Ruska imovina kao tempirana bomba - Vidaković: 'Opasan presedan!'

Europska unija raspravlja o mogućoj zapljeni zamrznute ruske imovine radi financiranja Ukrajine. Belgija upozorava na pravne i financijske rizike, a analitičari ističu opasnost presedana i posljedice za stabilnost europskog financijskog sustava te dovođenje u pitanje suverenosti država.

EU razmatra trajnu konfiskaciju ruske imovine

Ako se rat nastavi sadašnjim intenzitetom, Ukrajini će u sljedeće dvije godine trebati oko 135 milijardi eura vanjske pomoći. Europska unija i dalje je glavni izvor financiranja, a Bruxelles sada razmatra treba li nakon dugotrajnog zamrzavanja ruske imovine otići korak dalje – prema trajnoj konfiskaciji.

– Predložila sam dvije mogućnosti za financiranje Ukrajine u iduće dvije godine, jednu koja se temelji na imovini i drugu na zaduživanju Europske unije. Morat ćemo odlučiti kojim putem želimo ići, ali jedno je potpuno jasno – moramo donijeti odluku o financiranju Ukrajine, izjavila je predsjednica EK Ursula von der Leyen uoči sastanka Europskog vijeća.

Riječ je o oko 210 milijardi eura imovine Ruske središnje banke, od čega se čak 193 milijarde eura nalazi u belgijskom depozitoriju Euroclear. Time se Belgija našla u središtu politički i pravno iznimno osjetljivog pitanja.

Euroclear i Belgija upozoravaju na ruske protumjere i goleme rizike

Predsjednica Uprave Eurocleara Valerie Urbain upozorila je na moguće ruske protumjere.

– Očekujemo pravne protumjere protiv Eurocleara, zapljenu imovine naših klijenata u Rusiji. No mislim da bi Rusija mogla otići i dalje, tako da bi sva belgijska imovina u Rusiji mogla postati dio tih mjera, rekla je Urbain.

Belgijska vlada otvoreno upozorava na visoke pravne, financijske i političke rizike, strahujući da bi upravo Belgija snosila najveći teret posljedica. Belgijski premijer Bart De Wever istaknuo je da bi trajna konfiskacija bila povijesni presedan.

– Njemačka je isprva bila fanatično protiv, no potom je u samo dva mjeseca promijenila stav i krenulo se u nešto što nikada prije nije učinjeno – oduzimanje suverene imovine države s kojom niste u ratu i njezino korištenje u sukobu. To nije mala stvar, to je povijesni presedan, rekao je De Wever.

Pet država EU-a protiv trajne konfiskacije

Protiv trajnog oduzimanja ruske imovine zasad su se javno izjasnile Češka, Italija, Belgija, Malta i Bugarska. Upozoravaju da bi zapljena suverenih državnih rezervi zemlje s kojom Europska unija formalno nije u ratu predstavljala presedan bez jasnog uporišta u međunarodnom pravu.

Slovački premijer Robert Fico poručio je da takav potez ne bi pridonio miru.

– Politika mira koju dosljedno zagovaram sprječava me da podržim produljenje vojnog sukoba. Davanje desetaka milijardi eura za vojnu potrošnju produžuje rat, a korištenje zamrznute ruske imovine moglo bi izravno ugroziti američke mirovne napore, rekao je Fico.

Unatoč protivljenju dijela članica, Bruxelles ne odustaje od ideje konfiskacije, koju vidi kao način osiguranja održivog financiranja Ukrajine i jasne poruke da kršenje međunarodnog prava ima dugoročne posljedice. No, za takvu odluku potrebna je jednoglasna suglasnost svih država članica, jer se radi o vanjskoj i sigurnosnoj politici.

Šefica europske diplomacije Kaja Kallas upozorila je da je stav Belgije pritom ključan: "Bez Belgije to neće biti nimalo jednostavno, jer se kod njih nalazi većina imovine i važno je da budu dio svake odluke koju donesemo".

Rusija već pokrenula tužbe i prijeti odmazdom

U međuvremenu, Ruska središnja banka već je tužila Euroclear u Moskvi, tražeći 230 milijardi dolara odštete, dok Moskva najavljuje pravnu i gospodarsku odmazdu, uključujući zapljenu europske imovine u Rusiji. Glasnogovornica ruskog ministarstva vanjskih poslova Marija Zaharova poručila je da se protumjere već pripremaju.

