Plan Komisije za okončanje ovisnosti o Rusiji vrijedan 300 mlrd. eura

14:48 / 18.05.2022.

Autor: M.Š./Hina/HRT

Predsjednica EK-a Ursula von der Leyen

Predsjednica EK-a Ursula von der Leyen

Foto: Christian Hartmann / Reuters

Europska komisija predstavila je dugoočekivane prijedloge za prekid ovisnosti zemalja Europske unije o ruskim energentima, posebice plinu. Plan vrijedi čak tristo milijardi dolara. 




- Primjerice, slijedom prošlog paketa sankcije prestanak uvoza ruskog ugljena očekuje se već u kolovozu ove godine. Što se tiče nafte i naftnih derivata, to bi trebalo biti do kraja godine kada se države oko toga slože, s dvogodišnjim izuzetkom za nekoliko država članica. S plinom će to ići sporije i skuplje i tu se predlaže postepeniji otklon. Kako to napraviti, EK je predložila u svom planu koji počiva na tri stupa. Prvo, povećati alternativne i obnovljive izvore. To je i naskuplji dio jer treba dvostruko više uložiti i u što kraćem roku izgraditi što više solarnih elektrana, vjetroelektrana, Europa treba imati što više solarnih i fotonaponskih krovova. To je najskuplje, ali će dugoročno donijeti najviše neovisnosti o ruskim i drugim uvoznim energentima. Drugi stup je diverzifikacija dobavnih putova. To znači da bi se plin umjesto iz Rusije uvozio s Bliskog istoka, Afrike. I tu će trebati ulaganja. EK kaže da Europa treba što žurnije povećati svoje LNG kapacitete. Za to treba odmah 10 milijardi eura. EK predlaže povećanje proizvodnje biometana, to će koštati malo manje od 40 milijardi eura. Treći stup je štednja koju mogu sami građani, ali i države poduzeti. Postupno smanjenje ovisnosti o ruskim energentima će u sljedećih 5 godina koštati 210 milijardi eura, do kraja deseteljeća 300 milijardi eura, izvijestila je Jasna Paro iz Bruxellesa.

To nije malo kad se uzme u obzir da dvostruko više treba uložiti u ekonomski oporavak država članica od posljedica koronavirusa. Međutim, Europa godišnje plaća 100 milijardi eura samo za ruski plin tako da u konačnici, kazala je Paro, cijela ova matematika ima isplativosti i smisla.

Europska komisija u srijedu je predložila da se do 2025. godine uvede obveza o ugradnji solarnih panela na krovove novih trgovina i javnih zgrada, a do 2029. na nove stambene zgrade.

- To je ambiciozno, ali realno, izjavila je predsjednica Komisije Ursula von der Leyen.

Taj prijedlog dio je plana nazvanog REPowerEU koji ima za cilj prestanak ovisnosti EU-a o ruskim energentima do 2027. godine kroz brži razvoj proizvodnje energije iz obnovljivih izvora u kombinaciji sa štednjom energije i alternativnim pravcima za dobavu plina.

Komisija navodi da postoje dva hitna razloga za transformacije europskog energetskog sustava: okončanje ovisnosti EU-a o ruskim fosilnim gorivima, što Moskva koristi kao ekonomsko i političko oružje i košta europske porezne obveznike gotovo 100 milijardi eura godišnje, te rješavanje klimatske krize.

Komisija ističe da se na te izazove može odgovoriti uštedom energije, diverzifikacijom opskrbe energijom i ubrzanim uvođenjem obnovljive energije kako bi se zamijenila fosilna goriva u kućanstvima, industriji i proizvodnji električne energije.

- Štednja energije je najbrži i najjeftiniji način za rješavanje sadašnje energetske krize i smanjenje računa, ističe Komisija.

Komisija smatra da bi se promjenom ponašanja kratkoročno moglo uštedjeti pet posto potražnje za plinom i naftom.

Zemljama članicama se predlaže da pokrenu ciljane komunikacijske kampanje za kućanstva i industriju o važnosti štednje. Također se preporučuje članicama da koriste fiskalne mjere, kako bi potaknule štednju energije, poput smanjene stope PDV za učinkovite sustave grijanja, toplinsku izolaciju zgrada, kupnju energetski učinkovitih uređaja.

Komisija predlaže da se podigne cilj udjela energije iz obnovljivih izvora s 40 na 45 posto do 2030. godine. Tome bi trebalo pridonijeti udvostručenje fotonaponskih instalacija do 2025. i ublažavanje administrativnih ograničenja kako bi se ubrzale procedure za implementaciju solarnih i vjetroelektrana.

Predlaže se i postavljanje cilja od 10 milijuna tona domaće proizvodnje vodika iz obnovljivih izvora i 10 milijuna tona uvoza do 2030. godine, kako bi se zamijenili prirodni plin, ugljen i nafta u industrijama i transportnim sektorima koje je teško dekarbonizirati.

S obzirom da je potpuno jasno da se EU ne može brzo osloboditi ovisnosti o ruskim fosilnim gorivima, već su poduzeti napori na diversifikaciji dobavnih pravaca iz Sjedinjenih Država, Alžira, i s Bliskog istoka.

Komisija predlaže mehanizam za zajedničku nabavu plina kako bi na tržištu dobila što bolju cijenu.

Prema izračunima Komisije, za ubrzanu transformaciju europskog energetskog sustava trebat će 210 milijardi eura dodatnih investicija do 2027. godine. Većina tih sredstava mogla bi se osigurati iz zajmova koji predviđeni u planu za oporavak NextGenerationEU.

video thumb

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!