Sigurnosna konferencija u Münchenu: fokus na geopolitičkim napetostima

U Münchenu sutra počinje sigurnosna konferencija koja već više od 60 godina putem dijaloga traži put prema zaustavljanju gorućih kriza i sukoba. I ove godine okupit će se brojni svjetski čelnici, među ostalima ukrajinski predsjednik Zelenski, francuski predsjednik Macron i kineski ministar vanjskih poslova Wang Yi.

Uoči ovogodišnje Sigurnosne konferencija iz Münchena se javio novinar HRT-a Gordan Žvanović te poručio da se konferencija održava se na prekretnici kada su dugogodišnji savezi dovedeni u pitanje - međunarodni poredak utemeljen na pravilima se narušava, a diljem svijeta eskaliraju sukobi.

Sigurnosno izvješće koje prati konferenciju ove godine nosi znakoviti naslov 'U razaranju'. U fokusu je stoga europska obrana i sigurnost, budućnost transatlantskih odnosa, obnova multilateralizma kao i utjecaj tehnološkog napretka na sigurnost. 

Poseban naglasak ove godine će biti stavljen na goruće sukobe uključujući rat u Ukrajini.

Od sutra se u Münchenu okuplja više od 1000 sudionika konferencije među kojima oko 60 šefova država i vlada iz 120 zemalja svijeta. Hrvatsku će predstavljati premijer Andrej Plenković, šef hrvatske diplomacije Gordan Grlić Radman te ministar obrane Ivan Anušić.

Premijer Plenković na konferenciji će sudjelovati na brojnim raspravama na temu Inicijative triju mora – daljnjeg poticanja suradnje duž cijelog Mediterana, energetske sigurnosti na području transatlantika te isto tako na pitanjima Ukrajine kao i o jačanju i zaštiti europskih vrijednosti.

Tijekom boravka u Münchenu održat će niz bilateralnih sastanaka, a sutra je prvi s američkim državnim tajnikom Marcom Rubiom koji ove godine predvodi veliku izaslanstvo iz SAD-a.

Direktor konferencije Wolfgang Ischinger napomenuo je da bi Rubio trebao govoriti o američkoj vanjskoj politici i kloniti se tema koje se nalaze izvan njegovog resora što je bila referenca na prošlogodišnji govor američkog potpredsjednika J.D. Vancea koji je šokirao sudionike konferencije u Münchenu kada je uputio žestoke kritike na račun navodnog nedostatka slobode govore u Europskoj uniji.

Transatlantske odnose je potom dodatno potresao američki predsjednik Donald Trump, između ostaloga svojim pretenzijama na stjecanje teritorija Grenlanda. Stoga ostaje aktualne pitanje na ovogodišnjoj konferenciji – može li se računati na NATO odnosno pomoć Amerikanaca u slučaju da njihova zemlja bude napadnuta.

Obrambene sposobnosti zemalja EU-a

Ovo je samo jedno, a ima više od 50.000 ovakvih skloništa u Finskoj. Kažu, trećina stanovnika kod kuće ima zalihe, da mogu izdržati 72 sata u slučaju opasnosti ili rata.

- Rat budućnosti o kojem ništa ne znamo, kako će izgledati i hoće li se ikad dogoditi - nadamo se da neće - taj rat traži od nas da budemo na najvišem stupnju tehnološkog razvoja, rekao je Boris Pistorius, njemački ministar obrane.

Umjetna inteligencija već ima glavnu ulogu, a što će tek biti za pet godina, kaže ministar obrane. Bundeswehr je počeo otvarati središta za inovacije, poput ovog u Erdingu u Bavarskoj.

- Kad bismo morali poslati vojnike, mogli bismo upotrijebiti umjetnu inteligenciju. Pametno i učinkovito, kako bi broj ozlijeđenih i mrtvih bio što manji, jer bismo najprije poslali strojeve, kazao je.

Vojnici Bundeswehra u Saskoj vježbaju bacanje letaka iz zraka. Baloni s helijem nisu inovacija, ali kad bi nestalo struje i interneta, stari načini su tu.

Europa ne zaboravlja klasiku, ali obrana ovisi i o tome - tko je na vlasti. Dok Ukrajina krvari za sebe i za druge, njemačka oporba "Alternativa" kaže: "Zemlja koja je uništila Sjeverni tok 2 - nije nam prijateljica."

- Reći ću vam što ćemo učiniti kad preuzmemo vlast. Tražit ćemo da Ukrajina i Zelenski jednostavno plate to što su minirali naš plinovod, poručila je Alice Weidel, prvakinja AfD-a.

Poljska jača svoju obranu godinama. Glasno upozorava na opasnost od Rusije i traži brzu europsku postrojbu.

- Ja to nazivam Europskom legijom. Već je u dokumentima Europskog parlamenta, bila bi veličine brigade. To ne bi bila sila koja bi odvratila Putina, ali bila bi za manje krize - u sjevernoj Africi i na Balkanu, tvrdi Radoslaw Sikorski, zamjenik premijera i ministar vanjskih poslova Poljske.

- Ovih dana u medijima buku podižu naslovi o upitnoj budućnosti NATO-a, o slabosti europske obrane. Ali stvarnost je čini se drukčija. Europa se potiho naoružava i jača svoju obranu. Nordijske zemlje u svoje planove obrane uračunale su rusku opasnost, Austrija jača svoj vojni rok, a Bundeswehr ovdje u Erdingu osnovao je svoj prvi centar za inovacije, poručio je iz Njemačke novinar HRT-a Jozo Ćurić.