Stoltenberg: Švedska u NATO-u pridonosi sigurnosti i stabilnosti Saveza

Ispred sjedišta NATO-a i službeno je podignuta zastava Švedske, najnovije, 32. članice Saveza. Podsjetimo, ta je skandinavska zemlja prije nekoliko dana postala punopravna članica, i to nakon dva stoljeća neutralnosti, od koje je, kao i Finska, odustala zbog ruske agresije na Ukrajinu. U Briselu nas čeka Jasna Paro. Jasna, podizanje zastave još je jedan povijesni trenutak.

- Pridruživanje NATO-u dobro je za Švedsku, dobro je za stabilnost na sjeveru i za Savez u cjelini, izjavio je  glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg na svečanosti podizanja švedske zastave ispred sjedišta NATO-a u Bruxellesu.

Švedska je dugo vremena bila naš partner, sada je saveznik sa svim prednostima i odgovornostima, rekao je Stoltenberg, dodajući da Švedska ima vrhunske sposobnosti i prvoklasne oružane snage i obrambenu industriju i da troši više od dva posto svoga BDP-a na obranu.

Na svečanosti podizanja zastave, zajedno s premijerom Ulfom Kristerssonom, stigli su ministri u njegovu kabinetu, princeza Victoria i čelnici šest parlamentarnih stranaka.

Švedska je odustala od politike neutralnosti koja je trajala više od 200 godina nakon što je Rusija napala Ukrajinu prije nešto više od dvije godine. Za NATO su pristupanja Švedske i Finske, koja s Rusijom dijeli granicu dugu 1340 km, najznačajnija u posljednjih nekoliko desetljeća proširenja.

Solidarnost će biti vodilja za Švedsku kao članicu NATO-a. Dijelit ćemo teret, odgovornost i rizike s našim saveznicima, rekao je premijer Kristersson, ističući da sigurnosna situacija nije bila ovako ozbiljna od Drugog svjetskog rata te da će Rusija ostati prijetnja euroatlantskoj sigurnosti u dogledno vrijeme.

Švedska je ušla u NATO da bi stekla, ali i pružila sigurnost. Naša potpora Ukrajini temeljni je dio toga, Ukrajina se hrabro bori za svoju slobodu, ali brani i europsku slobodu. Mi u Švedskoj volimo reći da imamo jedinstvene vojne sposobnosti za doprinos na kopnu, u zraku i na moru, rekao je švedski premijer.

Kristersson je rekao da njegova zemlja u potpunosti dijeli odgovornost sa saveznicima u NATO-u, uključujući i nuklearnu strategiju, ali da ne vidi potrebu za razmještajem stalnih baza ili nuklearnog oružja na švedskom tlu u mirnodopsko vrijeme.

Na pitanje je li zabrinut mogućom reakcijom Rusije, koja je uvijek isticala da će reagirati ako se Švedska pridruži NATO-u, te boji li se kibernetičkih napada i hibridnih prijetnji, Kristersson je rekao da trebao ostati oprezan.

- Istaknuo je da Rusija stalno izvodi kibernetičke napade i da će to nastaviti činiti. Ne smijemo biti naivni, stoga moramo ostati oprezni, rekao je.

Stoltenberg je rekao da je ruski predsjednik Vladimir Putin napravio veliku stratešku pogrešku kada je napao Ukrajinu.

On je htio spriječiti približavanje Ukrajine NATO-i EU-u i tražio je da potpišemo sporazum s Rusijom da neće više biti širenja NATO-a ni na jednu zemlju u Europi. Sada je postigao upravo obratno, želio je manje NATO-a, a dobio je više i još veću vojnu nazočnost na istočnom krilu. Švedska i Finska danas su punopravne članice, a Ukrajina nikad nije bila bliža NATO-u, rekao je Stoltenberg.

- Radi se o jednom završnom, ali simboličnom činu. Vidjeli smo, jutros je pred sjedište NATO savez stigao i švedski premier Ulf Kristersson i švedska prijestolonasljednica princeza Viktorija. Radi se zapravo o jednoj vrlo skromnoj i uobičajenoj ceremoniji podizanja zastave, ali u tome ima puno simbolizma i metaforike. prije svega što je sada švedska zastava ispred sjedišta NATO saveza u Briselu su nam ukazuje da Švedska ravnopravno sjedi za sjevernoatlantskim stolom i jednako tako da se Švedska nakon 200 godina svrstala. To je snažna poruka i drugim europskim državama, ali i cijelom svijetu da u trenutcima ovako duboke krize i ovako velikih prijetnji svjetskom miru i gotovo otvorenih nuklearnih prijetnji Europi, da zapravo neutralnost i nema puno više smisla, izvijestila je Jasna Paro, reporterka HRT-a iz Brisela.

- Švedska ulazi pod okrilje NATO saveza po članku pet, što znači da bi svaka vanjska ugroza njezinog teritorijalno integriteta i suvereniteta značila da će i druge članice NATO saveza joj se priključiti u obrani. Ulaskom Švedske, a nešto ranije i Finske, NATO će se promijeniti i zemljopisno i vojno ojačati. Ovdje su jutros i švedski premijer i glavni tajnik NATO saveza poslali svoje političke poruke povodom ovog povijesnog proširenja NATO saveza, ali smo čuli i snažnu podršku Ukrajini, dodaje Paro.

- Švedska je zauzela mjesto koje joj pripada za NATO-ovim stolom, pod zaštitom članka 5 kao krajnjeg jamstva slobode i sigurnosti - svi za jednog, jedan za sve. Pridruživanje NATO-u dobro je za Švedsku, dobro za stabilnost na sjeveru i dobro za sigurnost našeg cijelog saveza, rekao je Jens Stoltenberg, glavni tajnik NATO-a.

- Hvala svim članicama NATO-a koje su podržale pristupanje Švedske kao 32. članice Saveza. Mi smo ponizni, ali smo i ponosni. Znamo da su očekivanja od Švedske velika, ali i mi sami od sebe mnogo očekujemo. Švedska zastava podiže se ovdje u stožeru NATO-a uz snažnu potporu našeg parlamenta i švedskog naroda, govori Ulf Kristersson.

Duda: Članice NATO-a trebale bi izdvajati 3 posto BDP-a za obranu

Poljski predsjednik Andrzej Duda predložit će tijekom posjeta Sjedinjenim Državama da članice NATO-a izdvajaju 3 posto bruto domaćeg proizvoda (BDP) za obranu, rekao je. Ruska invazija na Ukrajinu 2022. učinila je obranu glavnim prioritetom za članice istočnog krila NATO-a, a Poljska ove godine izdvaja oko 4 posto BDP-a za jačanje svojih oružanih snaga.

- Želim predložiti... da države NATO-a zajedno odluče da će uvjet saveza biti izdvajanje ne 2 posto, nego 3 posto BDP-a na obranu, te da će to biti granica ispod koje se apsolutno ne preporučuje ići, rekao je Duda na sastanku poljskog vijeća za nacionalnu sigurnost.

Rekao je da odgovor NATO-a Rusiji nakon izbijanja rata u Ukrajini mora biti "jasan i hrabar". Duda i poljski premijer Donald Tusk posjetit će u utorak Bijelu kuću u Washingtonu povodom obilježavanja 25. obljetnice ulaska Poljske u NATO.

NATO je prije gotovo dva desetljeća odredio cilj izdvajanja za obranu od dva posto BDP-a, ali to nije obveza nego smjernica.