EU uvodi fleksibilnije mjere i mijenja proračunske prioritete

Europska komisija jučer je predložila niz mjera za suočavanje s energetskom krizom koju je izazvao američko-izraelski rat protiv Irana i zatvaranje Hormuškog tjesnaca, ključnog plovnog puta za opskrbu fosilnim gorivima.

Fleksibilnost kao ključna novost i odgovor na energetsku krizu

Vanjskopolitički komentator Hrvatske radiotelevizije Tihomir Vinković ističe da je ključna novost u prijedlogu Europske komisije veća fleksibilnost.

- Ako gledamo ono što je novo, u ovome je veća fleksibilnost. Jedna birokratizirana organizacija kao što je Europska unija, posebice Europska komisija, sada govori o fleksibilnosti, odnosno o ostavljanju mogućnosti da se unutar određenih parametara pronađu mjere koje bi omogućile građanima i poduzećima da se suoče s ovom krizom, rekao je Vinković.

Dodaje kako su ključna pitanja hoće li biti dovoljno energenata te kakve će biti cijene.

- Jedna je cjenovna, a druga nabavna dimenzija, dakle hoće li uopće biti dovoljno goriva. Najviše se spominje gorivo za zrakoplove, no tu imamo kontradiktorne izjave između povjerenika za energetiku i njegove glasnogovornice. Dok jedni upozoravaju na ozbiljnost situacije, drugi tvrde da nema krize u opskrbi, istaknuo je.

Govoreći o mjerama za građane, Vinković navodi da su moguće intervencije u poreznoj politici.

- Moglo bi se ići na smanjenje određenih trošarina koje se uplaćuju u proračun Europske unije, barem privremeno. Čini se da je i hrvatska vlada već krenula u tom smjeru, rekao je.

Naglašava kako Komisija predlaže i kratkoročne i dugoročne mjere.

- Kratkoročne bi se provodile odmah kako bi ublažile posljedice krize, dok bi dugoročne trebale postaviti temelje nove energetske politike Europske unije. To prije svega uključuje prijelaz na obnovljive izvore energije i jačanje domaće proizvodnje, zaključio je Vinković.

Rasprava o proračunu tek ulazi u ključnu fazu

Ravnatelj Instituta za razvoj i međunarodne odnose Jakša Puljiz upozorava kako je početni plan da se pregovori o novom višegodišnjem financijskom okviru završe do kraja 2026. nerealan.

- Intencija je bila da se to okonča do kraja ove godine, no to nikako nije realno. Puno je izglednije da će dogovor biti postignut tijekom iduće godine, rekao je Puljiz.

Ističe da se rasprave zasad vode ponajprije o strukturi proračuna i prioritetima, dok ključni dio – pregovori o konkretnim iznosima – tek slijedi.

- Do one ključne debate oko brojki još nismo došli. To je ono što nas čeka i što će uvelike odrediti konačan ishod, naglasio je.

Puljiz ne očekuje dramatične promjene u odnosu na početni prijedlog Europske komisije.

- Iskustvo pokazuje da se od početnog prijedloga do konačnog usvajanja uvijek dogode određene izmjene, ali one nikada nisu toliko velike da bismo govorili o velikim odstupanjima. Prijedlog predstavljen prošle godine ostaje prilično čvrsta osnova, rekao je.

Ipak, naglašava da se ovaj proračun bitno razlikuje od dosadašnjih.

- Do sada smo desetljećima imali vrlo sličnu strukturu u kojoj su kohezijska politika i zajednička poljoprivredna politika činile oko dvije trećine proračuna. Ovaj prijedlog donosi promjene koje idu prema smanjenju njihove relativne važnosti, objasnio je.

Umjesto toga, povećava se ulaganje u nove prioritete na razini Europske unije.

- Veći naglasak stavlja se na jačanje konkurentnosti, obranu, sigurnost i upravljanje granicama, uz nastavak snažnih ulaganja u druge strateške sektore, dodao je.

Teret duga iz razdoblja pandemije

Poseban izazov predstavlja i otplata duga nastalog tijekom pandemije.

- Europska unija se tijekom koronakrize zadužila oko 800 milijardi eura i taj dug sada treba vraćati. Novi proračun bit će prvi u kojem će se izdvajati sredstva za tu svrhu, otprilike 25 milijardi eura godišnje, upozorio je Puljiz.

Zaključuje da će upravo ta obveza značajno utjecati na raspodjelu sredstava.

- Značajan dio povećanog proračuna odnosi se na otplatu tog zajma, što dodatno mijenja strukturu i prioritete buduće financijske perspektive, rekao je.

Hrvatskoj predviđeno 16,8 milijardi eura

Konzultantica za europske fondove Ariana Vela osvrnula se na iznos koji bi Hrvatskoj trebao pripasti u novom proračunskom razdoblju.

Naime, nama bi, prema prijedlogu Komisije, trebalo pripasti 16,8 milijardi eura. Vela smatra da Hrvatska, u okvirima dosadašnjih iskustava, može biti zadovoljna.

- Mi tradicionalno volimo EU fondove i godinama u velikoj mjeri živimo od njih. U odnosu na dosadašnje iznose iz kohezijskih politika, možemo biti zadovoljni, istaknula je.

No upozorava da usporedbe s prethodnim razdobljima mogu biti varljive.

