Plenković s Nehmmerom i Söderom obišao LNG terminal na Krku

Nakon sjednice Vlade, premijer Andrej Plenković otputovao je na Krk gdje je s austrijskim kancelarom Karlom Nehammerom i predsjednikom vlade Savezne Države Bavarske Markusom Söderom obišao LNG terminal u Omišlju. Premijer ih je upoznao sa strateškom odlukom Vlade iz kolovoza o proširenju kapaciteta terminala.

Domaćini na LNG terminalu upoznali su dužnosnike s radom terminala, procesima dopreme ukapljenog plina te njegova daljnjeg transporta s terminala plinovoda prema unutrašnjosti. Gosti su upoznati i s vladinom strateškom odlukom o povećanju kapaciteta LNG terminala na Krku.

Ukupna investicija iznosi 180 mil. eura od čega se 25 mil. eura planira utrošiti na samo proširenje kapaciteta terminala, a 155 mil. eura u proširenje plinovodne mreže prema Bosiljevu. Za financiranje će se maksimalno upotrijebiti sredstva iz EU fondova, rekao je novinar Stanko Čulina.  

Premijer Andrej Plenković zatim je izjavio da je cilj današnjeg susreta predstaviti gostima i hrvatskoj javnosti cjeloviti plan o tome koje su sve mogućnosti da u znatno izmijenjenim globalnim okolnostima, prije svega zbog ruske agresije na Ukrajinu kada Europa nalazi alternativne pravce opskrbe, Republika Hrvatska s kupljenim LNG brodom prije dvije godine pridonese ne samo vlastitoj energetskoj sigurnosti u pogledu prirodnog ukapljenog plina nego i energetskoj sigurnosti susjednih država.

- Mi smo danas ovdje i da usvojimo zajedničku izjavu koja predstavlja formalizirani početak suradnje između Austrije, Bavarske i Hrvatske i to u energetsko političkom kontekstu zajedno s upravljačkim tijelom u kojem će sudjelovati predstavnici nadležnih vlada koji će pripremiti daljnju suradnju u pogledu energetske suradnje, izgradnje plinovoda i mogućnosti za povećanjem kapaciteta, rekao je Plenković.

Istaknuo je da je Vlada proteklog ljeta donijela odluku da postojeći kapaciteti na brodu s 2,9 milijardi kubika plina budu dignuti na 6,1 milijardi kubika. Na taj način će se moći primiti više od duplo plina nego što su ukupne potrebe hrvatskih kućanstava, gospodarstva i industrije, dodao je.

Hrvatska je energetski sigurna

Odgovarajući na pitanja novinara Plenković je rekao da je Hrvatska energetski sigurna. 

- Mi smo u prvom mandatu vlade okončali 40-godišnju debatu u energetskim krugovima o tome treba li nam ili nam ne treba LNG terminal na Krku. Za realizaciju ovoga projekta dobili smo prije nekoliko godina 101 mil. eura iz EU fondova. Vlada je donijela odluku da će dati još toliko, odnosno 100 mil. iz proračuna. Preostalih 35 mil. eura su uložili HEP i Plinacro, koji su u formalnom smislu i suvlasnici LNG Hrvatske, HEP 75%, a Plinacro 25%. Trenutačno je više od 60% plina kojega konzumiramo u Hrvatskoj upravo ukapljeni prirodni plin, dodao je.

U duhu europske solidarnosti - suradnja sa susjednim državama

Premijer Plenković rekao je da Hrvatska, kada bi bila sebična i egoistična, mogla bi reći da ima dovoljno plina.

- No naša je želja u duhu europske solidarnosti i izmijenjenih okolnosti, da plinovodi i naftovodi koje Hrvatska ima, budu korisni i susjednim državama. Zato i inicijativa prema Sloveniji, Mađarskoj, BiH, Njemačkoj i Austriji predstavlja konkretizaciju različitih planova koje su radili naši stručnjaci, izjavio je. Nakon usvajanje izjave stručnjaci će se sastati kako bi dalje operacionalizirali suradnju.

Austrijski kanelar Nehammer naveo je da se daljnji koraci u tom projektu prepuštaju stručnjacima.

- Obratit ćemo se zajedno Europskoj komisiji što prije i tražiti potporu. U Austriji postoji politička volja da se pridružimo tom projektu. Razradit ćemo projekt i premostiti uska grla u opskrbi, rekao je.

Upravo je Austrija desetljećima najviše ovisila o ruskom plinu. Do početka rata u Ukrajini, 80 posto plina nabavljala je iz Rusije. 

- Važno je razmišljati i o postupnom napuštanju fosilnih goriva, ali i vodiku kao energentu budućnosti, naveo je Nehammer.

Markus Sőder je ocijenio da je ovo važan korak sa zajedničkim ciljem osiguranja energetske neovisnosti, očuvanja razine energenata i borbe s klimatskim promjenama.

- Tražimo nove obnovljive izvore energije, od vodika, preko vjetroelektrana do solarnih elektana, u čemu važna može biti južna Europa, rekao je.

U projektu povezivanja Njemačke preko Slovenije i Austrije plinovodom sve počinje izgradnjom novog LNG terminala u Omišlju, uz već postojeći, navedeno je tijekom predstavljanja projekta.

Opcije su kopneni terminal kapaciteta 15 milijardi prostornih metara plina, s procijenjenom cijenom od 1,75 do 2 milijarde eura ili plutajući po cijeni od 1,2 milijarde eura, a kapaciteta 9,6 prostornih metara na godinu. Tu je i plinovod kroz Sloveniju, u vrijednosti 600 milijune eura. Plinovod i terminal projektirali bi se za budući transport vodika.

Među planiranim plinovodima u Hrvatskoj su novi na pravcu Zlobin-Bosiljevo, pravac prema Mađarskoj, BiH te Albaniji i Crnoj Gori.