Plenković: Zalažemo se za slobodu kretanja jer omogućuje normalan život

U Bruxellesu poslijepodne počinje sastanak na vrhu predsjednika država i vlada Europske unije. Epidemija, proizvodnja i dostava cjepiva protiv bolesti covid-19, gospodarski oporavak, migracije i odnosi s Turskom i Rusijom - glavne su teme dvodnevnog summita. Zbog sve učestalijih kibernetičkih napada na javnu infrastrukturu u Europskoj uniji najavljeno je da će i digitalna sigurnost biti jedna od tema koju će razmotriti.

Prije toga premijer Andrej Plenković sudjelovao je na sastanku na vrhu Europske pučke stranke. Evo što je rekao između dva sastanka:

- Na jutrošnjem sastanku raspravili smo sve teme koje su na dnevnom redu - suradnja u borbi protiv pandemije, aktivnosti oko EU digitalne potvrde, koordinirane aktivnosti i postupno otvaranje gospodarstva na razini EU, što je za Hrvatsku važno zbog turizma. Naravno i sve što se odnosi na proces odobravanja nacionalnih planova oporavka i otpornosti pri čemu očekujemo da će tih 6,3 milijarde eura bespovratnih sredstava kroz ovog desetljeće pomoći Hrvatskoj za investicije i ključne reforme u sektorima koje je Vlada odredila prioritetnima. Na vanjsko-političkom planu razgovarat ćemo o odnosima s Turskom i Rusijom, a danas ćemo započeti naš razgovor s glavnim tajnikom UN-a koji je obnovio svoj mandat- ključne teme bit će multilateralizam, globalno upravljanje i globalni napori za suzbijanje covida-19.

Upitan za francusko-njemačku inicijativu vezanu za Rusiju, Plenković je otkrio kakav je stav Hrvatske.

- Što se tiče zaključaka koji se odnose na Rusiju, oni imaju dva segmenta. Jedan je principijelna politika EU-a pa i Hrvatske, o tome da kada smatramo da se Rusija ponaša protivno načelima međunarodnog prava i načela iza kojih stojimo, da postoje adekvatne mjere i one su sadržane u dokumentu. A drugi segment, gdje su nakon summita Merkela i Macrona, došli prijedlozi koji otvaraju nekoliko područja suradnje s Rusijom koja bi bila dio tog dvotračnog pristupa koji Unija često ima. Oko nekih tema smo principijelni i čvrsti, oko drugih otvaramo prostor za suradnju što je logično s obzirom na ekonomske interese koji postoje.

Neke zemlje i dalje se zalažu za restriktivne mjere karantene prema građanima koji dolaze iz područja gdje ima mnogo indijskog soja koronavirusa. Plenković je rekao da je Hrvatska do sada favorizirala da svaka od vlada donosi odluke na temelju svojih procjena.

- Mi tako funkcioniramo cijelo vrijeme. Hrvatska u ovom trenutku ima dobru epidemiološku situaciju, podiže se broj cijepljenih i mi ćemo na tom procesu inzistirati. Želimo da se sloboda kretanja kao temeljna vrijednost EU-a reetablira jer ona omogućuje normalan život, normalnu cirkulaciju ljudi, kapitala, trgovinske razmjene i konačno turizma. Za nas je turizam vrlo važan. Očekujemo da ova sezona, pod motom "siguran boravak u Hrvatskoj" bude bolja i uspješnija od protekle. Stoga, mi ćemo držati stav da ćemo procjenjivati o tome odakle nam ljudi dolaze i gdje se iz Hrvatske vraćaju, rekao je.

Danas se u Europskom parlamentu glasuje o izvješću o BiH. Plenković je rekao da se radi o redovitom godišnjem izvješću te da očekuje da se prijedlozi, prije svega hrvatskih predstavnika i Europske pučke stranke, dobiju podršku.

- Ono što ja znam da gospodin Rangel ima problema s liberalima, sa zelenima, i socijalisti ne pokazuju volju da glasuju za taj amandman. Kad gledam cjelinu rezolucije, Daytonski sporazum se spominje više puta, spominju se presude Europskog suda za ljudska prava, ali i presude Ustavnog suda BiH, i ono najvažnije apelira se na nastavak izborne reforme. Ono što mi se još čini dobro, da se pozdravlja dogovor Čovića i Izetbegovića koji je omogućio da se u tom trenutku nastavi proces konačnog održavanja izbora u Mostaru. Ti su izbori održani, dobro su prošli. Stav Vlade je da političke stranke u BiH same trebaju postići dogovor o reformi izbornog sustava koji će omogućiti da cijela arhitektura izbornog sustava bude pravednija. Hrvatska je tu advokat, prijatelj, susjed koji podržava i to želim poručiti prijateljima u BiH - mi smo tu da vam pomognemo. Dobro je za harmonično funkcioniranje BiH da se sva tri naroda dobro osjećaju kao i svi građani. Nije dobro preglasavanje, nije dobar inženjering, rekao je Plenković.

