Bruxelles: Europa ne odustaje od transatlantskih odnosa

Nakon što je američki predsjednik Donald Trump odustao od prijetnje carinama europskim zemljama zbog Grenlanda i potencijalne upotrebe vojne sile, europski lideri okupili su se večeras u Bruxellesu na izvanrednom sastanku Europskog vijeća. Glavna su tema nestabilni odnosi sa SAD-om i situacija vezano uz Grenland. 

Iz Bruxellesa se javio HRT-ov novinar Vibor Vlainić, koji prati izvanredni summit europski čelnika.

- Sastanak je još u tijeku, lideri su u ovim trenucima na radnoj večeri i to su bez mobitela, što je praksa kada je riječ o važnim strateškim sastancima i važnim strateškim razgovorima, rekao je.

Istaknuo je kako je većina europskih lidera poslala poruku pri dolasku. Kazali su kako su transatlantski odnosi preveliki i prevažni te da ih se predugo gradilo da bi ih se samo tako napustilo.

- Francuski predsjednik Emmanuel Macron, osim što je naglasio također važnost transatlantskih odnosa, napomenuo je kako treba biti na oprezu i kako Europa treba biti spremna koristiti sve alate koji su joj na raspolaganju, kao što je poseban instrument protiv prisile o kojem se razgovaralo posljednjih dana, rekao je Vlainić.

Naglasio je kako je zanimljivo da je visoka predstavnica Kaja Kallas rekla da su transatlantski odnosi ipak pretrpili udarac, ali kako na njima treba raditi.

S posebnim se iščekivanjem pratio dolazak danske premijerke Mete Frederiksen.

- Ona je naglasila kako je njezina zemlja spremna raditi na doradi sporazuma s SAD-om iz 1951. godine koji je dopustio SAD-u da raspoređuje svoju vojsku na Grenland. Također je rekla kako od NATO-a traži stalnu prisutnost u arktičkom području, što uključuje i Grenland, izvijestio je Vlainić.

Danska premijerka sutra će se sastati s glavnim tajnikom NATO-a Markom Rutteom. Upravo je on jučer s Trumpom dogovorio plan za Grenland.

- O tome se još nisu čuli konkretni detalji, ali možda će sutrašnji razgovor Frederiksen i Rutte upravo to razjasniti, naveo je Vlainić.

Dodao je kako je Donald Trump, koji je otišao iz Davosa u Washington, poslao jednu znakovitu poruku.

- Rekao je kako je dogovoreno i kako se radi na strukturi za Grenland. On je upravo tu riječ upotrijebio i kako će sve to biti sjajno za SAD, istaknuo je Vlainić.

Uoči sastanka, francuski predsjednik Emmanuel Macron komentirao je jučerašnji američki obrat. Rekao je da je protiv Trumpovih prijetnji djelovalo europsko jedinstvo.

- Danas smo ovdje kako bismo potvrdili jedinstveno europsko stajalište vezano uz Grenland, njegov teritorijalni suverenitet. Europa se treba brzo i snažno ujediniti. No na svu sreću, napetosti su se ipak smanjile, kazao je Macron.

- Kao političar, potpuno sam predan transatlantskoj suradnji, i za mene je SAD najvažniji europski partner kada je riječ o sigurnosti i suradnji. Ali, važno je prepoznati razliku između dominacije i toga da budete vođa, rekao je Donald Tusk, poljski premijer.

- Naravno da smo spremni surađivati sa SAD-om, kao što smo to uvijek činili kada je riječ o sigurnosti, ali naše crvene linije, koje su ujedno i naša demokratska pravila, ne mogu biti predmet rasprave, poručila je Mette Frederiksen, danska premijerka.