Ruski ekonomski analitičar Evgenij Konovalov smatra da tužba ima i simboličnu dimenziju: "Ona šalje signal da će Moskva koristiti sve dostupne pravne mehanizme kako bi se suprotstavila pokušajima korištenja njezine imovine, uključujući međunarodne i arbitražne institucije".

Rizik presedana i posljedice za euro

Stručnjaci upozoravaju da bi konfiskacija mogla stvoriti presedan prema kojem se državne rezerve mogu zaplijeniti političkom odlukom. To bi, dodaju, moglo potaknuti treće zemlje, uključujući Kinu i države globalnog juga, da smanje udio svojih deviznih rezervi u eurima.

– To bi moglo dovesti do manjeg interesa investitora za Europu i europske obveznice, osim ako ne uz višu cijenu, upozorila je Urbain.

Europski povjerenik za gospodarstvo Valdis Dombrovskis rekao je da Rusija nastavlja s pravnim pritiscima, ali da to neće spriječiti EU u traženju odštete za Ukrajinu.

Zbog pravnih rizika i mogućih posljedica, Europska unija zasad koristi samo kamate i dobit od zamrznute ruske imovine. Ministri vanjskih poslova nisu se uspjeli usuglasiti o trajnoj konfiskaciji, pa će konačnu odluku donijeti čelnici Europske unije, koji ovoga tjedna odlučuju i o financiranju Ukrajine za sljedeće dvije godine.

Lannoo (CEPS): Rizik od 210 milijardi eura ne može nositi samo Belgija

Belgija, u kojoj se nalazi najveći dio sredstava u depozitoriju Euroclear, inzistira na čvrstim jamstvima svih država članica. Analitičar Karel Lannoo, iz think tanka Centre for European Policy Studies (CEPS), objašnjava da je belgijski stav prvenstveno motiviran razmjerima rizika.

– Glavna zabrinutost je da se rizik mora zajednički dijeliti među svim državama članicama. Govorimo o iznosu od oko 210 milijardi eura, što je otprilike trećina belgijskog BDP-a. To je iznimno velik iznos, a Rusija bi mogla pokušati pravno potraživati povrat tog novca, rekao je Lannoo.

Dodaje da bi takav potez mogao ozbiljno narušiti financijsku stabilnost, ne samo Belgije, nego i depozitorija u cijeloj EU. Moskva je već pokrenula tužbu protiv Eurocleara, tražeći 230 milijardi dolara odštete. Euroclear se, prema dostupnim podacima, već suočava s više od stotinu pravnih sporova povezanih s Rusijom.

Na pitanje tko bi snosio posljedice u slučaju gubitka sporova, Lannoo je vrlo jasan: "Euroclear bi morao plaćati iz sredstava koja zapravo ne posjeduje. On upravlja imovinom u depozitoriju, ali nije njezin vlasnik. Vlastiti kapital Eurocleara mjeri se u nekoliko milijardi eura – i to je sve. U takvom scenariju odmah bi bankrotirao".

Dodaje da Europska središnja banka nije sklona prijedlozima o kojima se raspravlja u Europskoj komisiji i koji su na dnevnom redu summita Europskog vijeća. Na pitanje hoće li se države članice uspjeti dogovoriti, Lannoo smatra da je neki oblik dogovora izgledan, ali ne nužno u obliku trajne konfiskacije.

– Mislim da će se složiti oko nečega, ali ne znam točno oko čega. Postoje i alternativni modeli, rekao je, podsjetivši na prijedloge koje je CEPS ranije iznio.Kao jednu od mogućnosti naveo je Europski stabilizacijski mehanizam (ESM).

– ESM može posuđivati novac na tržištima i zatim ga plasirati. Taj je mehanizam već korišten za Grčku, Portugal i Španjolsku. Zašto se ne bi koristio i za Ukrajinu? To je pitanje na koje zasad nemamo odgovor, rekao je Lannoo.

Dodaje da će se dio odluka možda donijeti, ali da će se mnogi detalji razrađivati tek nakon božićnih blagdana.