- Štogod pisalo u rezoluciji neće promijeniti činjenicu da u BiH postoje tri konstitutivna naroda, bitno je da se postigne konsenzus oko izborne reforme koja će omogućiti legitimnu zastupljenost sva tri naroda u institucijama i bolje funkcioniranje, to je smisao tih rezolucija.  Mi smo godinu i nešto prije redovitih izbora, to izvješće može biti poticaj, rekao je.

Upitan o mađarskim zakonima, koji nisu na dnevnom redu summita, Plenković je rekao da je stav Hrvatske jasan.

- Mi smo protiv diskriminacije bilo koje manjine, bilo čijih ljudskih prava. U situaciji kada postoje prijepori oko sadržaja nekog zakona na nacionalnoj razini, smatramo da je zadaća EK pogledati jesu li ti zakoni u skladu ili nisu u skladu s vrijednostima EU-a. Mi ne vidimo potrebu da se tu dodatno pridružujemo nekim očitovanjima, zaključio je premijer Plenković.

Dvodnevni summit o epidemiji, migracijama i Rusiji

Na rasporedu je više tema, a sve prati Jasna Paro.

- Ovaj puta naglasak je na koordinaciji mjera opuštanja koje uvodi sve više država jer su brojke u Europi sve bolje, zaraženih je sve manje, a cijepljenih sve više. No opasnost od indijskog tzv. delta soja jača. Zbog toga je posebno glasna jedna skupina država, koje predvodi Njemačka, a koja se zalaže da se i dalje koordinirano nastave restriktivne mjere osobito karantena prema putnicima koji ulaze u EU iz onih dijelova svijeta gdje ima puno indijskog soja koronavirusa jer to dovodi u opasnost građane koji nisu cijepljeni i mlađu populaciju, rekla je Paro.

- Razgovarat će se i o gospodarskom oporavku, vezano uz nacionalne planove. Hrvatska temeljem svog nacionalnog plana očekuje nešto manje od 7 milijardi eura i očekuje da će EU taj plan Komisija odobriti do kraja srpnja. Još jedna važna tema je migracijska politika. Lideri će pročešljati sve rute, od zapadnomediteranske do zapadnobalkanske, s naglaskom na zaustavljanje ili barem smanjenje broja ilegalnih ulazaka u EU te suradnju sa zemljama koje su na tom putu, a posebno je u fokusu Turska. Razgovarat će se o prijedlogu da se Tursku nastavi financijski pomagati jer udomljuje veliki broj sirijskih izbjeglica, dodala je Paro.

Velika tema sastanka bit će i odnosi s Rusijom. Nakon sastanka Putin-Biden pojavili su se prijedlozi da se održi sastanak EU s Putinom, koji se nije održao još od ruske okupacije Krima.

U Europskom parlamentu se danas glasuje o dvije zanimljive teme - jedna je izvješće o Bosni i Hercegovini na koje su hrvatski europarlamentarci imali primjedbe, a druga je prijedlog deklaracije hrvatskog zastupnika Predraga Freda Matića o seksualnom i reproduktivnom zdravlju i pravima.

- Što se tiče izvješća o BiH, glasovalo se tijekom jutra o amandmanima. Za nas je posebno važno hoće li proći amandman hrvatskih zastupnika da se vrati termin tri konstitutivna naroda u tekst izvješća. Zbog toga su svi hrvatski zastupnici na odboru glasali protiv tog izvješća. Sinoć je u EP-u o tome održana rasprava. Većina zastupnika je podržala da se BiH nastavi podržavati na europskom putu, a hrvatski predstavnici su još jednom objasnili zašto je važno da se BiH tretira kao tronacionalna država u kojoj sva tri konstitutivna naroda imaju pravo izabrati svoje predstavnike, rekla je Paro.

Sinoć je kasno održana rasprava o tzv. Matićevoj rezoluciji o seksualnom i reproduktivnom pravu žena. Matić je branio rezoluciju i rekao da je nepravedno da se ona svede samo na jednu temu - pobačaj, da se rezolucija bavi s poboljšavanjem zdravlja žena, s njihovim pravima i da je tako treba čitati. 

Bila ona prihvaćena ili odbijena poslijepodne u EP-u, ona nema obvezujuću niti zakonodavnu snagu ni za jednu državu članicu jer se tiče pitanja koje su direktno u nadležnosti država članica, a ne europskih institucija.