Plenković: Naša poruka je jasna - solidarnost s Danskom i Grenlandom

- Naša poruka svih ovih dana bila je jasna, solidarnost s Danskom, Grenlandom, u pogledu njihova suvereniteta i teritorijalne cjelovitosti, ali istodobno potaknuti i nastojanja da se dijalog između saveznika između SAD-a i članica NATO-a i Unije, jer jesu prijatelji i saveznici. Transatlantske veze bile su okosnica izgradnje suvremenog svijeta i međunarodnih organizacija u razdoblju nakon Drugog svjetskog rata i mislim da je itekako važno da pronađemo rješenja, uz ponekad različita stajališta, poručio je Andrej Plenković, predsjednik Vlade.

Predsjednik Europskog vijeća Antonio Costa sazvao je u nedjelju summit čelnika država članica kako bi razgovarali i usuglasili se vezano za europski odgovor na američke prijetnje novim carinama i preuzimanjem Grenlanda. 

Trump odustao od uvođenja dodatnih carina

U međuvremenu, Trump, koji je doputovao u Davos na Svjetski ekonomski forum, odustao je od uvođenja dodatnih carina i isključio uporabu sile za preuzimanje tog arktičkog otoka.

Prije Trumpova zaokreta, u Europskoj uniji diskretno se počinjala spominjati mogućnost korištenja Instrumenta za borbu protiv prisile (ACI), alata koji dosad nikad nije korišten i koji mnogi nazivaju trgovinskom bazukom.

ACI je pravni alat za zaštitu Europske unije i njezinih članica od ekonomskog pritiska i ucjena trećih država koje pokušavaju putem gospodarskih mjera ili prijetnjom takvim mjerama vršiti pritisak na njih s ciljem da ih prisile da donesu ili promijene određene političke odluke.

U srijedu je i Europski parlament stavio na čekanje ratifikaciju trgovinskom sporazuma sa Sjedinjenim Državama iz solidarnosti prema Danskoj i Grenlandu.

Umjesto usuglašavanja odgovora na prijetnje novim carinama, čelnici EU-a pokušat će naći zajednički stav oko Trumpova poziva da se priključe Odboru za mir.

Trump je u četvrtak u Davosu potpisao osnivačku povelju tog odbora, najavivši njegovu suradnju s UN-om.

On ga je inicijalno predložio kada je prošlog rujna najavio svoj plan za završetak rata u Gazi, ali sada ga je proširio na sve sukobe u svijetu. 

Mnogi se pribojavaju da Trump s tim odborom traži alternativu Ujedinjenim narodima, koje on često kritizira.

Predloženim odborom predsjedao bi doživotno Trump, a odbor bi počeo rješavati sukob u pojasu Gaze, a zatim i ostale ratove. 

Članice bi morale platiti milijardu američkih dolara ako žele biti u odboru dulje od tri godine. 

Čelnici EU-a i o Mercosuru

Čelnici EU-a će vjerojatno razgovarati i o mogućnosti privremene primjene trgovinskog sporazuma s južnoameričkim blokom Mercosur, nakon što je u srijedu Europski parlament odgodio njegovu ratifikaciju.

Europski parlament je tijesnom većinom izglasao prijedlog kojim se od Suda EU-a traži mišljenje o tome može li se sporazum primijeniti prije pune ratifikacije u svim državama članicama i ograničavaju li njegove odredbe Europsku uniju da provodi svoje politike zaštite okoliša i zdravlja potrošača.

Budući da Sudu obično trebaju dvije godine da donese mišljenje, to znači da se do tada odgađa ratifikacija sporazuma jer Parlament ne može o tome glasati prije pravorijeka Suda.

Postoji pravna mogućnost da se taj sporazum počne privremeno primjenjivati dok se ne dovrši ratifikacija, ali je to politički osjetljivo. 

One zemlje koje su protiv sporazuma kažu da bi odluka o privremenoj primjeni značila nepoštovanje i uvreda za Europski parlament, dok zagovornici poput Njemačke tvrde da je taj sporazum previše važan s obzirom na geopolitičke okolnosti te da bi ga se moglo staviti na čekanje.