Što se očekuje od programa naoružavanja Europe?

Europa će se morati naoružati i pripremiti na samoobranu. Ne samo zato što prijeti opasnost, nego i stoga što se više ne može oslanjati na sigurnosni kišobran najveće vojne sile na svijetu, Sjedinjenih Američkih Država. Te činjenice postale su posve jasne Starom Kontinentu tek posljednjih dana i tjedana. 

Što se očekuje od programa Europske komisije ReArm Europe, kojim bi se u četiri godine potrošilo 800 milijardi eura za naoružavanje Europe? Kako potaknuti proizvodnju i koji sustavi i oružja će biti posebno traženi? Koji su preduvjeti da obrana Europe više ne bude ovisna samo o NATO savezu i SAD-u? Kakve su perspektive za hrvatsku industriju?

Više novca za vojsku, manje za sve ostalo

Europa se do zuba naoružava, više se ne oslanjajući na potencijalnu zaštitu saveznika preko Atlantika. Obrambeni izdaci EU-a tako će dosegnuti rekordnih 800 milijardi eura - najviše od Hladnog rata. Čelnici EU-a podržali su plan predsjednice Europske komisije Ursule von der Leyen. Privremeno se ukidaju proračunska pravila kako bi se članice mogle više zaduživati i povećati obrambene izdatke. Time će se osloboditi 650 milijardi eura u četiri godine, iako javni dug zemalja poput Francuske i Španjolske već prelazi 100% BDP-a.

Plan predviđa preusmjeravanje postojećih EU-fondova prema vojnim ulaganjima. Bit će više novca za vojsku, manje za sve ostalo.

Potez dolazi nakon što je američki predsjednik Donald Trump počeo pregovore s Rusijom i upozorio da SAD možda neće štititi NATO-ove saveznike koji ne ispune ciljeve potrošnje. EU se također obvezao na 30 milijardi eura pomoći Ukrajini u 2025., dok je jedino Viktor Orban ostao izvan sporazuma.

Prema dostupnim podacima za 2022., Sjedinjene Držale izdvajale su 10 puta više za obranu od Rusije, a vojni proračun Francuske, Njemačke i Velika Britanije zajedno bio je dvostruko veći od ruskog.  

Nakon invazije, ruska vojna potrošnja znatno je porasla i procjenjuje se da je 2023. premašila 100 milijardi dolara. Rusija tvrdi da europska militarizacija cilja upravo na Moskvu. 

Velik dio naprednog naoružanja EU i dalje kupuje od SAD-a

Europska vojna skladišta ispraznila su se jer je oružje u velikim količinama završilo na ukrajinskom ratištu, dok se istodobno europska obrambena industrija suočava s velikim izazovima. Trenutačni kapacitet proizvodnje borbenih aviona ograničen je na oko 50 godišnje, a proizvodnja tenkova ne prelazi 340 godišnje.

Zemlje EU-a povećale su obrambene rashode na 1,99% BDP-a u 2024., s očekivanjem rasta na 2,04% u 2025.

Najveći proizvođač oružja u Europi je Airbus, dok su talijanski Leonardo i francuski Thales vodeći u proizvodnji helikoptera i radarskih sustava. Njemački Rheinmetall, proizvođač tenkova Leopard, bilježi snažan rast zahvaljujući ratu u Ukrajini. Cijene svih dionica kompanija vojne industrije su u porastu.

Velik dio naprednog naoružanja EU i dalje kupuje od SAD-a, uključujući zrakoplove F-35, višecijevne raketne sustave HIMARS, rakete dugog dometa ATACMS te protuzračne sustave Patriot, zbog čega će povećanjem europskog vojnog budžeta posebno profitirati američka vojna industrija. Iako Europa jača vlastitu vojnu industriju, trenutačna ovisnost o SAD-u ostaje dominantna za velike sustave poput zrakoplova i raketa.

Kakve su realne mogućnosti Europe i Hrvatske?

O tome što donose novi planovi Europske unije, ali i kakve su realne mogućnosti Europe i Hrvatske te u kojem roku, u emisiji Agenda: Svijet razgovarali smo s bivšim ministrom obrane i eurozastupnikom Jozom Radošem i čelnim čovjekom tvrtke za proizvodnju oružja, HS Produkta, Željkom Pavlinom, a cijelu emisiju možete pogledati u nastavku: