Gotovo 2000 privedenih nakon nasilnih prosvjeda učenika

Gotovo 2000 ljudi privedeno je u Francuskoj nakon što su prosvjedi učenika zbog uvjeta u školama prerasli u nasilje, pri čemu je ozlijeđeno 305 policajaca i pripadnika žandarmerije, priopćilo je Ministarstvo unutarnjih poslova.

Većina privedenih sumnjiči se za nasilje, među ostalim, nad policijom. 

Francuski premijer Sébastien Lecornu u četvrtak je sazvao krizni sastanak nakon što su se prosvjedi učenika zbog uvjeta u školama proširili zemljom.

Samo u srijedu uhićeno je više od 600 ljudi zbog sumnje na kaznena djela, među ostalim podmetanje požara i napade na policajce.

Prosvjedi su se u četvrtak ujutro proširili i na sveučilišta, a blokade su zabilježene u oko 30 kampusa, prema podacima studentskog sindikata Union Étudiante.

Diljem zemlje učenici su prosvjedovali zbog dotrajalih školskih zgrada, prenapučenih učionica i manjka nastavnika.

Prosvjedi su na mnogim mjestima protekli mirno, no u nekim mjestima došlo je i do nasilja i vandalizma.

Mediji su izvijestili i o napadima na autobuse i autobusna stajališta, a policija je protiv prosvjednika koristila i suzavac.

Tijekom prosvjeda gorjeli su spremnici za otpad i bacane su petarde, a u zapadnom gradu Nantesu zapaljen je ulaz u jednu srednju školu.

U Marseilleu je zapaljeno vatrogasno vozilo.

Ministarstvo: Neredi na ulicama

Ministarstvo unutarnjih poslova ocijenilo je da situacija više nema nikakve veze s legitimnim izražavanjem zahtjeva, već da je riječ o neredima na ulicama.

- Zbog prosvjeda će u petak ostati zatvoreno oko 400 škola, u kojima će se nastava održavati na daljinu, najavio je ministar obrazovanja Édouard Geffray.

Napomenuo je da je od početka prosvjeda ozlijeđeno 170 učenika i 65 djelatnika u obrazovanju.

Ministar je pozvao na smirivanje situacije u razgovoru za televiziju France 2 te najavio razgovore s predstavnicima učenika.

Pretučen i zapaljen ravnatelj srednje škole

Kante za smeće poslužile su kao barikade oko srednje škole u Nantu. No nakon što su zapaljene, planulo je i pročelje škole. Vatra se proširila i uništila školsko predvorje.

- Kad je vatra planula, još je bilo ljudi unutra i ispred ulaznih vrata. Uplašili smo se za one koji su ostali u zgradi, rekao je jedan učenik.

Drugi učenik kazao je da su prosvjednici mogli zapaliti malu vatru na cesti, jer bi, smatra, učinak bio isti.

 - Jer spaliti zgradu – to je ipak malo previše, naveo je.

Velike skupine učenika u Strasbourgu blokirale su ceste i tramvajske linije, a u Marseilleu su stotine mladih zapalile vatrogasno vozilo, nakon što su ga napustili vatrogasci. Ravnatelja tamošnje škole polili su benzinom i pretukli.

Neprihvatljici uvjeti za nastavu

Interventna policija morala je reagirati i u Lilleu. Nakon što su prosvjednici postavljali barikade po cestama, palili kante i bacali pirotehnička sredstva, snage reda uzvratile su palicama i suzavcem. U tom francuskom gradu organiziran je i velik prosvjed učenika, roditelja i profesora zbog nedovoljnog broja nastavnika i loših uvjeta u srednjim školama.

- Učionice su premalene. Učenici imaju osjećaj kao da se guše, a i mi smo prisiljeni raditi u takvim uvjetima. Ne možemo posvetiti pozornost učenicima kojima je to najpotrebnije, rekla je srednjoškolska profesorica Marine Molins.

- Imamo 35 učenika u razredu, ne možemo više pratiti nastavu. Postalo je neizdrživo, kazao je učenik srednje škole u Lilleu Soan Rauche.

Prosvjedi koji su prošli tjedan počeli u Parizu proširili su se i na brojne druge francuske gradove, a učenicima su se pridružili i studenti na tridesetak sveučilišnih kampusa. Blokirane su stotine škola. 

- Uvjeti na nastavi potpuno su neprihvatljivi. Po učionicama i hodnicima su žohari, a ima i štakora. Prozori su zaglavljeni, u učionicama je prevruće, a u WC-ima nema papira, rekao je učenik srednje škole u Saint-Denisu Frederic Bartholdi.

Prosvjedi i blokade prerasli su u ozbiljan politički problem za vladu premijera Sebastiena Lecornua. Situacija je posebno osjetljiva jer se prosvjedi preklapaju s negodovanjem stanovnika zbog niza izrazito nepopularnih mjera štednje, koje je vlada predstavila kao dio proračuna za 2027.