Europski čelnici slomili Orbana: Ukrajina će dobiti 50 mlrd. € pomoći

Čelnici svih 27 država članica postigli su u četvrtak dogovor o reviziji višegodišnjeg proračuna, koja uključuje pomoć Ukrajini, čemu se dosad protivio mađarski premijer Viktor Orban.

- Imamo dogovor. Svih 27 čelnika složilo se o dodatnom paketu potpore od 50 milijardi eura za Ukrajinu unutar proračuna EU-a. Ovo osigurava postojano, dugoročno, predvidivo financiranje za Ukrajinu, objavio je predsjednik Europskog vijeća Charles Michel na društvenoj mreži X.

Izvanredni summit sazvan je jedino zato da se pokuša pridobiti suglasnost Mađarske. Na posljednjem summitu održanom sredinom prosinca 26 članica postiglo je dogovor o pomoći Ukrajini, a jedino je Mađarska bila protiv.

Iz Bruxellesa se u središnji Dnevnik HTV-a javila HRT-ova novinarka Jasna Paro.

Rekla je kako je Orbanov otpor slomljen je u sat i pol koliko je summit kasnio i koliko su trajali sastanci nekih europskih lidera s njime.

- Čini se da je popustio suočen sa snagom jedinstva svih 26 članica. To je ista taktika koju Europska unija koristi prema Putinu - jedinstvo iz koje izlazi snaga. Njegov glavni zahtjev da može u sljedeće četiri godine svake godine vetirati isplate za Ukrajinu nije prošao. Nema mehanizma koji može zaustaviti isplate, može se razgovarati svake godine kako se i na što troši europski novac u Ukrajini, ali isplate se ne mogu zaustaviti, rekla je Paro. 

Osvrnula se i na prosvjede poljoprivrednika koji su se danas događali u Bruxellesu.

Rekla je da su se prosvjednici razišli, ali da su ostali problemi i zahtjevi na koje upućuju, te da će se o tome rješenje tražiti i na nacionalnoj i na europskoj razini.

Orban za svoj pristanak nije dobio ništa zauzvrat

Dogovor je očito postignut prije formalnog početka summita jer je prije toga održano nekoliko sastanaka u užem sastavu. Početak summita je kasnio skoro sat i pol, a nekoliko minuta nakon početka objavljeno je da je dogovor postignut.

Prema usuglašenom tekstu zaključaka, Orban za svoj pristanak nije dobio ništa zauzvrat.

U tekstu se kaže da će se na temelju godišnjeg izvješća Komisje, Europsko vijeće (šefovi država ili vlada EU-a) voditi raspravu svake godine o provedbi Instrumenta za Ukrajinu s ciljem da daju smjernice. Orban je ranije tražio da se iznos od 50 milijardi eura podijeli na četiri sljedeće godine, po 12,5 milijardi godišnje i da se o tome odlučuje svake godine.

Time bi on zadržao mogućnost da i dalje prijeti vetom kako bi dobio zauzvrat ustupke oko odmrzavanja europskih sredstava koja su Mađarskoj zamrznuta zbog problema s vladavinom prava.

U zaključcima se također kaže da će bude li potrebe, za dvije godine Europsko vijeće pozvati Komisiju da napravi prijedlog revizije u kontekstu novog Višegodišnjeg financijskog okvira (VFO).

Međutim, to ima li i nema potrebe za revizijom moraju odlučiti čelnici država članica EU-a jednoglasno, što znači da bi Orban trebao pridobiti ostalih 26 čelnika da pristanu na novu reviziju proračuna, za što nema baš nikakvih izgleda.

U tekstu zaključaka na Orbanov zahtjev dodana je rečenica da Europsko vijeće podsjeća na svoje zaključke iz prosinca 2020. o primjeni mehanizma uvjetovanosti.

U tim zaključcima iz prosinca 2020. Europsko vijeće je postiglo dogovor o sustavu uvjetovanosti za zaštitu proračuna Unije od svih vrsta prijevara, korupcije i sukoba interesa.

