Summit EU-a u Bruxellesu: U fokusu Bliski istok i energetska sigurnost

O ratu na Bliskom istoku razgovarat će se na sastanku Europskog vijeća, a zatim i na sastanku na vrhu zemalja europodručja u Bruxellesu, sve u sljedeća tri dana.

Šefovi država i vlada Europske unije razgovarat će o vojnom sukobu na Bliskom istoku i stanju u Iranu te posljedicama takvog razvoja događaja za Europsku uniju, uključujući cijene energije i energetsku sigurnost. Pokušat će dogovoriti zajedničko stajalište i poteze za smirivanje napetosti na Bliskom istoku, ali bez uključivanja Europe u sukobe.

Čelnik Europskog vijeća Antonio Costa vjeruje da će se na sastanku riješiti i pitanje zajma za Ukrajinu od 90 milijardi eura, što blokira Mađarska. 

Na sastanku će biti i predsjednik Vlade RH Andrej Plenković koji je već stigao u glavni grad Belgije i sudjeluje na obilježavanju 50. obljetnice Europske pučke stranke.

Prije toga sastao se s predsjednikom vlade Sjeverne Makedonije Hristijanom Mickoskim.

Summit EU-a o posljedicama rata na Bliskom istoku i Ukrajini

Sastanak na vrhu čelnika EU-a trebao je biti posvećen isključivo konkurentnosti europskog gospodarstva i dovršetku jedinstvenog tržišta, ali to bi moglo pasti u sjenu zbog posljedica američko-izraelskog rata protiv Irana.

Jedna od posljedica rata na Bliskom istoku je povećanje cijena energije zbog zatvaranja Hormuškog tjesnaca, što je dovelo do globalnih poremećaja u trgovini naftom i plinom.

Stoga će cijene energije biti jedna od ključnih tema. Europska unija je u posljednje četiri godine znatno diversificirala opskrbu energijom i povećala proizvodnju iz obnovljivih izvora. Udio energije iz obnovljivih izvora porastao je s 36 posto u 2021. na 48 posto 2025. Zajedno s nuklearnom energijom, više od 70 posto električne energije u EU-u sada se proizvodi iz izvora s niskim udjelom ugljika.

Unatoč tome nekoliko sektora - posebno promet - i dalje uvelike ovisi o uvozu fosilnih goriva. Europska unija je siromašna u fosilnim gorivima i uvozi 95 posto svojih potreba.

Predsjednica Komisije Ursula von der Leyen kaže da je Europska unija od početka sukoba na Bliskom istoku već potrošila dodatnih 6 milijardi eura za uvoz fosilnih goriva, što je bolni podsjetnik na cijenu koju plaća za svoju ovisnost.

Dugotrajni poremećaj opskrbe naftom i plinom iz Perzijskog zaljeva mogao bi imati znatan utjecaj na europsko gospodarstvo.

U Vijeću i Komisiji ističu da je dugoročno gledajući jedini ispravan put postati potpuno neovisan o fosilnim gorivima, što znači nastaviti s dekarbonizacijom energije i povećati kapacitete za proizvodnju nuklearne energije.

Nedavni skok cijena uvoznih fosilnih goriva pokazuje da energetska tranzicija ostaje najučinkovitija strategija za postizanje strateške autonomije Europe, jačanje otpornosti, strukturno snižavanje cijena energije i isporuku čiste, obilne i domaće energije potrebne za gospodarstva budućnosti, kaže se u nacrtu zaključaka za summit.

Cijene energije u EU-u i inače su veće nego u njezinim gospodarskim konkurentima, a pogotovo sada s ovim poremećajem, stoga će čelnici pozvati Komisiju da hitno predloži skup ciljanih privremenih mjera za kratkoročno ublažavanje naglog rasta cijena.

Pomoć Ukrajini

Mađarska i Slovačka i dalje blokiraju zajam Ukrajini od 90 milijardi eura, ali u Europskom vijeću kažu da to neće biti tema jer je odluka o zajmu jednoglasno donesena na summitu u prosincu i da je sada samo preostalo provesti tu odluku. No, da bi Europska unija mogla podići kredit i proslijediti ga Ukrajini, potrebno je unijeti promjenu u sadašnji sedmogodišnji proračun koja je neophodna jer je europski proračun jamac za taj kredit, a za to je opet potrebna jednoglasna odluka koju Mađarska i Slovačka blokiraju.

