Trump potpisao povelju Odbora za mir, oglasio se Plenković

Američki predsjednik Donald Trump u četvrtak je u Davosu i službeno osnovao svoj Odbor za mir, nazivajući ga "jednim od najvažnijih dosad stvorenih tijela" te najavljujući suradnju s UN-om, nakon strahova da će Odbor potkopati djelovanje Svjetske organizacije.

Odbor je prvotno zamišljen kao tijelo koje će nadzirati provedbu mira i obnovu u pojasu Gaze, no prošireno je na inicijativu za koju europske i dio drugih država smatra da će potkopati Ujedinjene narode.

Trump se na samom početku svog govora kojim je inaugurirao Odbor, uoči potpisivanja njegove povelje, osvrnuo na tu zabrinutost.

- Svi žele biti dio Odbora, a surađivat ćemo s mnogim drugima, uključujući Ujedinjene narode, rekao je na Svjetskom ekonomskom forumu uz dvadesetak svjetskih čelnika na pozornici.

Trump je na ceremoniji rekao da bi Odbor mogao postati jedno od najvažnijih tijela dosad stvorenih, dodajući da je počašćen što će on biti njegov predsjednik.

Nakon osnivanja Odbora možemo postići što god želimo, nastavio je republikanac, dodajući da će surađivati s Ujedinjenim narodima.

Za tu je međunarodnu organizaciju, koja je godinama meta njegovih kritika, rekao da ima golem potencijal i odlične ljude, no da se te mogućnosti dosad nisu iskoristile.

Suradnja Odbora i UN-a bit će nešto vrlo, vrlo jedinstveno za svijet te prvi korak prema vedrijim danima za Bliski istok, poručio je Trump u govoru u kojem je ponovno naveo svjetske ratove koje je, tvrdi, osobno zaustavio.

Trump je u govoru naglasio i da postoji predanost da se osigura demilitarizacija i prekrasna obnova Gaze.

Ako palestinski pokret Hamas odbije razoružati se, nastavio je Trump, to će biti njegov kraj. To će biti teško jer njegovi se militanti doslovno rađaju s puškama u rukama, smatra američki predsjednik. 

Vlada RH razmatra pravne i druge aspekte prijedloga 

Na ceremoniji su bili dužnosnici poput mađarskog premijera Viktora Orbana, argentinskog predsjednika Javiera Mileija, azerbajdžanskog čelnika Ilhama Alijeva, kazahstanskog predsjednika Kasim-Žomarta Tokajeva i kosovske predsjednice Vjose Osmani.

Bila je ondje i hrvatska veleposlanica u Švicarskoj Andrea Bekić. 

Pozivnicu za ulazak u Odbor za mir dobila je i Hrvatska. O tome hoće li se pridružiti premijer Andrej Plenković oglasio se na X-u.

- Potpora i unapređenje povijesnog mirovnog procesa na Bliskom istoku ostaje jedan od najvažnijih i najplemenitijih ciljeva koje dijelimo sa Sjedinjenim Američkim Državama i širom međunarodnom zajednicom. U tom duhu, Vlada Republike Hrvatske trenutačno razmatra pravne i druge aspekte prijedloga te će u idućem razdoblju konstruktivno surađivati s našim američkim i europskim partnerima. Nastavit ćemo snažno zagovarati očuvanje i jačanje transatlantskog odnosa te promicanje mira na Bliskom istoku i šire, poručio je Plenković.

- Hvala Vam, premijeru Andreju Plenkoviću, na potpori miru, na tomu što ste postojan saveznik i na Vašem kontinuiranom vodstvu u jačanju partnerstva između Sjedinjenih Država i Hrvatske, stoji u objavi američke veleposlanice u Hrvatskoj Nicole McGraw na X-u. 

35 zemalja pristalo pridružiti se Odboru

Američki predsjednik bit će na čelu Odbora koji će biti zadužen za promicanje mira diljem svijeta i za rješavanje sukoba, prema kopiji nacrta povelje u koji je Reuters imao uvid. Zemlje članice bit će ograničene na trogodišnje mandate, osim ako svaka od njih ne plati milijardu dolara kako bi financirala aktivnosti tijela i stekla trajno članstvo, prema povelji.

Bijela kuća imenovala je američkog državnog tajnika Marca Rubija, Trumpova posebnog izaslanika Stevea Witkoffa, bivšeg britanskog premijera Tonyja Blaira i Trumpova zeta Jareda Kushnera članovima Izvršnog odbora inicijative.

Reuters piše da je oko 35 zemalja pristalo pridružiti se Odboru, uključujući Saudijsku Arabiju, Ujedinjene Arapske Emirate, Egipat, Tursku i Bjelorusiju.

Vrata Odbora kojemu se priključilo 20 zemalja otvara uplata od milijardu dolara.

Članice NATO-a Turska i Mađarska, čiji nacionalistički čelnici održavaju dobre osobne odnose s Trumpom, također su prihvatili pozivnicu, a odazvali su se i Armenija i Azerbajdžan, zemlje koje su uz posredovanje SAD-a postigle mirovni sporazum prošlog kolovoza nakon sastanka s Trumpom u Bijeloj kući.

Posebne kontroverzije izazvala je činjenica da je bjeloruski predsjednik Aleksandar Lukašenko, kojeg je Zapad izolirao zbog kršenja ljudskih prava i podrške ruskom ratu u Ukrajini, prihvatio Trumpovu pozivnicu do koje je došlo usred šireg zatopljenja odnosa Washingtona i Minska.

Rusija, čiji su se zategnuti odnosi s Washingtonom poboljšali otkako Trump nastoji pridobiti ruskog predsjednika Vladimira Putina dok optužuje Kijev da blokira napore za završetak rata u Ukrajini, zasad se nije izjasnila hoće li se pridružiti Odboru za mir, a to nije učinila ni Kina.

Norveška, Švedska i Slovenija odbile su pozivnicu, a talijanski ministar gospodarstva rekao je da se pridruživanje čini problematičnim.

Drugi ključni američki saveznici, uključujući Britaniju, Njemačku i Japan, zasad se nisu izjasnili, iako je glasnogovornik njemačke vlade rekao da kancelar Friedrich Merz neće prisustvovati svečanosti potpisivanja za Odbor na Svjetskom gospodarskom forumu u Davosu.

Velika Britanija poslala odbijenicu

Isto je izjavila britanska ministrica vanjskih poslova Yvette Cooper.

- Danas nećemo biti jedan od potpisnika jer se radi o pravnom sporazumu koji pokreće mnogo šira pitanja, a također smo zabrinuti jer je (ruski) predsjednik Putin dio nečega što govori o miru, rekla je Cooper za BBC News iz Davosa.

Francuska također namjerava odbiti, kazao je izvor blizak predsjedniku Emmanuelu Macronu.

Izraelski premijer Benjamin Netanyahu prihvatio je Trumpov poziv, navodi njegov ured.

Hrvatski premijer Andrej Plenković kazao je da je još prerano znati hoće li se Odboru pridružiti i Hrvatska jer riječ je o dokumentu koji se treba proučiti i o njemu konzultirati.

Ukrajina je rekla da njezini diplomati razmatraju pozivnicu, no predsjednik Zelenski kaže da je za njega teško zamisliti sudjelovanje u bilo kakvom odboru s Rusijom nakon četiri godine rata.

Papa Lav, prvi poglavar Katoličke crkve iz SAD-a i kritičar nekih Trumpovih politika, pozvan je da se pridruži Odboru i razmatra taj prijedlog, objavio je Vatikan u srijedu.

I dalje je nejasno kakve će pravne ovlasti ili instrumente Odbor za mir imati i kako će surađivati s Ujedinjenim narodima ili drugim međunarodnim organizacijama.

Oglasio se i Putin

Iako nije u Davosu, oglasio se i ruski predsjednik.

- S obzirom na poseban odnos Rusije i palestinskog naroda, vjerujem da bismo mogli poslati milijardu dolara mirovnom vijeću iz ruske imovine zamrznute pod prethodnom američkom administracijom. Preostala sredstva mogla bi se iskoristiti i za obnovu teritorija stradalog u borbama nakon sklapanja mirovnog sporazuma između Rusije i Ukrajine, rekao je Vladimir Putin.