Plenković: Europski plan za obranu prilika za hrvatsku obrambenu industriju

Čelnici država članica Europske unije okupit će se u četvrtak na redovitom sastanku na vrhu na kojem će razgovarati o daljnjoj pomoći Ukrajini, jačanju europske obrane, konkurentnosti gospodarstva, migracijama te održati prvu raspravu o sljedećem sedmogodišnjem proračunu.

Dan prije summita premijer Andrej Plenković razgovarao je s povjerenikom za obranu Andriusom Kubiliusom, i s povjerenikom za energiju i stanovanje Danom Jorgensenom. U petak će se sastati s predsjednicom Komisije Ursulom von der Leyen.

Plenković: Europski plan za obranu prilika za hrvatsku obrambenu industriju

Obrambeni paket koji je predstavila Europska komisija prilika je za razvoj hrvatske obrambene industrije kako bi ojačala vlastite vojne sposobnosti, objavio je premijer Andrej Plenković nakon sastanka s povjerenikom Europske komisije Andriusom Kubiliusom.

Uoči Europskog vijeća razgovaram o prioritetima bijele knjige o europskoj obrani, koja predstavlja okvir za potporu ulaganjima u obrambene sposobnosti država članica. U tu svrhu s pomoću plana ReArm Europe predviđeno je stvaranje novog instrumenta od 150 milijardi eura za povoljne zajmove, objavio je Plenković na društvenoj mreži X.

To je prilika za razvoj hrvatske obrambene industrije kako bi se ojačale vlastite sposobnosti, dodao je.

Najavio je da će Hrvatska do 2027. godine povećati izdvajanja za obranu na 2,5 posto BDP-a.

Uz snažan gospodarski rast, imat ćemo mogućnosti za daljnja ulaganja u Hrvatsku vojsku, uz financiranje ostalih prioriteta, objavio je Plenković.

Plenković s povjerenikom Jorgensenom o planovima za ulaganja u energetsku sigurnost

Hrvatski premijer razgovarao je i s povjerenikom za energiju i stanovanje Danom Jorgensenom o daljnjim planovima Europske komisije za ulaganja u energetsku sigurnost i klimatsku neutralnost.

Naš je cilj smanjenje energetske ovisnosti Europe uz strateške projekte poput LNG terminala na Krku te ulaganja u hrvatske plinovode u sklopu programa RepowerEU, čime Hrvatsku pozicioniramo kao regionalno energetsko čvorište, objavio je Plenković na društvenoj mreži X.

Hrvatska vlada nastavit će provoditi mjere koje osiguravaju priuštive cijene energenata za građane i gospodarstvo, dodao je.

Povjerenik Jorgenson objavio je potkraj veljače Europski akcijski plan za cjenovno pristupačnu energiju, koji bi po izračunu Komisije u prvih godinu dana trebao donijeti 45 milijardi eura, a do 2040. uštede će dosegnuti čak 260 milijardi.

Visoke cijene energije snažno utječu na konkurentnost europskog gospodarstva, jedan je od zaključaka izvješća o europskoj konkurentnosti koje je za Komisiju pripremio bivši talijanski premijer i predsjednik Europske središnje banke Mario Draghi.

Stoga je Komisija izradila akcijski plan za cjenovno pristupačnu energiju koji treba ispuniti tri cilja: smanjiti cijene energije, riješiti se ovisnosti o ruskim fosilnim gorivima i nastaviti s naporima na dekarbonizaciji ulaganjem u obnovljive izvore.

Plan obuhvaća sve tri komponente računa za energiju - troškove proizvodnje energije, naknade za prijenosne mreže te poreze i pristojbe.

Plan za naoružavanje Europe

Podloga za raspravu o jačanju obrane bit će bijela knjiga o budućnosti Europske obrane, koju će Komisija objaviti uoči summita u srijedu. Objavit će i prijedlog za uspostavu novog instrumenta vrijednog 150 milijardi eura povoljnih zajmova državama članicama za investicije u obranu.

Taj iznos Komisija bi posudila na financijskim tržištima i potom će ta sredstva odobravati državama članicama kao povoljne zajmove za investicije u obrambene projekte. Komisija će predložiti da se najmanje 65 posto tih sredstava mora potrošiti na komponente proizvedene u Europi.

Također će objaviti prijedlog za odstupanje od proračunskih pravila koja propisuju da proračunski deficit ne smije prelaziti tri posto BDP-a kako bi države članice mogle više izdvajati za obranu. Veliki zaokret napravljen je u petak u Njemačkoj, gdje je parlament izglasao uklanjanje ustavnih ograničenja zaduživanja kada je riječ o izdvajanju za obranu.

Čelnici će razgovarati i o inicijativi visoke predstavnice za vanjsku i sigurnosnu politiku Kaje Kallas o dodatnoj hitnoj vojnoj pomoći Ukrajini u iznosu do 40 milijardi eura. Države članice bi pridonosile sukladno sa svojom ekonomskom snagom u obliku financijske ili materijalne pomoći. Cilj te inicijative je ojačati poziciju Ukrajine u pregovorima koje vodi sa Sjedinjenim Državama i Rusijom o prekidu vatre. 

Prema najavama iz Budimpešte, Mađarska će blokirati zaključke Europskog vijeća u kojima se traži brže pristupanje Ukrajine Europskoj uniji. Međutim, očekuje se da će taj tekst podržati ostalih 26 država kao što su to napravili na posljednjem izvanrednom summitu prije dva tjedna.

Rasprava o proračunu, razgovor s Guterresom

Na summitu je predviđena i prva razmjena mišljenja o sljedećem sedmogodišnjem proračunu za razdoblje od 2028. do 2034.

Predsjednik Europskog vijeća Antonio Costa predlaže da se rasprava vodi oko dva pitanja: kako osigurati potrebna sredstva da bi Europska unija mogla ostvariti ciljeve koje je sama postavila i kakva će biti uloga vlastitih proračunskih prihoda u sljedećem sedmogodišnjem proračunu, posebice u svjetlu činjenice otplaćivanja duga podignutog za oporavak gospodarstva od pandemije.

Čelnici će u četvrtak tijekom radnog ručka razgovarati s glavnim tajnikom UN-a Antoniom Guterresom. O stanju u Ukrajini izvijestit će ih predsjednik Volodimir Zelenski, koji će se uključiti videovezom.