Sedam članica traži tješnju suradnju i ubrzano pristupanje EU-u

U Bruxellesu su se sastali ministri vanjskih poslova, među kojima i naš ministar Gordan Grlić Radman. Glavne teme, naravno, i ovaj put rat na Bliskom istoku i u Ukrajini. Međutim, na marginama je organiziran i sastanak s ministrima šest država Zapadnog Balkana s kojima će se razgovarati o novom krugu proširenja Unije.

Prijatelji zapadnog Balkana, skupina od sedam zemalja članica EU-a (Hrvatska, Slovenija, Austrija, Češka, Grčka, Italija i Slovačka) poziva na tješnju suradnju sa zapadnim Balkanom u području zajedničke vanjske i sigurnosne politike i ubrzanje pristupnog procesa s tim zemljama.

- Mi prijatelji zapadnog Balkana imamo posebnu odgovornost da zapadni Balkan držimo visoko na političkoj agendi EU-a i u potpori regiji na putu prema EU-u, kaže se u "non-paperu" s kojim su ministri vanjskih poslova država članica EU-a upoznati prije sastanka danas u Bruxellesu. 

- Pozivamo da se osnaži i ubrza pristupni proces i pozivamo institucije EU-a da predstave jasan program za postupnu i ubrzanu integraciju s konkretnim provedbenim koracima do 2024. i nakon toga, a na temelju pravednih i rigoroznih uvjeta i načela o vlastitim zaslugama, dodaje se u dokumentu u koji je Hina imala uvid.

Sa najnovijim informacijama iz Bruxellesa se javila naša reporterka Jasna Paro.

- Ovaj sastanak je nastavak prošlog izvješća Europske komisije o proširenju kada je Europska unija pozvala države Zapadnog Balkana i istočnog partnerstva da ubrzaju reforme, da iskoriste ovaj povijesni trenutak i ubrzaju svoje približavanje Europskoj uniji jer Bruxelles nikad nije bio otvoreniji prema proširenju nego sada. I ovaj večerašnji sastanak 27 ministara vanjskih poslova Europske unije i šest ministara država Zapadnog Balkana. Ista je politička poruka na tom tragu da je regija Zapadnog Balkana visoko na dnevnom redu Europske unije, da je ta regija važna za Europsku uniju i da zbog toga što je komisija predložila ubrzano pregovaranje s Ukrajinom, Zapadni Balkan nije i neće pasti u drugi plan. Večeras je bilo najvažnije saznati o vanjskoj i sigurnosnoj obrambenoj politici, govori Paro.

- Neke zemlje, poglavito Srbija i BIH nisu još uskladile svoju vanjsku politiku s politikom Europske unije. Nekoliko država uključujući Austriju, Italiju, Hrvatsku, Sloveniju, Slovačku, Češku su pripremile uoči ovog sastanka jedan neformalni politički dokument zvani "non paper" u kojem se zalažu za više suradnje s državama Zapadnog Balkana, za više ovakvih sastanak na Ministarskoj razini kakav je večeras, bilo formalnih ili neformalnih. Iznad svega, zalažu se za sve brže integriranje u području sigurnosti kako bi te države koje su izložene jednom štetnom narativu iz Rusije, bile snažnije i mogle se oduprijeti i lažnim vijestima i kibernetičkim i drugim vrstama ugroza. Ministri su razgovarali i o dramatičnoj humanitarnoj situaciji u Gazi, gdje od 35 bolnica, 20 nije operativno. Raspravljalo se o osmom paketu pomoći Ukrajini koji još uvijek blokira Mađarska. Ministri rade i na pripremama 12 kruga sankcija za Rusiju, dodaje Paro.

EK će u srijedu predložiti 12. paket sankcija protiv Rusije

Visoki predstavnik EU-a za vanjsku i sigurnosnu politiku Josep Borrell najavio je u ponedjeljak da bi Komisija ovaj tjedan trebala predložiti 12. paket sankcija protiv Rusije.

Borrell je nakon sastanka ministara vanjskih poslova država članica EU-a rekao da bi Komisija na svom sastanku u srijedu mogla odlučiti o tom prijedlogu i uputiti ga Vijeću EU-a na usvajanje.

Novi, 12. paket uključivat će nove zabrane izvoza, između ostaloga, dijamanata, zatim nove korake za ograničavanje cijena nafte kako bi se smanjili prihodi koje Rusija ostvaraju od prodaje nafte, te nove mjere protiv zaobilaženja sankcija, rekao je Borrell.

Europska unija je od početka ruske agresije na Ukrajinu u veljači prošle godine donijela 11 paketa sankcija protiv Rusije.

Nužno je tražiti dugoročno rješenje po završetku sukoba na Bliskom istoku

Visoki predstavnik EU-a za vanjsku i sigurnosnu politiku Josep Borrell pozvao je u ponedjeljak da se počne tražiti dugoročno rješenje na Bliskom istoku nakon završetka sukoba između Izraela i Hamasa.

Borrell je nakon sastanka ministara država članica EU-a rekao da je šefovima diplomacija predložio neku vrstu okvira s određenim uvjetima u tom smislu. Istaknuo da je bi taj okvir trebao imati tri čvrsta nei tri da.

 - Prvo je da ne može biti protjerivanja Palestinaca izvan Gaze, rekao je Borrell. Drugo ne odnosi se na to da ne može biti smanjivanja teritorija pojasa Gaze.

Ne smije biti izraelske okupacije Gaze, teritorijalnih promjena ili smanjenja teritorija te povratka Hamasa u Gazu, rekao je Borrell.

Treća stvar je da pitanje Gaze ne smije biti odvojeno od rješavanja palestinskog pitanja u cjelini. Rješenje za Gazu mora biti dio ukupnog rješenja za palestinsko pitanje, rekao je Borrell.

Tri stvari koje bi morao sadržavati taj okvir jesu da se uspostave legitimne palestinske vlasti, koje će imati snažnu potporu, čiji će legitimitet definirati Vijeće sigurnosti UN-a. Drugo je nužnost snažnijeg sudjelovanja arapskih zemalja.

Neće biti rješenja bez snažne predanosti arapskih zemalja i to se ne može ograničiti samo na novac. Potreban je politički doprinos izgradnji palestinske države, rekao je Borrell.

Treća stvar je snažnije uključivanje Europske unije u to područje, posebice u izgradnji palestinske države.

- Bili smo predugo odsutni i rješenje za taj problem smo delegirali Sjedinjenim Državama, rekao je Borrell.

Europa se sada mora više uključiti jer ako to ne učinimo, ako ne nađemo rješenje, imat ćemo stalno smjenjivanje ciklusa nasilja, rekao je Borrell.

"Zapadni Balkan izložen destabilizaciji"

U "non-paperu" se navodi da je zapadni Balkan izložen destabilizirajućim čimbenicima, poput malignog utjecaja trećih zemalja, hibridnih prijetnji i ilegalnih migracija.

Navodi se da EU treba dati novi poticaj za dublju suradnju u području zajedničke vanjske i sigurnosne politike i pojačati dijalog sa zemljama zapadnog Balkana.

- Budući da od naših partnera očekujemo da se usklade s vanjskom politikom EU-a, vjerujemo da bi pojačani dijalog pridonio da oni bolje razumiju pozicije EU-a. Pojačana suradnja učinila bi nas učinkovitijima u suočavanju s vanjskim pritiscima i suprotstavljanju ruskom i drugim štetnim narativima koji su nespojivi s vrijednostima EU-a i međunarodnim poretkom temeljenom na pravilima, dodaje se u "non-paperu". 

- Tražimo hitnu humanitarnu stanku u Gazi. Potrebno je otvoriti humanitarne koridore i suočiti se sa strašnim uvjetima u kojima žive ljudi u Gazi, rekao je Josip Borrell, visoki predstavnik Europske unije za vanjsku politiku i sigurnost.

Nemojmo zaboraviti ni Ukrajinu. Rusija je gađala Kijev i civilni brod na Crnom moru koji je prevozio žitarice. Ali vojna pomoć Europske unije nastavlja rasti, dosegnula je 27 milijardi eura.  

- Naravno da je potrebno najprije da svaka zemlja Zapadnog Balkana ispuni svoje uvjete i da će se to promatrati individualno na temelju vlastitih postignuća, ali da EU tu mora biti ona koja će poticati, pomagati i koja će svakako stajati uz zemlje Zapadnog Balkana kako bi te zemlje što prije ostvarile željeno članstvo, govori Gordan Grlić Radman, ministar vanjskih i europskih poslova RH.

"Pozivati ministre i veleposlanike na sastanke"  

U svrhu jačanja suradnje, sedam članica EU-a među ostalim predlaže da se ministri vanjskih poslova država zapadnog Balkana pozivaju na neformalne sastanke šefova diplomacija EU-a najmanje jednom u šest mjeseci, da se veleposlanici zapadnog Balkana pozivaju na sastanke Političko-sigurnosnog odbora EU-a, također barem jednom u šest mjeseci.

Zauzimaju se i za jačanje suradnje u područjima kritične infrastrukture i kibernetičke sigurnosti te za daljnju potporu zemljama zapadnog Balkana u području obrane u okviru Europskog instrumenta za mir.