Konsenzus o proširenju EU, dio o migracijama blokirale Mađarska i Poljska

Čelnici 27 država članica EU-a u Granadi na kraju neslužbenog summita donijeli su deklaraciju koja se odnosi na ključne političke, ekonomske i sigurnosne teme kojima će se EU baviti u nekoliko sljedećih godina. Jedinstveni su u tome da pristupanje Europskoj uniji treba ubrzati. Planiranu deklaraciju o politici migracija blokirale su Poljska i Mađarska zbog čega je predsjednik Europskog vijeća Charles Michel objavio posebnu izjavu o migracijama koja nije dio završne deklaracije iz Granade.

Jedno od strateških pitanja oko kojeg nije postignut konsenzus na summitu je problem migranata. Nije postignut konsenzus oko samo jednog dijela teksta zajedničke izjave, onoga koji se odnosi na migracije, kazala je za središnji Dnevnik HTV-a dopisnica Jasna Paro.

- Radi se o programskog tekstu i tu nema nikakvih detalja, već su samo sadržani politički ciljevi i principi. Poljska i Mađarska blokirale su taj dio zajedničke deklaracije. Vjerojatno zbog toga što ne prihvaćaju činjenicu da su prije tjedan dana bile preglasane na sastanku vijeća ministara unutarnjih poslova, kada je velikom većinom glasova donesena uredba o postupanju u kriznim situacijama, odnosno kako pomoći državi koja se nađe pod velikim pritiskom migranata i tada bi joj druge trebale pristupiti u pomoć, izjavila je.

Ono što smo danas vidjeli, kaže Paro, izraz je političkog nezadovoljstva na najvišoj razini s jedne strane.

- S druge strane bio je to i "pucanj u prazno" jer je taj dio zajedničke izjave, koji se odnosi na migracije, objavljen u formi posebne izjave predsjedavajućeg Europskog vijeća Charlesa Michela.

U kratkoj izdvojenoj izjavi o migracijama Charlesa Michela kaže se da su migracije "europski izazov koji traži europski odgovor", te da će EU "slijediti sveobuhvatan pristup migracijama". On, među ostalim, uključuje partnerstva sa zemljama podrijetla i tranzita, rješavanje temeljnih uzroka migracija, učinkovitiju zaštitu vanjskih granica EU-a te odlučnu borbu protiv organiziranog kriminala.

Poljska i Mađarska time su drugi put u nekoliko proteklih mjeseci blokirale zajedničku izjavu Europske unije o migracijama zbog razlika u stajalištima. Po dolasku na summit mađarski premijer Viktor Orban dao je do znanja da nije spreman na kompromis. Izrazio je nezadovoljstvo zbog toga što su važne odluke za planiranu reformu migracijske politike donesene nedavno većinom glasova i protivno volji Mađarske i Poljske. On inzistira da se takve odluke donose konsenzusom.

Deklaraciju nije podržao ni poljski premijer Mateusz Morawiecki.

- Kao odgovoran političar, odbacujem cijeli paragraf zaključaka sa sumita koji se tiče migracija, napisao je Morawiecki na platformi X.

Potom je objavio i da je danas pokazao da Poljska ima vladu "koja brine o sigurnosti poljskih obitelji, a ne o ilegalnom useljavanju". 

Da nije bilo jednostavno pokazuje i ranija današnja Orbanova izjava u kojoj je poručio da će kompromis biti "nemoguće" postići i da su Budimpešta i Varšava prisiljene prihvatiti nešto čemu se protive, referirajući se na dogovor veleposlanika članica EU-a o uredbi o kriznim situacijama u slučaju velikog priljeva migranata.

- Pravno gledajući, mi smo silovani. Ako si pravno silovan i prisiljen prihvatiti nešto što ti se ne sviđa, kako je moguć kompromis?, rekao je Orban.

Mađarska i Poljska snažno se opiru prijedlogu da migranti koji dolaze u države članice na obodu Unije, kao što su Italija i Grčka, budu premještani u druge zemlje članice Unije.

- Njihov je problem pitanje solidarnosti i podijeljene odgovornosti, to je rasprava koju vodimo već deset godina, rekao je u izjavi nakon završetka neformalnog samita EU-a u Granadi hrvatski premijer Andrej Plenković.

No blokiranje planirane zajedničke deklaracije o migracijama ne utječe na pripremu reforme, a predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen optimistično je kazala da očekuje dovršetak reforme migracijske politike idućih mjeseci.

Proširenje Europske unije

U okviru deklaracije navodi se da je pitanje proširenja EU-a "geostrateško ulaganje u mir, sigurnost, stabilnost i napredak". I Europska unija i buduće članice moraju biti spremne da bi došlo do širenja EU-a, kaže se u deklaraciji.

- Proces pristupanja EU temelji se na vrijednostima. To je bilo vrlo jasno rečeno u današnjoj raspravi. Nema prečaca, nema automatskog ulaska, izjavila je Ursula von der Leyen, predsjednica Europske komisije.

- Moramo nastupati pojedinačno, posebno prema svakoj zemlji, jer svaka treba specifičan pristup. Ali moramo nastupati sa sviješću da se mora ići brže nego do sada. Ukrajina je postala kandidatkinja, dolazi kao posljednja, ali gura jako brzo i potiče one zemlje koje čekaju otprije, kazao je Josep Borrell, visoki predstavnik EU-a za vanjsku i sigurnosnu politiku.

