Novi energetski poredak: Izazovi i mogućnosti za Hrvatsku

Koji su izazovi, a koje nove mogućnosti koje se otvaraju Hrvatskoj u novom energetskom poretku? Odgovori su se tražili na INTERENEF-u, međunarodnom energetskom forumu u Zagrebu. 

Nezaobilazna tema bili su i odnosi JANAF-a, MOL-a i NIS-a, te pitanje energetske neovisnosti o Rusiji.

Bez JANAF-a, MOL-a i NIS-a ovih je dana teško zamisliti razgovore o energetici, a ako se među sugovornicima nađe netko iz Uprave JANAF-a, pojavit će se i pitanje - hoće li uskoro biti kakvih novosti?

- Kad bih ja znao što će se događati narednih dva tjedna, ja bih sada imao jahtu od 45 metara u svom vlasništvu i plovio Mediteranom. Ne bi sigurno bio član uprave JANAF-a. Mi na mnogo događaja, koji su vezani konkretno na naftnu industriju Srbije, ne možemo imati nikakav utjecaj. Ono što smo mogli, to smo i učinili, rekao je Vladislav Veselica, član Uprave JANAF-a.

Potpuno odustajanje od ruskih energenata?

Jedna od tema razgovora bilo je potpuno odustajanje od ruskih energenata. 

Europarlamentarac Stier kaže da je danas usuglašavanje o uredbi, a već za dva dana i glasanje u Europskom parlamentu.

- Pozicija europskog parlamenta bi trebala biti da se prekine uvoz plina iz Rusije od siječnja 2027. te zabrani uvoz ruske nafte od siječnja 2026. Naravno predstoje još pregovori a Vijećem, ali ako se uredba usuglasi onda mađarska i slovačka onda više ne bi imale izuzeće za uvoz, rekao je Davor Ivo Stier, zastupnik u Europskom parlamentu.

Predsjednik Uprave Agencije za ugljikovodike Marijan Krpan rekao je da Hrvatska u globalnoj energetskoj situaciji ima dosta dodatnih potencijala te da Agencija sustavno radi na tome.

Dodao je da je Agencija za ugljikovodike uspjela pokrenuti aktivnosti u Panonskom bazenu, gdje istražuju Ina i po jedna američka i kanadska kompanija. Lani su te kompanije izbušile deset istražnih bušotina i sve obećavaju.

- Možemo govoriti da imamo određena nova otkrića koja sigurno utječu na to da će u budućnosti domaća proizvodnja nešto porasti, a to utječe na stabilnost situacije ugljikovodika u Hrvatskoj, rekao je Krpan.

"Hrvatska ima veliki geotermalni potencijal"

Govoreći o geotermalnoj energiji kao jednom od rješenja za smanjenje ovisnosti o uvoznim energentima, Krpan je naveo da Hrvatska ima velik geotermalni potencijal.

Podsjetio je da Agencija za ugljikovodike u sklopu Nacionalnog plana oporavka i otpornosti provodi projekt "Geoterma u toplinarstvu", a ideja je da gradovi koji imaju infrastrukturu budu spojeni na geotermalne izvore. Već su napravljene dvije bušotine - u Velikoj Gorici i Osijeku - i obje su potvrdile da potencijal postoji.

- Sad je samo pitanje daljnjih investicija i tehnologije da se taj potencijal i u Velikoj Gorici i u Osijeku spoji s lokalnom mrežom, rekao je čelni čovjek Agencije za ugljikovodike.

Buši se i pokraj Vinkovaca. I ondje se Krpan nada pozitivnom rezultatu, a projekt će se zaključiti sa Zaprešićem.

Predsjednik Instituta za europske i globalizacijske studije i organizator konferencije Anđelko Milardović smatra da bi Hrvatska u području energetske politike trebala biti pametna država, maksimalno samodostatna, pogotovo u aktualno doba deglobalizacije kada se svatko mora pobrinuti za sebe. Naveo je i da se u području energetike, ali i u drugim područjima, mora biti u interakciji sa svima.

Naglasio je važnost dobrog geopolitičkog položaja Hrvatske, što će joj koristiti u zauzimanju novih pozicija u novom međunarodnom poretku.

- Samo je pitanje odluke - da se krene tim putem ili da se odustane, rekao je Milardović, dodavši kako je geopolitički položaj onaj koji determinira ponašanja aktera.

Predsjednik Atlantskog vijeća Hrvatske Mladen Nakić smatra da energetika ide ruku pod ruku sa sigurnošću, i individualnom i globalnom.

Upitan je li Hrvatska premala da bi diktirala energetske tokove, odgovorio je da ima i manjih država pa "ne plešu kako drugi sviraju".

- Ako Hrvatska zna što želi i ima strategiju, a resurse ima, onda ne vidim problem da se organiziramo i iskoristimo sve te blagodati koje imamo, rekao je Nakić.