- Kada uzmemo u obzir koliko smo sredstava imali kroz dva preklapajuća razdoblja, uz Nacionalni plan oporavka i otpornosti i Fond solidarnosti Europske unije, jasno je da će neki reći da sada imamo manje. Ali to je rezultat izvanrednih okolnosti poput pandemije i potresa, naglasila je.

Dodaje kako dugoročno Hrvatska treba težiti većoj samostalnosti.

- Uvijek sam zagovornica toga da kroz fondove stvaramo preduvjete da možemo funkcionirati sami i da smanjujemo njihov utjecaj na naše gospodarstvo i bruto domaći proizvod, rekla je.

Fokus s količine novca na učinak

Vela ističe kako se rasprava ne bi smjela svoditi samo na iznose.

- Ne bismo trebali govoriti samo o tome koliko smo dobili i potrošili, nego što želimo postići tim novcem, upozorila je.

Objašnjava da novi proračun donosi i promjene u načinu upravljanja sredstvima.

- Uz proračun dolazi i regulatorni okvir koji bi mogao promijeniti funkcioniranje sustava i dati veću snagu državama članicama u kreiranju vlastitih planova, rekla je.

Naglašava da se mijenjaju i prioriteti na razini Europske unije.

- Danas su u fokusu obrana, sigurnost, energetika i zaštita okoliša, što prije deset godina nije bilo u prvom planu, dok neke ranije dominantne teme, poput digitalne transformacije, gube na važnosti, kazala je.

Države članice trebale bi dobiti veću fleksibilnost, ali uz stroga pravila.

- Neće moći raditi potpuno po svome jer regulativa ostaje stroga, ali će imati više prostora za definiranje vlastitih prioriteta unutar europskog okvira, objasnila je.

Smatra da bi novi sustav mogao pojednostaviti procese.

- Fokus bi mogao biti više na reformama i investicijama, a manje na složenim procedurama i strategijama, rekla je.

Ipak, upozorava na dugogodišnji problem učinkovitosti.

- Često se sve svede na zadovoljavanje forme i ispunjavanje uvjeta, dok stvarni učinci izostaju. Pitanje je ide li "brod" u smjeru koji smo zamislili i postiže li ciljeve koje želimo. To je problem koji vjerojatno nećemo riješiti ni u sljedećoj financijskoj perspektivi, zaključila je Vela.

Veći fokus na EU programe i zahtjevnije natječaje

Puljiz upozorava i na jednu od ključnih promjena koje donosi novi proračun – pomicanje fokusa financiranja prema razini Europske unije, osobito kada je riječ o privatnom sektoru.

- Dolazi do promjene fokusa s prilika za financiranje, pogotovo u privatnom sektoru, s nacionalne razine na razinu Europske unije. Ovaj prijedlog proračuna otvara veći fiskalni prostor programima kojima izravno upravlja Europska komisija, rekao je.

No ističe kako takvi programi nose i značajne izazove.

- Ti su programi izuzetno zahtjevni. Traže udruživanja, konzorcije i velike projekte. Komisija želi vidjeti projekte koji donose europsku dodanu vrijednost, odnosno rješavaju ključne potrebe na razini Unije, objasnio je.

U takvom sustavu, naglašava, posebno je zahtjevna pozicija manjih država i njihovih poduzetnika.

Zamislite položaj hrvatskih poduzetnika koji u takvim projektima trebaju sudjelovati i pronaći način kako doprinijeti rješavanju velikih europskih izazova. To nije jednostavno i zahtijeva ozbiljne kapacitete i povezivanje na međunarodnoj razini, upozorio je Puljiz.

Na pitanje znači li to da će se domaći poduzetnici morati još više povezivati s inozemnim tvrtkama, odgovori su jasni:

- Apsolutno, to se već događa i poduzetnici se povezuju. Međutim naša je pozicija slabija u odnosu na kompanije iz Njemačke, Francuske i drugih razvijenijih zemalja, rekla je Vela.

Nedostatak inovativnih tvrtki 

Puljiz naglašava da će u novom proračunskom razdoblju još veći naglasak biti na istraživanju i razvoju.

- Trebamo inovativne tvrtke koje ulažu u razvoj i mogu ponuditi projekte koji donose novu vrijednost na razini Europske unije, istaknuo je.

No upozorava da Hrvatska u tom segmentu zaostaje.

- Naš je problem što nemamo dovoljno takvih tvrtki. Posebno nedostaju veliki sustavi koji imaju kapacitet za istraživanje i razvoj i koji mogu sudjelovati u velikim europskim partnerstvima, naglasio je.

Dodaje da upravo takve tvrtke trebaju biti nositelji razvoja i povezivanja s manjim poduzetnicima.

- Oni bi trebali povlačiti mala i srednja poduzeća u takve projekte, a to je nešto što u Hrvatskoj nismo dovoljno razvili, rekao je, te podsjetio da je pokušaja bilo, ali bez većeg odaziva.

- Imali smo nekoliko natječaja koji su poticali formiranje konzorcija, ali se pokazalo da ni velika poduzeća, od kojih se to očekivalo, nisu pokazala značajan interes. Ako je to bio problem na nacionalnoj razini, jasno je koliko će biti teže na razini Europske unije, zaključio je.