Charles Michel ranije je izjavio da želi da EU bude spremna za proširenje do 2030. godine.

Premijer Plenković je, govoreći o "biti trenutka u politici proširenja gdje smo danas", kazao da je nakon ruske agresije došlo do geostrateškog pogleda na pitanje proširenja. Da nije bilo Putinove agresije na Ukrajinu niti bi Ukrajina sada bila zemlja koja je podnijela zahtjev za članstvo, niti bi se tako munjevito Ukrajina, Moldavija i Gruzija pridružile zemljama jugoistoka Europe koje su u politici proširenja.

- Vanjski element je ubrzao ovaj proces i učinio ga puno više političkim nego što je to bilo prije, naglasio je Plenković.

- Nekoliko glasova se javilo - neki su protiv, neki bi da radimo na tradicionalan način. I jasno je kako geopolitička situacija na Zapadnom Balkanu, kao i s Moldavijom i Ukrajinom, opravdava sveobuhvatan pristup i ujedno opravdava Uniju utemeljenu na zajedničkim projektima ili politikama, a ne više na tradicionalnom načinu, kao što se radilo do sada, izjavio je Emmanuel Macron, francuski predsjednik.

- Pitanje proširenja EU-a iznad svega je drugoga. Zna se da imamo namjeru konačno primiti zemlje Zapadnog Balkana, nakon 20 godina obećanja. Iste takve planove imamo s Moldavijom i Ukrajinom, i u perspektivi i s Gruzijom, kazao je Olaf Scholz, njemački kancelar.

Crna Gora i Srbija već godinama vode pregovore, Sjeverna Makedonija i Albanija tek su ih službeno otvorile prošle godine. Bosna i Hercegovina dobila je status kandidata u prosincu prošle godine, pola godine nakon što je isti dodijeljen Ukrajini i Moldaviji. Kosovo ima status potencijalnog kandidata, a Gruzija europsku perspektivu. Turskoj su pregovori blokirani od 2018. i nema naznaka da bi se to uskoro moglo promijeniti.

Temeljno načelo procesa proširenja Europske unije trebaju biti individualne zasluge aspirantica, smatra premijer Plenković.

- Nije realno da uđu svi skupa niti da bude nekog velikog vala, uvjeren sam u to. Jedino i isključivo politika individualnih zasluga svake zemlje treba biti temeljno načelo procesa proširenja jer ako krenemo to sve stavljati na kup, onda se uvijek negdje kriteriji olabave, a negdje zaoštre, rekao je novinarima prije povratka u Zagreb.

Plenković je dodao da je Hrvatskoj Bosna i Hercegovina najvažnija zemlja u vanjskopolitičkom smislu od svih zemalja u susjedstvu i da snažno podržava da Sarajevo otvori pregovore s EU-om.

Europski čelnici žele ojačati gospodarsku sigurnost u vrijeme globalnih tenzija

Čelnici Europske unije suglasili su se da trebaju ojačati konkurentnost europskog gospodarstva, biti predvodnici u razvoju novih zelenih i digitalnih tehnologija i smanjiti ovisnost o trećim zemljama, u prvom redu Kine.

U završnoj deklaraciji istaknuli su da su pandemija COVID-a i ruska invazija na Ukrajinu u veljači 2022. testirali otpornost Unije i da EU mora ojačati svoju konkurentnost.

Suglasili su se da EU mora ojačati svoje zajedničko tržište, smanjiti vanjsku ovisnost u digitalnim i zelenim tehnologijama, sirovinama i kritičnim lijekovima i povećati ulaganja u istraživanja i vještine.

- Ojačat ćemo našu poziciju industrijske, tehnološke i trgovinske sile, s posebnim fokusom na područja s visokom dodanom vrijednošću u kojima već imamo komparativnu prednost ili možemo postati predvodnik, navodi se u deklaraciji.

Deklaracija iz Granade trebala bi usmjeravati rasprave u mjesecima koji dolaze o prijedlogu Europske komisije koji bi mogao dovesti do strožih kontrola izvoza i prijenosa tehnologija, osobito onih koje mogu biti upotrijebljene u vojne svrhe.

Komisija planira u suradnji s 27 država članica do kraja godine pripremiti ocjenu postoje li rizici po europsku gospodarsku sigurnost u vezi s naprednim poluvodičima, umjetnom inteligencijom, kvantnom tehnologijom i biotehnologijom. To je dio Strategije za poboljšanje europske gospodarske sigurnosti koju je Komisija predstavila u lipnju, a koja poziva na jačanje europskog unutarnjeg tržišta, poticanje istraživanja, sklapanje savezništava s pouzdanim partnerima i korištenje postojećih zaštitnih alata na području trgovine te razmatranje novih.

Jedan od tih alata je istraga koja bi trebala utvrditi imaju li električna vozila iz Kine nepoštenu korist od državnih subvencija. Europski izvor rekao je da će nakon toga vjerojatno uslijediti druge istrage o kineskom izvozu, na primjer o vjetroturbinama.

Dio debate usredotočit će se na stupanj u kojem su države članice spremne uskladiti svoje politike na području nacionalne sigurnosti i prebaciti neke ovlasti Bruxellesu.

Drugi aspekt je mjera u kojoj bi europska tržišta trebala ostati otvorena za strana poduzeća. Zemlje poput Švedske i Nizozemske žele otvorenija tržišta, a druge poput Francuske više su fokusirane na zaštitu domaćih proizvođača.