'Pax Americana je gotov, stiže bipolarni svijet s Kinom kao igračem'

Gost emisije Intervju tjedna bio je Davor Ivo Stier, zastupnik HDZ-a u Europski parlamentu, koji je ocijenio da svijet ulazi u razdoblje duboke geopolitičke nesigurnosti, a Europa se nalazi pred ključnim izborom.

Davor Ivo Stier ističe kako se svijet udaljava od dosadašnjeg poretka. Smatra da je razdoblje unipolarnog svijeta završeno te da se međunarodni odnosi sve više oblikuju kroz odnos dviju supersila.

– Pax Americana je gotov. To su i sami Amerikanci napisali u svojoj strategiji nacionalne sigurnosti. Mnogi govore o multipolarnom svijetu, ali meni se čini da realno postoje dvije supersile – Amerika i Kina – i da će njihov odnos uvelike diktirati međunarodne odnose, rekao je.

U tom kontekstu spominje se i teza o „drugom hladnom ratu“, ovaj put - između Sjedinjenih Američkih Država i Kine.

Europa nije treći pol, ali ostaje mirovni projekt

Na pitanje može li Europa postati treći globalni pol, Stier je bio jasan: "Europa sigurno neće biti treći pol. Ona je formatirana kao mirovni projekt, kako se među članicama više nikada ne bi ratovalo, ali i to je iznimno važno ". Međutim, upozorio je da je Europa nakon 1945. bila oblikovana uz jasnu sigurnosnu protekciju Sjedinjene Američke Države, koja danas više nije zajamčena.

– To znači da Europa mora više voditi računa o vlastitoj sigurnosti i obrani, ali i o tome kako će to financirati. Zato mora postati konkurentnija, istaknuo je.

Stier je upozorio i na pretjeranu regulaciju unutar Europske unije. U zadnjem sazivu Europskog parlamenta doneseno je deset puta više zakona nego što je Američki kongres donio u istom razdoblju, rekao je, ocijenivši da je Unija prenormirana. Dodao je da se sada ide prema pojednostavljivanju zakonodavstva.

– Europska komisija planira ove godine povući 25 zakonskih prijedloga, ukinuti 25 postojećih zakona i preispitati niz drugih, uključujući i veliki paket klimatskih zakona, jer ne možemo gušiti proizvodnju i gospodarstvo nerealnim ciljevima, rekao je.

Godina izbora u susjedstvu

Govoreći o regiji, Stier je upozorio da će 2026. godina biti obilježena brojnim izborima kod gotovo svih hrvatskih susjeda. Počinje sa Slovenijom, zatim slijede izbori u Mađarskoj, koji su iznimno važni ne samo za nas nego i za cijelu Europu. Najavio je i izbore u BiH, gdje se opći izbori očekuju u listopadu, ali i ponavljanje izbora u Republici Srpskoj već u veljači, što bi moglo signalizirati političke promjene prije jeseni.

Stier je spomenuo i Srbijau, gdje bi izbori mogli biti održani ranije od redovnog termina kazavši: "Svi ti izbori imaju utjecaj na ukupnu političku sliku regije. Dio tih država je u kandidatskom statusu za članstvo u EU-u, ali se vidi promjena raspoloženja javnosti, jer mnoge zemlje predugo čekaju bez stvarnog napretka".

'Nesvrstanost' koči europski put Srbije

Davor Ivo Stier upozorio je da Srbija posljednje četiri godine nije zatvorila nijedno pristupno poglavlje s Europskom unijom, što povezuje s odlukom Beograda da ostane nesvrstan nakon ruske agresije na Ukrajinu. Istaknuo je da je politika nesvrstanosti legitimna, ali nespojiva s članstvom u Europskoj uniji, jer se ne može istodobno balansirati između Europe, Rusije, SAD-a i Kine.

Prema njegovim riječima, takav pristup doveo je do zastoja u europskim integracijama Srbije i produbljivanja njezinih unutarnjih problema.

'Bez Kine nema mira u Ukrajini'

Govoreći o promjenama u globalnoj geopolitici, Davor Ivo Stier istaknuo je da Sjedinjene Američke Države više ne doživljavaju Rusiju kao glavnog neprijatelja, nego da je ključni izazov za američku dominaciju danas Kina.

– Amerika više ne vidi Rusiju kao glavnu prijetnju. Glavni izazov američkoj dominaciji danas je Kina i taj odnos Amerike i Kine oblikovat će novi međunarodni poredak, rekao je Stier.

U tom kontekstu, objasnio je da se mijenja i američki odnos prema Europi: "Nakon Drugog svjetskog rata Amerika je štitila Europu zbog prijetnje iz Rusije. Ako Rusija više nije glavna prijetnja, logično je da Amerika traži od Europe da sama preuzme veću odgovornost za vlastitu sigurnost".

Pokušaj udaljavanja Rusije od Kine

Stier smatra da američka politika prema Moskvi podsjeća na hladnoratovsku strategiju Richarda Nixona, ali u obrnutom smjeru. Kazao je kako "Amerika pokušava učiniti obrnuto od onoga što je Nixon napravio s Kinom – pokušava udaljiti Rusiju od Kine kako bi oslabila svog glavnog suparnika".

Međutim, upozorio je da je taj plan teško ostvariv: "Problem je što Rusija zauzvrat traži rekreiranje svoje sfere utjecaja, takozvanog ruskog svijeta, uključujući i Ukrajinu u cijelosti. To ne može prihvatiti ni Europa, a na kraju ni Amerika." 

Ukrajina i granice mogućeg kompromisa

Govoreći o ratu u Ukrajini, Stier je istaknuo da, unatoč najavama, američki predsjednik Donald Trump nije uspio brzo zaustaviti rat. Trump je obećavao da će rat zaustaviti u 24 sata, ali to se nije dogodilo. To pokazuje koliko je problem složen, rekao je.

Prema njegovim riječima, bez uključivanja Kine teško je doći do mirovnog rješenja. Bez izravnog ili neizravnog, ali stvarnog uključivanja Kine, neće biti moguće izvršiti pritisak na onoga koji je započeo rat. Rat je započeo Vladimir Putin i on ga može zaustaviti, smatra Stier. 

Dodao je da Kina već jasno pokazuje svoje stajalište. Kineski ministar vanjskih poslova poručio je da Kina nikada neće dopustiti poraz Rusije. To jasno pokazuje bipolarni karakter novog svijeta, dodao je te podsjetio i na trgovinski sukob SAD-a i Kine, istaknuvši da je Kina jedina sila koja se uspješno suprotstavila američkoj politici carina.

Zaključio je da bi upravo 2026.a mogla donijeti prve obrise dogovora između SAD-a i Kine o svojevrsnoj koegzistenciji u upravljanju novim međunarodnim poretkom, što bi moglo imati presudan utjecaj i na budućnost Ukrajine.

Više poslušajte u videoprilogu: