Uoči Europskog vijeća: Nitko ne zna kako će se Orban postaviti

U Bruxellesu sutra počinje izvanredni sastanak Europskoga vijeća. Čelnici država Europske unije raspravljat će o reviziji dugoročnog proračuna do 2027. Sutrašnji summit i jest sazvan jer je mađarski premijer Viktor Orban sredinom prosinca stavio veto na rebalans proračuna oko kojega su se suglasile sve države članice, kazala je za središnji Dnevnik HTV-a novinarka Jasna Paro javljajući se iz Bruxellesa.

Podsjetila je da su premijeri tada razgovarali o tome kako financirati najvažnije prioritete za Europsku uniju, a to je prije svega 50 milijardi eura za Ukrajinu. Među drugim prioritetima Paro je navela kako je potrebno više novca i za migracije i za upravljanje granicama, ali i za financiranje kamata za kredit koji je EU svojedobno podignuo kako bi olakšao oporavak europskog gospodarstva.

Nitko, kaže, sa sigurnošću ne može reći kako bi se sutra mogao postaviti Viktor Orban. Potvrdila je da su se večeras ondje okupili čelnici država, među kojima je i premijer Andrej Plenković. Predviđena komemoracija za Jacquesa Delorsa bit će prigoda da se razgovara o strategiji prema Viktoru Orbanu, izjavila je Paro.

Prioritet je privoliti Orbana na konsenzus, no u Vijeću priznaju da se razmatraju i alternativna rješenja, poput toga da 26 država međusobno bilateralnim ugovorima namakne 50 mlrd. za Ukrajinu.

- Neki izvori govore da se razmatra i mogućnost da se Mađarskoj oduzme pravo glasa, a i da je nemali broj država spreman zaprijetiti Mađarskoj da će ostati bez sredstava iz europskog proračuna što bi mađarsko gospodarstvo bacilo na koljena, istaknula je novinarka Jasna Paro. 

O rebalansu sutra ne ovisi samo 50 milijardi za Ukrajinu nego i šest milijardi reformskog paketa za Zapadni Balkan.

Povećanje naoružanja i više vojne pomoći za Ukrajinu bila je glavna tema jutros na izvanrednom sastanku ministara obrane, na kojem je prvi put u svojstvu ministra obrane sudjelovao i Ivan Anušić.

Borrell: Do ožujka isporučit ćemo polovinu obećanih topničkih granata Ukrajini

Hrvatska je do sada uputila u Ukrajinu vojnu pomoć u vrijednosti 181 milijun eura i nastavit će slati pomoć u skladu sa svojim mogućnostima, rekao je ministar Anušić.

Istaknuo je da Hrvatska ispunjava i da će ispuniti ono što je obećala i najavila da će poslati u Ukrajinu. Izrazio je nadu da će sve zemlje članice EU-a ispuniti ono što je dogovoreno kada je riječ o pomoći Ukrajini.

Visoki predstavnik EU-a za vanjsku i sigurnosnu politiku Josep Borrell, koji je predsjedao sastankom, izjavio je da će EU do ožujka isporučiti oko polovine obećanih topničkih granata Ukrajini. Države članice  u ožujku prošle godine obećale su da će u sljedećih godinu dana isporučiti Ukrajini milijun komada topničkog streljiva.

Do sada je isporučeno samo 330 tisuća, a do kraja ožujka moglo bi biti isporučeno još njih 200 tisuća. Borrell je također rekao da je Europska unija do sada osposobila 40 tisuća ukrajinskih vojnika i da do kraja ove godine namjerava još 20 tisuća.

Do sada je isporučeno streljivo uglavnom iz postojećih zaliha u državama članicama, a te zalihe treba sada obnoviti povećanom proizvodnjom. EU stoga traži načine da se poveća proizvodnja oružja i streljiva s obzirom na nove sigurnosne izazove.

- Vojna industrija u cjelini mora početi funkcionirati u skladu s izazovima koji su pred nama. Zemlje EU-a, među njima i Hrvatska, moraju razvijati svoje proizvodne potencijale, rekao je Anušić. Istaknuo je i da Hrvatska mora početi proizvoditi streljivo i oružje ne samo za svoje potrebe nego i za izvoz i da će se hrvatske tvrtke uvezane u određeni klaster povezati s tvrtkama diljem Europe.

Anušić: Veće plaće vojnicima, beskamatni stambeni krediti, ukida se zabrana tetoviranja

Anušić je najavio da će se povećati plaće hrvatskim vojnicima.

- Prvog dana kada sam preuzeo dužnost rekao sam da moramo jačati naše oružane snage, što i radimo kroz nabavu oružja, borbenih zrakoplova itd., ali sve oružane snage počivaju na čovjeku, vojniku koji mora biti zadovoljan i dobro plaćen za svoj posao, rekao je.

- Osim povećanja plaća, koje neće biti samo simbolično, poboljšat će se i neka pravila koja trebaju olakšati vojnički život. Između ostaloga, vojnici će biti razmješteni bliže svojim kućama, te neće morati spavati u vojarni ako im je kuća u blizini. Razmatra se i uvođenje beskamatnih stambenih kredita, olakšice kroz PDV i slično, rekao je Anušić.

Potvrdio je i da će se ukinuti zabrana tetoviranja vojnika.

- To je nelogičnost koja je izbacila iz užeg izbora nemali broj ljudi koji su imali tetovažu i koji zbog toga nisu mogli pristupiti u vojsku. Danas se moramo prilagoditi modernim trendovima, rekao je Anušić.