Trump potpisao povelju Odbora za mir, oglasio se Plenković

Američki predsjednik Donald Trump u četvrtak je u Davosu i službeno osnovao svoj Odbor za mir, nazivajući ga "jednim od najvažnijih ikad stvorenih tijela", te najavljujući suradnju s UN-om, nakon strahova da će odbor potkopati djelovanje Svjetske organizacije.

Odbor je prvotno zamišljen kao tijelo koje će nadzirati provedbu mira i obnovu u pojasu Gaze, no prošireno je na inicijativu za koju europske i dio drugih država smatraju da će potkopati Ujedinjene narode.

Trump se na samom početku svog govora kojim je inaugurirao odbor, uoči potpisivanja njegove povelje, osvrnuo na tu zabrinutost.

- Svi žele biti dio odbora, a surađivat ćemo s mnogim drugima, uključujući Ujedinjene narode, rekao je na Svjetskom ekonomskom forumu uz prisutnost dvadesetak svjetskih čelnika na pozornici.

Trump je na ceremoniji rekao da bi odbor mogao postati jedan od najznačajnijih tijela ikad stvorenih, dodajući da je počašćen što će on biti njegov predsjednik.

Nakon osnivanja odbora možemo postići štogod želimo, nastavio je republikanac, dodajući da će surađivati s Ujedinjenim narodima.

Za tu je međunarodnu organizaciju, godinama metu njegovih kritika, rekao da ima ogroman potencijal i odlične ljude, no da se taj potencijal dosad nije ostvario.

Suradnja odbora i UN-a bit će nešto vrlo, vrlo jedinstveno za svijet te prvi korak prema vedrijim danima za Bliski istok, poručio je Trump u svom govoru u kojem je ponovio svjetske ratove koje je, tvrdi, osobno zaustavio.

Trump je u govoru u naglasio i da postoji predanost da se osigura demilitarizacija i prekrasna obnova Gaze.

Ako palestinski pokret Hamas odbije razoružanje, nastavio je Trump, to će biti njegov kraj. To će biti teško jer se njegovi militanti doslovno rađaju s puškama u rukama, smatra američki predsjednik. 

Vlada RH razmatra pravne i druge aspekte prijedloga 

Na ceremoniji su bili dužnosnici poput mađarskog premijera Viktora Orbana, argentinskog predsjednika Javiera Mileia, azerbajdžanskog čelnika Ilhama Alijeva, kazahstanskog predsjednika Kasima-Žomarta Tokajeva i kosovske predsjednice Vjose Osmani.

Ceremoniji je prisustvovala hrvatska veleposlanica u Švicarskoj Andrea Bekić. 

Pozivnicu za ulazak u Odbor za mir dobila je i Hrvatska. O tome hoće li se pridružiti - premijer Andrej Plenković oglasio se na X-u.

- Potpora i unapređenje povijesnog mirovnog procesa na Bliskom istoku ostaje jedan od najvažnijih i najplemenitijih ciljeva koje dijelimo sa Sjedinjenim Američkim Državama i širom međunarodnom zajednicom. U tom duhu, Vlada Republike Hrvatske trenutačno razmatra pravne i druge aspekte prijedloga te će u narednom razdoblju konstruktivno surađivati s našim američkim i europskim partnerima. Nastavit ćemo snažno zagovarati očuvanje i jačanje transatlantskog odnosa te promicanje mira na Bliskom istoku i šire, poručio je Plenković.

35 zemalja pristalo pridružiti se odboru

Američki predsjednik će biti na čelu Odbora koji će biti zadužen za promicanje mira diljem svijeta i za rješavanje sukoba, prema kopiji nacrta povelje u koji je Reuters imao uvid. Zemlje članice će biti ograničene na trogodišnje mandate osim ako svaka od njih ne plati milijardu dolara kako bi financirala aktivnosti tijela i stekla trajno članstvo, prema povelji.

Bijela kuća je imenovala američkog državnog tajnika Marca Rubija, Trumpovog posebnog izaslanika Stevea Witkoffa, bivšeg britanskog premijera Tonyja Blaira i Trumpovog zeta Jareda Kushnera kao članove Izvršnog odbora inicijative.

Reuters piše da se oko 35 zemalja pristalo pridružiti odboru, uključivo Saudijsku Arabiju, Ujedinjene Arapske Emirate, Egipat, Tursku i Bjelorusiju.

Članice NATO-a Turska i Mađarska, čiji nacionalistički čelnici održavaju dobre osobne odnose s Trumpom, također su prihvatili pozivnicu, a odazvale su se i Armenija i Azerbajdžan, zemlje koje su uz posredovanje SAD-a postigle mirovni sporazum prošlog kolovoza nakon sastanka s Trumpom u Bijeloj kući.

Posebne kontroverze je izazvala činjenica da je bjeloruski predsjednik Aleksandar Lukašenko, kojeg je zapad izolirao zbog kršenja ljudskih prava i podrške za ruski rat u Ukrajini, prihvatio Trumpovu pozivnicu do koje je došlo usred šireg zatopljenja odnosa između Washingtona i Minska.

Rusija, čiji su se zategnuti odnosi s Washingtonom poboljšali otkako Trump nastoji pridobiti ruskog predsjednika Vladimira Putina dok optužuje Kijev da blokira napore za okončanje rata u Ukrajini, zasad se nije izjasnila hoće li se pridružiti Odboru za mir, a to nije učinila ni Kina.

Norveška, Švedska i Slovenija su odbile pozivnicu, a talijanski ministar gospodarstva je rekao da se pridruživanje čini problematičnim.

Drugi ključni američki saveznici, uključujući Britaniju, Njemačku i Japan, zasad se nisu izjasnili, iako je glasnogovornik njemačke vlade rekao da kancelar Friedrich Merz neće prisustvovati svečanosti potpisivanja za odbor na Svjetskom gospodarskom forumu u Davosu.

Velika Britanija poslala odbijenicu

Isto je izjavila britanska ministrica vanjskih poslova Yvette Cooper.

- Danas nećemo biti jedan od potpisnika, jer se radi o pravnom sporazumu koji pokreće mnogo šira pitanja, a također imamo zabrinutosti zbog toga što je (ruski) predsjednik Putin dio nečega što govori o miru, rekla je Cooper za BBC News iz Davosa.

Francuska također namjerava odbiti, kazao je izvor blizak predsjedniku Emmanuelu Macronu.

Izraelski premijer Benjamin Netanyahu prihvatio je Trumpov poziv, rekao je njegov ured.

Hrvatski premijer Andrej Plenković rekao je da je još prerano znati hoće li se odboru pridružiti i Hrvatska jer je riječ o dokumentu koji se treba proučiti i o njemu konzultirati.

Ukrajina je rekla da njeni diplomati razmatraju pozivnicu, no predsjednik Zelenskij je kazao da je za njega teško zamisliti sudjelovanje u bilo kakvom odboru s Rusijom nakon četiri godine rata.

Papa Lav, prvi američki poglavar Katoličke crkve i kritičar nekih Trumpovih politika, pozvan je da se pridruži odboru i razmatra taj prijedlog, objavio je Vatikan u srijedu.

I dalje je nejasno kakve će pravne ovlasti ili instrumente Odbor za mir imati niti kako će surađivati s Ujedinjenim narodima ili drugim međunarodnim organizacijama.