Orban će se vjerojatno pozivati na jednu rečenicu iz tih zaključaka koja glasi: Puki nalaz o tome da je došlo do kršenja vladavine prava nije dovoljan za aktivaciju mehanizma, to jest za uvođenje sankcija.

Ali, taj je paragraf ubačen na samom kraju zaključaka, ne u dijelu koji govori o paketu makrofinancijske pomoći Ukrajini.

Taj je mehanizam kasnije iskorišten za zamrzavanje dijela sredstava namijenjenih Mađarskoj iz kohezijskih fondova EU-a.

Metsola: Ukrajina je naš prioritet

- Pozdravljam postizanje dogovora o pružanju dugoročne financijske potpore Ukrajini. Ovo su dobre vijesti. Ukrajina je naš prioritet. Ovaj dogovor 27 zemalja članica dat će kredibilitet i predvidivost koja se od nas očekuje. Sigurnost Ukrajine znači sigurnost Europe, obvezali smo se pomagati i s moralnog i strateškog stajališta. Znali smo da će doći vrijeme kada će naš svijet i naše vrijednosti biti stavljeni na kušnju. Taj trenutak je sada, rekla je Roberta Metsola, predsjednica Europskog parlamenta.

Plenković: 50 milijardi eura namijenjeno za Ukrajinu

Hrvatski premijer Andrej Plenković rekao je kako su dogovorili reviziju sedmogodišnjeg proračuna Europske unije, višegodišnjeg financijskog okvira, koji ukupno teži 65 milijardi eura.

- Od toga je 50 milijardi eura namijenjeno za Ukrajinu, dakle ekonomsku pomoć, obnovu, za proces reformi, svojevrsni financijski krvotok za zemlju koja je žrtva ruske agresije. Ti novci će se davati Ukrajini u 2024., 2025., 2026. i 2027. godini, zato je to predmet ove revizije sedmogodišnjeg proračuna. Deset milijardi eura bit će posvećeno važnoj temi suzbijanja nezakonitih migracija, dakle drugim državama članicama, naravno to uključuje mogućnost i za Hrvatsku. Dvije milijarde eura namijenjene su našoj susjednoj regiji, dakle području Zapadnog Balkana, gdje je to posebno važno i komplementarno sa takozvanim razvojnim planom, planom rasta za zemlje regije koje je predstavila Europska komisija. A to povezujem i sa recentnim posjetom Ursule von der Leyen i premijera Rutea i mene Sarajevu koji treba poslužiti kao poticaj za još nekoliko važnih reformi, kako bismo u ožujku onda donijeli odluku o otvaranju pregovora s Bosnom i Hercegovinom, rekao je Plenković. 

Dodao je kako su raspravili i daljnje pitanje vojne pomoći Ukrajini, situaciju vezanu za Bliski istok, trenutne prosvjede poljoprivrednika koji postoje u Bruxellesu i diljem Europe.

Osvrnuo se i na mađarskog premijer Orbana.

- Mi smo protiv takvog modela cijelo ovo vrijeme, Hrvatska je za zadržavanje jednoglasnosti u proceduri ključnih strateških odluka na razini EU-a, međutim nikad nismo oni koji će biti destruktivni kada je riječ o zajedničkom cilju. Ovdje je cilj bio itekako potreban, nužan, cijelovit pomoći Ukrajini kao zemlji koja je susjedna mnogim državama EU-a, koja je prijateljska mnogim državama kao što je Hrvatska, u teškoj situaciji gdje su joj četiri regije i Krim okupirane, gdje je razorena njena infrastruktura, gdje su desetci tisuća ljudi poginuli, bilo vojnici, bilo civili i gdje je nedvojbeno jasno da je ona žrtva ruske agresije. Kod 26 lidera nije bilo ni trunke, niti sekunde dilema. Mađarska je imala neku drugu poziciju, ali evo nakon šest tjedana pozicija je evoluirala i jutros je postignuta suglasnost. Ja se nadam da je to kraj takve prakse, ali to ćemo tek vidjeti, rekao je Plenković.

Na pitanje je li Orban dobio neki ustupak za svoj pristanak, rekao je kako to nije primijetio.