Vidaković: Zapljena ruske imovine kao opasan presedan

Ekonomski analitičar Neven Vidaković upozorava da je zamrzavanje, a osobito moguća zapljena imovine Ruske središnje banke u Europi, pravno i strateški iznimno rizičan potez bez presedana u suvremenoj povijesti.

– Tako nešto se nikada nije radilo, pogotovo u situaciji u kojoj Europa i Rusija formalno nisu u ratu. Time se ulazi u područje bez jasnih granica, upozorava Vidaković.

Naglašava da se, bez obzira na moralne i političke ocjene ruske agresije na Ukrajinu, mora sagledati šira strateška slika i dugoročne posljedice takvih odluka. Vidaković povlači paralelu s Hrvatskom kako bi ilustrirao potencijalni problem presedana.

Ističe da Hrvatska narodna banka (HNB) u svojoj imovini ima obveznice drugih država, uključujući njemačke i druge europske vrijednosnice, koje nose kamatu i imaju jasno definiranu glavnicu.

– Što ako Hrvatska jednoga dana napravi nešto što se Bruxellesu ne sviđa? Hoće li netko tada reći: nećemo vam vratiti glavnicu, nećemo vam isplatiti kamate? pita Vidaković.

Dodaje da se upravo zato zapljena imovine središnjih banaka suverenih država ne radi, jer se jednom prijeđena linija više ne može povući. Priznaje da se zapljena ruske imovine može promatrati kao moralno opravdana u kontekstu agresije na Ukrajinu, ali upozorava da to ne znači da je ona i financijski, pravno i sustavno ispravna.

– Ulazite u imovinu suverene države. Kada to jednom učinite, više nema jasnih granica. Otvara se prostor za selektivno i politički motivirano tumačenje prava, rekao je.

Posebno upozorava na dvostruke standarde Zapada.

– Ruska agresija proglašava se apsolutnim zlom, dok se, primjerice, američki pritisci na druge države tumače kao legitimna zaštita nacionalnih interesa. Kada se takvo licemjerje preseli u područje financijske imovine, sve države počinju se pitati tko su im stvarni saveznici, upozorava.

De-dolarizacija i kraj ere financijske sigurnosti

Vidaković smatra da je korištenje dolara i financijskog sustava kao političkog oružja dugoročno potaknulo de-dolarizaciju, osobito među državama BRICS-a.

– Povijest će vjerojatno pokazati da je vrhunac američke hegemonije bio trenutak kada je nakon napada na Ukrajinu objavljeno da će se dolar koristiti kao oružje protiv onih koji se Americi ne sviđaju. Tada je ostatak svijeta shvatio da se mora maknuti od dolara, rekao je.

Dodaje da se svijet danas više ne bavi klasičnim makroekonomskim temama poput inflacije i nezaposlenosti, nego geoekonomijom, koja je nerazdvojiva od geopolitike. Poseban naglasak stavio je na ulogu Eurocleara, kao ključne europske institucije za poravnanje i skrbništvo vrijednosnih papira, te povukao paralelu sa Središnjim klirinškim depozitarnim društvom (SKDD) u Hrvatskoj.

– Financijski sustav počiva na povjerenju u neutralne institucije. Euroclear i SKDD su institucije koje svi trebaju i koje se ne diraju. Regulatori ih ne napadaju, politika ih ne dira, jer bez njih sustav ne može funkcionirati, rekao je.

Upozorava da bi političko zadiranje u takve institucije, bez jasnog pravnog temelja, imalo dalekosežne posljedice za investitore, pojedince, ali i suverenost svih država. Upozorava da se u tom slučaju više ne radi samo o ruskoj imovini.

– Kada se jednom prijeđe ta granica, ne govorimo više o suverenosti Rusije, nego o suverenosti svake države i svakog pojedinca koji koristi financijski sustav, rekao je.

Kao krajnje upozorenje naveo je mogućnost arbitrarnog oduzimanja imovine.

– Ako se zapljena opravdava emocijama i političkim vrijednostima, gdje je kraj? Što sprječava da se sutra nekome zaplijeni imovina jer je „pogrešno označen“ ili politički nepoželjan? To nisu apsurdni scenariji, nego logična posljedica ovakvog ponašanja, zaključio je.

Pogledajte emisiju Svijet: Agenda: