Plenković: Hrvatska se zauzima za priuštive cijene plina

Čelnici članica Europske unije u Bruxellesu će pokušati postići kompromis vezano za prijedlog o ograničenju cijene plina, što je trenutačno najkontroverznije pitanje u sklopu napora za obuzdavanje rasta cijene energenata.

Ovo je drugi summit u dva tjedna gdje će lideri pokušati pronaći rješenje energetske krize koja polako nagriza europsko gospodarstvo, izvijestila je HRT-ova novinarka Jasna Paro u središnjem Dnevniku HTV-a. 

Istaknula je kako u slučaju duge i hladne zime postoji bojazan da bi se ta kriza mogla preliti na kućanstva, na 450 milijuna stanovnika.

Prema predsjedavajućem vijeća Charlesu Michelu nužno je riješiti dvije stvari - osigurati stabilnosti cijena plina i riješiti nestašice plina.

Dio zemalja, njih 15-16 među kojima je i Hrvatska zalažu se za ograničavanje veleprodajne cijene plina, a 11 država među kojima je najglasnija Njemačka smatraju da bi takvo ograničavanje produbilo krizu i povećalo nestašice, izvijestila je Paro. 

Premijer je rekao kako se postoji nekoliko tema koje su u fokusu hrvatske vlade, a jedna od njih je "da osiguramo sve što je potrebno da se donese odluka o hrvatskom članstvu u Schengenu. 

- Siguran sam da će zajedno s eurom to biti ostvarenje dva strateška cilja i velika ostavština naše vlade nakon šest godina našeg mandata, istaknuo je. 

Kao je riječ o Ukrajini, premijer Plenković je rekao da Hrvatska snažno podupire Ukrajinu, te da će to nastaviti činiti i dalje. 

Glavna tema sastanka bit će energetika.

- Cilj je svih da se pronađe model koji bi stabilizirao cijene plina, da bi se pronašao okvirni plafon koji bi omogućio da plin bude priuštiv građanima i gospodarstvu, a da ne dolazi do špekulacija na burzi gdje mnogi profitiraju, a cijenu na kraju ekonomsku, socijalnu, energetsku plaćaju građani i gospodarstvo. EK je poslušala te apele, rekao je Plenković. 

Istaknuo je da je Hrvatska jedna od 16 ili 17 država članica koje se zauzimaju za ograničenje veleprodajnih cijena plina bez obzira odakle su uvozi. Međutim, ostale zemlje na čelu s Njemačkom, Nizozemskom, Austrijom, Danskom tome se protive navodeći kao razlog da bi to dovelo do preusmjeravanja ukapljenog plina drugim konkurentima na globalnom tržištu koji su voljni platiti više.

- Nisu svi do kraja usuglašeni s ovim pristupom, ali mislim da se približavamo nekom kompromisu gdje ćemo izbjeći neki fiksni broj plafona, ali će naći jedan mehanizam da cijene ostanu priuštive, ali da imamo opskrbu plina. Da ne kažemo da nećemo plaćati plin iznad te i te cijene, a da sav plin kupi netko drugi negdje drugdje u svijetu, dodao je.

- Vrlo pažljivo razmatramo prijedloge Komisije o ograničenju cijene plina. No, politički postavljena gornja granica cijena uvijek nosi rizik da će proizvođači tada prodavati svoj plin drugdje, a mi Europljani imat ćemo manje plina umjesto više. Zato Europska unija mora blisko koordinirati s drugim potrošačima plina, poput Japana i Koreje, kako se ne bi natjecali jedni s drugima. Istodobno, razgovaramo i s proizvođačima o primjerenoj cijeni, smatra Olaf Scholz, njemački kancelar.

Šefovi država ili vlada 27 država članica EU-a na svom dvodnevnom samitu bavit će se u prvom redu energetskom krizom, posljedicom ruskog napada na Ukrajinu i drastičnog smanjenja isporuka ruskog plina, što je dovelo do rekordno visokih cijena energije. Države članice su ruski plin za punjenje skladišta zamijenili znatno skupljim ukapljenim plinom.

Očekuje se da će čelnici podržati paket prijedloga koji je Komisija predložila prije dva dana, ali najviše će vremena posvetiti onome čega nema u tom paketu: ograničenju veleprodajnih cijena plina.

Belgijski premijer Alexander De Croo rekao je da je ovo jedan od najvažnijih samita nakon dugo vremena.

Ako ne pošaljemo jasan politički signal da nećemo više tolerirati visoke cijene plina, bit će to neuspjeh za Europu, rekao je De Croo.

Podloga za raspravu o rješavanju energetske krize bit će prijedlog paketa mjera koja je u utorak predstavila Europska komisija.

Komisija je predložila paket mjera koje predviđaju zajedničku kupnja plina, uvođenje mehanizma za ograničavanje cijena na burzi plina, nove mjere za transparentnu upotrebu infrastrukture i solidarnost među državama članicama, uz kontinuirane napore za smanjenje potražnje za plinom.

Jedno od najspornijih pitanja jest kako ograničiti cijene plina, oko čega postoje razne ideje i različiti pogledi među državama članicama.

Hrvatska je u skupini od 15 zemalja koje se zauzimaju za uvođenje ograničenja na veleprodajne cijene plina bez obzira na to od kuda se uvozi. Tom prijedlogu nije sklono nekoliko država, među kojima su Njemačka i Nizozemska, uz objašnjenje da bi to moglo dovesti do poremećaja na tržištu plina i potaknuti proizvođače plina da ga prodaju na drugim tržištima izvan Europe.

Komisija se nije odlučila na uvođenje ograničenja na veleprodajne cijene plina i umjesto toga je predložila stvaranje nove referentne vrijednosti za određivanje cijena ukapljenog prirodnog plina, okvir za predlaganje mehanizma korekcije cijena kako bi se uspostavilo dinamično ograničenje cijena za transakcije na burzi plina te privremen okvir kako bi se spriječio ekstreman porast cijena na tržištima izvedenica.

Komisija je predložila reformu indeksa na nizozemskoj burzi plina, TTF, koji služi kao referentna vrijednost za Europu. Taj indeks uzima u obzir samo plin koji se dostavlja plinovodima, a njegova cijena je odletjela u nebo nakon prekida isporuke ruskog plina i ne uzima u obzir sve veći uvoz ukapljenog plina kojim se kompenzira ruski plin.

Komisija stoga želi stvoriti novi, komplementarni indeks do ožujka sljedeće godine, koji bi bolje održavao situaciju na tržištu plina, to jest sve veći udio ukapljenog plina, a kako bi se došlo do stabilnih i predvidljivih cijena za kupnju ukapljenog plina za punjenje skladišta plina za sljedeću sezonu 2023.

U međuvremenu dok se ne uspostavi novi indeks, Komisija predlaže novi privremeni mehanizam koji bi uveo dinamično ograničenje cijena na burzi TTF, što znači da bi se pri određivanju gornje cijene vodilo računa o cijenama u drugim dijelovima svijeta, kako proizvođači ne bi preusmjerili svoj plin prema drugim tržištima i ostavili Europu bez plina. Taj bi mehanizam smanjio nestabilnost cijena, određivanjem gornjeg plafona cijena iznad koje transakcije ne bi bile dopuštene.

Iako Komisija nije predložila ograničenje cijena plina koji se koristi za proizvodnju električne energije, što se već primjenjuje u Španjolskoj i Portugalu, von der Leyen sada najavljuje da takav pristup treba razmotriti na razini EU-a.

I kod toga iberijskog postoje otvorena pitanja na koja treba naći zadovoljavajući odgovor. Jedno od tih pitanja je kao izbjeći da taj pristup ne izazove povećanje potražnje za plinom. Također je sporno što napraviti kada se struja proizvedena iz plina izvozi u treće zemlje, primjerice u Veliku Britaniju ili Švicarsku. Budući da države subvencioniraju dio cijene plina iznad postavljenog limita, ispada da bi na taj način osiguravale jeftiniju struju za treće zemlje.

Ruska agresija na Ukrajinu

Rusija je posljednjih dana počela napadati civilnu infrastrukturu u Ukrajini, lišavajući ljude struje i grijanja, što je predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen nazvala zločinom i čistim terorizmom.

Čelnici EU-a raspravljat će o daljnjoj pomoći Ukrajini kako bi se što bolje pripremila za zimu te o nastavku pomoći na srednji i dulji rok.

U svjetlu nedavne sabotaže na plinovodima Sjeverni tok 1 i 2 čelnici će razgovarati o jačanju suradnje na zaštiti kritične infrastrukture.

Na području vanjske politike, čelnici će razgovarati o odnosima s Kinom te s Iranom, koji je posljedjih dana došao u središte pozornosti zbog dronova kojima Rusija napada ukrajinske gradove.

U tijelima EU-a radi se na sankcijama protiv iranskih dužnosnika zbog prodaje dronova Rusiji.