Orban nakon odluke

Orban se nakon odluke oglasio samo na Facebooku, kritikom odluke koju je podržao.

- Tražimo da Mađari dobiju europski novac koji nam Komisija do sada nije dala. Zabrinuti smo zbog toga što Ukrajini predugo, bez nadzora, stavljamo resurse na raspolaganje, napisao je Viktor Orban na Facebooku.

Ukrajinski premijer pozdravio dogovor čelnika EU-a o pomoći Ukrajini

Ukrajinski premijer Denis Šmihal pozdravio je u četvrtak dogovor europskih čelnika o paketu pomoći vrijednom 50 milijardi eura za Ukrajinu.

- Države članice EU-a još jednom pokazuju svoju solidarnost i jedinstvo u djelovanju kako bi ukrajinski narod izdržao rat, objavio je Šmihal na X-u.

Plenković: Uložit ćemo maksimalne napore za kompromis o pomoći Ukrajini

Hrvatski premijer Andrej Plenković izjavio je ranije u četvrtak u Bruxellesu da će čelnici država članica uložiti maksimalne napore da se postigne kompromis o makroekonomskoj pomoći Ukrajini koju je dosad blokirao mađarski premijer Viktor Orban.

- Vjerujem da će se učiniti maksimalni napori da se dođe do kompromisa, rekao je premijer Plenković nakon dolaska na summit na kojem je glavna tema revizija sedmogodišnjeg proračuna unutar koje je predviđen paket pomoći Ukrajini od 50 milijardi eura za sljedeće četiri godine.

Plenković je podsjetio da je na zadnjem summitu sredinom prosinca 26 članica postiglo dogovor o pomoći Ukrajini i da je jedino Mađarska bila protiv. Jedini razlog zašto je sazvan izvanredni summit jest to da se pokuša pridobiti suglasnost Mađarske.

Na zadnjem summitu 26 zemalja podržalo je pregovarački okvir koji je predložio predsjednik Europskog vijeća Charles Michel, međutim, izostao je pristanak mađarskog premijera Viktora Orbana i odluka nije donesena jer je za nju potreban konsenzus svih država članica.

Prijedlog predviđa povećanje sadašnjeg Višegodišnjeg financijskog okvira (VFO) za razdoblje od 2021. do 2027. za 64,6 milijardi eura.

Od toga je samo 21 milijarda svježeg novca, to jest toliko bi države članice morale povećati svoj doprinos proračunu, 10,6 milijardi eura dobilo bi se preraspodjelom postojećih sredstava, a preostale 33 milijarde samo su jamstva za zajmove koje bi EU podignula i proslijedila Ukrajini po povoljnim uvjetima.

Ukupni predloženi paket za Ukrajinu iznosi 50 milijardi eura, od čega su 17 milijardi nepovratna sredstva, a 33 zajmovi.

Ako Orban bude ustrajao u svojem stajalištu, ostali čelnici okrenut će se nekom alternativnom rješenju, izvan Višegodišnjeg financijskog okvira za koji je potreban konsenzus svih država članica.

- Mi već od prosinca razgovaramo o tome da se pronađe alternativno rješenje, što bi bio jedan posebni međunarodni sporazum 26 država članica, rekao je Plenković.

Naglasio je da je Hrvatska spremna podržati Ukrajinu i biti konstruktivna kako bi se našlo zajedničko europsko rješenje.

- Naša je ambicija uvijek da očuvamo jedinstvo Europske unije u mjeri u kojoj se može, ali razgovora se i o alternativnoj opciji, rekao je hrvatski premijer.

Prosvjedi poljoprivrednika u Bruxellesu

Izvanredni summit održava se u posebnom ozračju zbog prosvjeda poljoprivrednika koji su s nekoliko stotina traktora došli u europsku četvrt u Bruxellesu gdje se održava sastanak.

Poljoprivrednici se bune da ih guše europske ekološke regulative, visoki porezi i troškovi proizvodnje. Francuski predsjednik Emmanuel Macron rekao je kako Europa treba korjenite promjene svojih poljoprivrednih pravila.