Europska komisija je usvojila je novu strategiju za prilagodbu klimatskim promjenama kako bi se Europska unija pripremila na neizbježne posljedice tih promjena.
14:38 / 24.02.2021.
Autor: Hina
Objavljeno: 24. veljače 2021., prije više od godinu dana
Autor: Hina
Europska komisija je usvojila je novu strategiju za prilagodbu klimatskim promjenama kako bi se Europska unija pripremila na neizbježne posljedice tih promjena.
Pandemija COVID-19 jasno je pokazala da nedovoljna priprema za moguće probleme može uzrokovati teške posljedice. Cjepivo protiv klimatskih promjena ne postoji i zato se moramo pripremiti za njihove neizbježne posljedice, izjavio je izvršni potpredsjednik Komisije Frans Timmermans.
Strategija predviđa rad na izgradnji društva otpornog na klimatske promjene povećanjem znanja o učincima tih promjena i rješenjima za prilagodbu na njih, poboljšano planiranje prilagodbi i procjena klimatskih rizika te na povećanju otpornosti na klimatske promjene na globalnoj razini.
Komisija ističe da učinci klimatskih promjena, kao što su smrtonosni toplinski valovi, katastrofalne suše, propadanje šuma i erozija obala uslijed povećanja razina mora, uzimaju svoj danak u Europi i cijelom svijetu.
🌍There is no vaccine against the climate crisis, but we can anticipate its effects.
— European Commission 🇪🇺 (@EU_Commission) February 24, 2021
Our new strategy on #ClimateChange adaptation will
✅Help countries better prepare for a climate-resilient society
✅Protect people, nature & livelihoods
➡️https://t.co/TZlqsjtCSE#EUGreenDeal pic.twitter.com/eSxvQGcD6j
Novom se strategijom žele utvrditi i provesti konkretna rješenja za te probleme.
Naše djelovanje u području prilagodbe klimatskim promjenama mora obuhvatiti sve razine društva i upravljanja u EU-u i izvan njega, ističe Komisija.
Učestaliji ekstremni vremenski uvjeti uzrokuju sve veće gospodarske gubitke, koji su u EU-u već dosegnuli prosječni godišnji iznos od 12 milijardi eura. Konzervativne procjene pokazuju da bi godišnji gubitak gospodarstva EU-a iznosio najmanje 170 milijardi eura uslijed izlaganja globalnom zatopljenju od 3 °C iznad predindustrijskih razina.
Klimatske promjene ne utječu samo na gospodarstvo, već i na zdravlje i dobrobit Europljana koje sve češće pogađaju toplinski valovi. Najsmrtonosnija prirodna katastrofa 2019. bila je toplinski udar, uslijed kojeg je umrlo 2.500 ljudi, navodi Komisija.
Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!
Autorska prava - HRT © Hrvatska radiotelevizija.
Sva prava pridržana.
hrt.hr nije odgovoran za sadržaje eksternih izvora