Budimpešta i Bratislava kažu da ne misle deblokirati zajam ako se ne osigura ponovna opskrba ruskom naftom preko naftovoda Družba, koji je oštećen i izvan funkcije od 27. siječnja nakon ruskog napada dronovima. Iako u EU-u tvrde da pitanje zajma i naftovoda Družba nije povezano, u utorak su predložili Ukrajini tehničku i financijsku pomoć za popravak naftovoda, a u srijedu je u Ukrajinu poslana ekipa stručnjaka da provjeri stanje na terenu. Komisija i Europsko vijeće u utorak su objavili zajedničko pismo Ursule von der Leyen i Antonija Coste te odgovor ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog. U pismu Von der Leyen i Coste navedeno je kako se nadaju da će pomoć EU-a utrti put prevladavanju trenutačne blokade i osigurati brz popravak naftovoda. To bi omogućilo pravovremeno napredovanje s financiranjem iz zajma za podršku Ukrajini za njezinu makroekonomsku stabilnost i kupnju obrambene opreme kao i konačno prihvaćanje 20. paketa sankcija.

Međutim, nakon samo 12 minuta poslan je ispravak u kojem više nije bilo rečenice u kojoj se spominje zajam i deblokiranje 20. paketa sankcija.

Ako se ne provede odluka o kreditu, Ukrajina bi, prema nekim procjenama, mogla ostati bez novca već početkom sljedećeg mjeseca. Međutim, te procjene mogle bi se pokazati netočnim s obzirom na to da je Međunarodni monetarni fond odobrio prošli mjesec zajam Ukrajini od 8,1 milijardi dolara, od čega je odmah isplaćeno 1,5 milijardi, s čime bi zemlja mogla financirati svoje potrebe do početka svibnja, a to znači nakon mađarskih izbora na kojima bi, prema anketama, Orban mogao izgubiti vlast nakon 16 godina.

Čelnici 10 članica EU-a, među njima i RH traže temeljito preispitivanje ETS

Čelnici 10 država članica EU-a, među njima i hrvatski premijer Andrej Plenković, poslali su u srijedu pismo Antoniju Costi i Ursuli von der Leyen u kojem traže temeljito preispitivanje sustava za trgovinu emisijama (ETS 1). Također traže da se nastavi s dodjelom besplatnih emisijskih jedinica nakon 2034. kako bi se ublažio utjecaj tog sustava na cijene električne energije.

Smatramo da je nužno provesti temeljito preispitivanje ETS-a s ciljem ublažavanja njegova utjecaja na cijene električne energije i smanjenje rizika od promjenjivosti cijena ugljika, uključujući produljenje besplatnih dozvola nakon 2024. godine, stoji u pismu koje su potpisali premijeri Hrvatske, Austrije, Bugarske, Češke, Grčke, Italije, Mađarske, Poljske, Rumunjske i Slovačke.

Sustav za trgovanje emisijama ETS 1 je glavni klimatski alat EU-a kojim se tržišnim mehanizmom po načelu da onečišćivač plaća smanjuju emisije stakleničkih plinova.

Sustav se naziva ETS 1 kako bi se razlikovao od novog, odvojenog sustava ETS 2, koji će od 2027./2028. obuhvatiti emisije iz zgrada i cestovnog prometa. Sustav funkcionira tako što EU određuje gornju granicu ukupnih emisija koje se svake godine smanjuju, a tvrtke dobivaju ili kupuju emisijske jedinice, a one koje emitiraju manje mogu ih prodati.

Cilj je potaknuti gospodarske subjekte da emitiraju što manje stakleničkih plinova.

Prema sadašnjim pravilima besplatna dodjela emisijskih jedinica ukida se 2034.

Danas vidimo da je put predviđen Sustavom trgovanja emisijama EU-a do 2034. prestrm i preambiciozan, kaže se u pismu.

Naša industrija je predana i nastavlja poduzimati potrebne korake za transformaciju svojih poslovnih modela. Međutim, u kombinaciji s visokim cijenama energije i postupnim ukidanjem besplatnih emisijskih jedinica, trenutačni okvir je postao egzistencijalni rizik za mnoge europske strateške industrijske sektore, kažu čelnici 10 država članica.

Dodaju da bi Komisija trebala predstaviti prijedlog revizije ETS 1 najkasnije do kraja svibnja. Cijene električne energije sastoje se od četiri komponente: cijene same proizvodnje, naknade za prijenosne mreže, poreza i pristojbi i troškova emisije ugljika.

Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen u pismu upućenom čelnicima država članica uoči samita rekla je da je ETS provjereni sustav za poticanje industrijske transformacije i da ga sada treba prilagoditi novoj stvarnosti.

Istaknula je da Komisija ubrzava rad na predstojećoj reviziji ETS, posebice kako bi se postavila realističnija putanja dekarbonizacije nakon 2030.