Premijer Plenković: Prijateljski, kvalitetni i sadržajni odnosi između Hrvatske i Austrije

Predsjednik Vlade Andrej Plenković u službenom je posjetu Austriji, gdje je uz sigurnosne, razgovarao i o mnogim drugim temama. U Beču ga je dočekao kancelar Karl Nehammer, a nakon sastanka susreo se i s predsjednikom Nacionalnog vijeća Wolfgangom Sobotkom, te predstavnicima hrvatske zajednice i gradišćanskih Hrvata. 

Dobri bilateralni odnosi 

HRT-ov reporter Ivica Grudiček nalazi se u Beču, te se javio za središnji Dnevnik HTV-a kazavši kako robna razmjena između Hrvatske i Austrije iznosi oko tri milijarde eura na godišnjoj razini, te oko osamsto austrijskih tvrtki posluje u Hrvatskoj.

Dobri bilateralni odnosi između dviju zemalja traju više od 32 godine. U Austriji živi 130 tisuća doseljenih Hrvata, pa tako i pedeset tisuća gradišćanskih.

Kao nacionalna manjina priznati su tek 1976. godine. Zauzimaju se i za dvojezičnost, te su svoje probleme iznijeli predsjedniku Vlade Plenkoviću. 

"Austriji nije bilo upitno podržati hrvatsko članstvo u šengenskom prostoru"

Austriji nije bilo upitno podržati hrvatsko članstvo u šengenskom prostoru te Hrvatska ima njezinu podršku u zaštiti vanjskih granica EU-a, rekao je austrijski kancelar Karl Nehammer.

Nakon sastanka, Karl Nehammer i Andrej Plenković obratili su se medijima.

Dan uoči stupanja na snagu odluke Slovenije i Italije o povratku graničnih kontrola na schengenske unutarnje granice radi pojačane prijetnje terorizma, nakon destabilizacije Bliskog istoka, austrijski kancelar rekao je kako Beč nije dvojio o podršci hrvatskom ulasku u taj prostor slobodnog kretanja te da dvije zemlje već dugo imaju odličnu sigurnosnu suradnju. 

Austrija nije zadovoljna zatvaranjem granica, među ostalim i svojih s Njemačkom, Češkom i Slovenijom, no njezin premijer je naglasio da je zaštita granica temeljna pretpostavka u promijenjenom sigurnosnom okružju. 

Istaknuo je kako se broj ilegalnih dolazaka migranata u Austriju preko Hrvatske drastično smanjio te da Austrija najveći broj prelazaka zaustavlja na istočnoj granici s Mađarskom. 

Nehammer je kazao kako je Hrvatska često bila sama u zaštiti vanjske granice EU-a, što je bio velik izazov za njezinu policiju, te da je Beč stoga u europskim institucijama zagovarao kako bi se Hrvatskoj osigurala pomoć. 

- Upravo one zemlje koje štite vanjsku granicu trebaju našu podršku, rekao je šef austrijske vlade, bivši ministar unutarnjih poslova te zemlje, naglasivši da Austrija podržava da Europska komisija izdvoji dodatna sredstva za njihovo jačanje. 

Maksimalne napore kako bi se spriječile nezakonite migracije

Plenković je istaknuo da je Austrija kontinuirano jedan od najvažnijih trgovinskih partnera.

- Duh prijateljskih odnosa i dobar gospodarski impuls daje nam važnog povoda da naši odnosi i u budućnosti budu jako dobri. Prijateljski, kvalitetni i sadržajni odnosi Hrvatske i Austrije. Radi se o dva naroda koji su povijesno povezani, rekao je.

Premijer Plenković ocijenio je sastanak s Nehammerom izvrsnim.

Andrej Plenković komentirao je sigurnost na granicama te rekao kako nema konkretnih podataka o terorističkoj prijetnji, ali da treba biti razuman i oprezan u situaciji poput današnje.

- Kad je riječ o Hrvatskoj i granici, Hrvatska ima 6.700 policajaca. Gotovo da nema zemlje koja ima toliko graničnih policajaca kao Hrvatska koji čuvaju drugu najveću vanjsku granicu EU-a. Uložili smo maksimalne napore kako bismo spriječili nezakonite migracije poštujući međunarodno pravo. Nisu problem ni Austrija ni Slovenija ni Hrvatska. Važno je čuvati vanjske granice. Hrvatska policija uspjela je uhititi više od 1000 krijumčara i to je najbolji indikator stanja, rekao je.

Vizni režim

Plenković je istaknuo kako nema informacija da migranti iz Mađarske dolaze u Hrvatsku.

- Nema razloga da Hrvatska diže unutarnju kontrolu na schengenskoj granici s Mađarskom. Mislim da to nije smjer koji bi nas trebao zabrinjavati. Moramo pojačati zajedničke napore i učiniti sve da se problem riješi uz pritisak na zemlje u našem dijelu Europe da usklade vizni režim, rekao je.

- Kratak je put od aerodroma u Beogradu i Sarajevu, pa uz pomoć krijumčara preko zelenih granica u Mađarsku i Hrvatsku, dodao je hrvatski premijer.

Tijekom boravka u Beču, premijer Plenković susrest će se s predstavnicima hrvatske zajednice i gradišćanskih Hrvata. U austrijskoj metropoli dočekan je uz vojne počasti.

Beč i Zagreb sredstvima EU-a žele graditi plinovod od Krka do Bavarske

- Hrvatski, austrijski, slovenski i bavarski premijeri poslali su pismo Europskoj komisiji o namjeri izgradnje plinovoda od LNG terminala na Krku do Bavarske europskim sredstvima, koji bi u budućnosti mogao prevoziti i vodik, rekao je na konferenciji za novinare premijer Andrej Plenković. 

- Austrija i Hrvatska važni su partneri na području energetike. LNG terminal na Krku vrlo je važno pitanje za Austriju, a dvije zemlje surađuju na postizanju neovisnosti o ruskom plinu. Danas su austrijska skladišta na 97 posto popunjenosti, što Beč nije mogao ni sanjati prošle godine te su otkriveni i drugi kapaciteti za opskrbu, kazao je austrijski kancelar Karl Nehammer. 

Austriji, kao zemlji bez mora, iznimno je važna infrastruktura kako bi uopće dobivala plin, a Nehammer je u tom kontekstu izdvojio hrvatski terminal te dobru inicijativu da se plinovodom poveže sa Slovenijom, Austrijom i Bavarskom. Austrijski predsjednik vlade potkraj prošle godine posjetio je Omišalj.

Povećava se kapacitet, LNG će moći prevoziti i vodik

Plenković je istaknuo da Hrvatska povećava kapacitet terminala s 2,9 na 6,1 milijardu prostornih metala plina, što je dvostruko više od hrvatskih potreba. Naglasio je da će plinovod biti građen da može prevoziti i vodik, čime će pridonijeti energetskoj tranziciji kontinenta.

Hrvatska, Slovenija i Italija početkom godine ispunile su uvjete za dodjelu nepovratnih sredstava za projekt Dolina vodika Sjeverni Jadran čime će proizvoditi taj energent u blizini terminala na Krku.