Plenković: Sigurno će doći i do novih paketa sankcija protiv Rusije

U Bruxellesu je završio izvanredni samit Europske unije sazvan zbog ruske invazije na Ukrajinu. Nakon sastanka izjavu za medije dao je premijer Andrej Plenković. Sve prati dopisnica Jasna Paro, koja je za podnevni Dnevnik HTV-a govorila o političkim zaključcima vezanama uz sankcije Rusiji, koje su europski čelnici donijeli vrlo brzo. Ponovila je i neke naglaske iz izjave premijera Andreja Plenkovića nakon izvanrednog summita EU-a s temom ruske invazije na Ukrajinu.

- To jest neobičnost ovog sastanka, da su se lideri čim su se sastali, relativno brzo usuglasili i potvrdili ovaj paket sankcija, a tek onda raspravljali o situaciji i njezinim posljedicama u kojima se Europa nalazi nakon što je Rusija pokrenula rat protiv Ukrajine. Obično je redoslijed obrnut. To svjedoči o jedinstvu Europe i spremnosti da doista aktivira snažan paket sankcija protiv Rusije, ali jednako tako i o spremnosti na druge mjere, ukoliko bi se pogoršala situacija na terenu, a sve informacije ukazuju baš na to, kazala je Jasna Paro. 

Dodala je kako bi ovaj paket sankcija, kada zaživi, doista mogao značajno oštetiti i ruske financije i gospodarstvo, ali i društvo. Sankcije se temelje na pet područja, među kojima su najvažnije financijsko i energetsko. 

- Prvi put EU uvodi energetske sankcije protiv Rusije, to je važan sektor iz kokjeg se financira i hrvatska i ruska država. Energetske sankcije oštetit će naravno i europske države. Čuli smo od premijera, EU već radi na alternativnim nabavnim putevima energenata. Sankcije se odnose i na prometni sektor, na pogoršavanje viznog režima i ograničavanje pristupa modernim tehnologijama za Rusiju, objasnila je dopisnica iz Bruxellesa. 

Ponovila je zaključak premijera Andreja Plenkovića, kako prema procjenama Vlade, ovaj paket neće bitno oštetiti hrvatsko gospodarstvo, čak ni Fortenova grupu koja je vezana za ruske banke koje su uključene u ovaj paket sankcija. 

Najavljujući dio izjave koju je premijer Plenković jutros dao novinarima, istaknula je da se  on osvrnuo i na približavnje stajališta o Ukrajini s predsjednikom Zoranom Milanovićem koji danas poslijepodne sudjeluje na izvanrednom samitu NATO-a koji će se dogoditi video vezom. 

- Politički zaključci usvojeni su brzo, odmah nakon pola sata sastanka, kako bi se poslala poruka jedinstva. Tekst je usuglašen i mislim da je sveobuhvatan i primjer onome što reflektira zajednički konsenzus država članica nakon brutalne agresije i invazije Rusije na Ukrajinu. Važno je reći kako se drugi paket sankcija proširio na bankarski i financijski sektor, na energetski sektor, prometni sektor, izvozne potpore, uporabu roba dvostruke namjene i na popis osoba kojima će biti ili zabranjeno putovanje ili će im biti zamrznuta imovina. Najavljeno je, kako se situacija bude razvijala, da će sigurno doći i do novih paketa i ovo sigurno nije zadnja poruka koju će EU poslati Rusiji.

- Jučerašnja agresija predstavlja poništenje svih vrijednosti na kojima počiva međunarodni poredak, predstavlja kršenje svih načela međunarodnog prava, ono je ujedno i poruka samoj Ukrajini. Ovaj napad, ničim izazvan, napad je na suverenu, neovisnu, ogromnu zemlju koja ima demokratske procese, a suočena je s agresijom bez presedana.

- Tu su u poruke prema NATO-u, EU-u i svim akterima međunarodne zajednice. Predstavljaju jedan signal Rusije da ne želi širenje NATO-a posebice u zemljama koje su u njenom susjedstvu, dapače poruke koje se šalju su vraćanje na pozicije sigurnosne arhitekture Europe 1997.

Plenković je rekao kako će ova situacija dovesti do početka nekoliko kriza.

- Dovest će do nove faze energetske krize, rast cijena plina i nafte, dovest će do izbjegličke krize koja će se sigurno preliti na zemlje EU-a. Ovaj potez je stvorio presedan u međunarodnim odnosima gdje drugi regionalni hegemoni ovoga tipa mogu po ovom modelu napraviti agresiju na bilo koju zemlju iz njihovih razloga i nadati se da neće biti drugih reperkusija po njih, osim sankcija. Dakle, ovo je na određeni način bitka između demokratskih sustava i onih gdje se vlast ne mijenja često.

Plenković je naglasio da je EU u ovom slučaju jedinstven.

- Jučer sam razgovarao s ukrajinskim premijerom, s nama je bio i predsjednik Zelenski, oni su izuzetno zabrinuti za situaciju i brinu se koliko će još moći izdržati napad.

Rekao je i kako je u kontaktu s hrvatskom veleposlanicom u Kijevu.

- Ona je dobro, živa i zdrava. Pomaže hrvatskim državljanima koji u ovom trenutku žele napustiti Ukrajinu. 

- Dobro je da smo se našli, poslali poruke. Mi smo podržali sankcije, pozvali na prestanak agresije. Vlada je donijela odluku u potpori Ukrajini i nastojat ćemo dalje pomagati koliko je to moguće, rekao je.

Upitan kako će se bankarske sankcije odraziti na hrvatsko gospodarstvo. Sberbank i VTB su suvlasnici Fortenova grupe.

- Ne vidim da će ovaj tip sankcija imati većeg upliva na njih kao vlasnike, ovdje se radi o vlasničkoj strukturi, a ne ulozi Sberbanka ili VTB-a kao aktera na bankarskom tržištu u Hrvatskoj kad je riječ o Fortenovi. Konzultirali smo se, ne očekujem da će ovaj paket sankcija imati upliva na njihovo poslovanje.

Očekuje li se kontrareakcija Rusije i prekid opskrbe plina za Europu?

- Vidjet ćemo, o tome mi ne odlučujemo. EU 40 posto svog plina nabavlja iz Rusije. Najbitnije je da se radi na alternativnim pravcima opskrbe iz drugih zemalja, tako da se stvara jedna nova mreža dugoročne opskrbe plinom.

Na sastanku se raspravljalo o mogućnosti da se nestabilnosti preliju na jugoistok Europe, odnosno zapadni Balkan.

- Ova situacija, kad pogledate apel predsjednika Zelenskog, jako podsjeća na Hrvatsku ’91., vrlo je to slično, samo što je invazija puno veća, napad je jači. Treba paziti na stabilnost i na situaciju i na Kosovu, Crnoj Gori i BiH i tu poruku smo poslali, rekao je premijer.

Upitan koje bi sankcije mogle najviše utjecati na Hrvatsku, Plenković je rekao da one neće imati preveliki efekt.

- Hrvatska nije meta, meta je netko drugi.

- Ne mogu izraziti veću ogorčenost da se ovako nešto događa u 21. stoljeću. Taj 24. veljače ćemo jako dugo pamtiti.