostalima hrvatski premijer Andrej Plenković, predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen te jordanski kralj Abdulah II.

Upućen je poziv na koordinirano i snažnije djelovanje skupine čelnika EU MED9, dakle za deeskalaciju na Bliskom Istoku, ali isto tako poziv na pronalaženje šireg europskog rješenja za goruću krizu, kazao je u središnjem Dnevniku HTV-a novinar Gordan Žvanović javljajući se s Cipra.

Hrvatski premijer Andrej Plenković rekao je da se na ovaj summit može gledati kao na konzultaciju uoči predstojećeg sastanka Europskog vijeća na kojem bi trebalo biti govora o potencijalnom primirju. Istaknuo je da se sudionici summita kao i svi europski čelnici zalažu da im je cilj okončati sukobe na Bliskom istoku koji su u proteklih godinu dana rezultirali velikim brojem žrtava. Potrebno je, kaže, spriječiti daljnju eskalaciju, ali isto tako i nove velike migrantske valove koji bi destabilizirali EU kao i čitav stari kontinent.

Uz premijera Plenkovića na summitu su bili i premijeri Portugala, Španjolske, Italije, Malte, Grčke, Slovenije. Tu su i predsjednici Cipra i Francuske, a posebni su gosti jordanski kralj Abdullah II i predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen. Ona je još jednom uputila poziv na što skoriji prekid sukoba kako bi se stvorili preduvjeti za pronalaženje diplomatskog rješenja u Libanonu duž plave linije, dodao je novinar Žvanović. 

Zabrinutost zbog eskalacije sukoba

Nakon prelijevanja sukoba u Gazi na širu regiju, izražavamo dubok zabrinutost zbog eskalacije vojnih neprijateljstava između Izraela i Hezbolaha, stoji u završnoj izjavi samita MED9 na Cipru.

- Tražimo hitno primirje na Plavoj liniji i pravodobnu dostavu humanitarne pomoći Libanonu, rekli su čelnici, referirajući se na UN-ovu demarkacijsku liniju koja dijeli Libanon od Izraela i Golanske visoravni pod izraelskom okupacijom.

Izjavu su usvojili čelnici devet zemalja (Cipra, Slovenije, Portugala, Francuske, Španjolske, Italije, Malte, Hrvatske i Grčke).

Francuski predsjednik Emmanuel Macron pozvao je na trenutno primirje u Gazi i Libanonu te na oslobađanje izraelskih taoca zatočenih u palestinskoj enklavi. Naglasio je da je prekid izvoza oružja koje se koristi u Gazi i Libanonu jedini način za okončanje sukoba, no dodao da to ne znači razoružavanje Izraela. Inicijativi su se pridružile i druge članice MED9-a.

Španjolska, Francuska i Italija najavile su pokretanje inicijative za osnaživanje libanonske vojske kako bi mogla biti protuteža Hezbolahu, militantnom pokretu smatranom svojevrsnoj 'državi unutar države'.

Jug Libanona ne smije postati nova Gaza, upozorio je grčki premijer Kyriakos Mitsotakis.

Španjolski predsjednik vlade Pedro Sanchez osudio je napad Izraela na snage Ujedinjenih naroda UNIFIL na jugu Libanona, rekavši da je to potpuno neprihvatljivo. Govorimo o više od 40 tisuća žrtava u Gazi i mnogima u Libanonu. U toj zemlji je više od milijun izbjeglih. Pozivam na primirje i prekid te spiralea nasilja, istaknuo je Španjolac koji je također pozvao na prekid isporuke oružja Izraelu.

Skupu su prisustvovali i predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen te Abdulah II., kralj Jordana koji se smatra jednim od najvećih saveznika zapada na Bliskom istoku.

- Iranski nedavni masivni napad balističkim projektilima na Izrael predstavlja ozbiljnu eskalaciju i prijetnju regionalnoj stabilnosti. Željela bih ponovno uputiti poziv na prekid neprijateljstava što je prije moguće, kako bismo stvorili prostor za diplomatsko rješenje duž plave linije. I to mora biti u skladu s Rezolucijom 1701 Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda, rekla je von der Leyen.

Sudionici summita pozdravili su osnivanje resora za Mediteran u novom sastavu Europske komisije koji bi trebala voditi povjerenica iz Hrvatske Dubravka Šuica.

To potvrđuje veću usredotočenost Europske unije na Mediteran i važnost koja se pridaje strateškoj ulozi naše regije. Spremni smo aktivno raditi na formulaciji novog Pakta za Mediteran. Stabilnost, sigurnost i blagostanje Europe veoma su vezani s njezinim bliskim susjedstvom, stoji u deklaraciji tog formata kojemu se Hrvatska pridružila 2021. godine.

Premijer Andrej Plenković rekao je da će Hrvatskoj kao jadranskoj i sredozemnoj državi biti čast predvoditi taj portfelj koji će EU-u omogućiti snažniji angažman na sjeveru Afrike i Bliskom istoku.

- Dobro je čuti te bilateralne komunikacijske kanale koje pojedine zemlje imaju u samom Bliskom istoku i kako bismo sigurnosno spriječili da ne dođe ne samo do veće eskalaciju nego i da izbjegnemo nove izbjegličke valove koji bi destabilizirali države EU i cijele Europe to je ono što je u ovom trenutku najvažnije, rekao je Plenković.

Štogod se dogodi na Mediteranu ima utjecaj na cijelu Europu, rekao je na zajedničkoj konferenciji Nikos Christodoulides, predsjednik podijeljenog otoka koji ove godine obilježava 50 godina od turske invazije.

Procjenjuje se da bi, u slučaju pogoršanja stanja, prema Europi moglo krenuti oko 1,2 milijuna izbjeglica.

Cipar koji je najbliže zemljama Bliskog istoka, već je opterećen velikim priljevom izbjeglica, i usprkos financijskoj pomoći Bruxellesa, tvrde da su dosegli limit. Migranti čine pet posto otočne populacije.

O stanju na Cipru

Dio summita bio je posvećen širim europskim temama. Jedna od njih bila je stanje na Cipru. 

- Samo nekoliko desetaka kilometara od mjesta gdje mi stojimo, bjesni rat. Svi imamo odgovornost poduzeti nešto kako bismo stali na kraj ljudskoj drami i izbjegli daljnju eskalaciju. Naši susjedni narodi i zemlje mogu računati na solidarnost Cipra i Europske unije.  Istodobno mi smo država koja se u isto vrijeme već 50 godina pokušava osloboditi ilegalne prisutnosti turskih snaga, kazao je Nicos Christodoulides, ciparski predsjednik.

MED 9 je skupina koja je osnovana 2013. kako bi ojačala utjecaj mediteranskih zemalja unutar EU-a osobito kada je riječ o pitanjima poput migracije, sigurnosti i gospodarskog razvoja.

Idući sastanci na vrhu skupine MED9 održat će se u Sloveniji 2025. te u Hrvatskoj 2026. godine.