Srnec: Oborine u Hrvatskoj neće se znatno mijenjati

U najsmrtonosnijim poplavama koje su pogodile Španjolsku u posljednja tri desetljeća broj poginulih i nestalih raste iz sata u sat. 

Orlić o mogućim uzrocima: Sudar hladnog i relativno suhog zraka i toplog i vlažnog zraka 

Akademik Mirko Orlić, geofizičar s Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu, naglasio je u HRT-ovoj emisiji Otvoreno da još ne postoji cjelovita analiza zašto je došlo do katastrofalnih poplava u Španjolskoj.

Pojedinci u Španjolskoj pišu da je došlo do depresije u tlaku zraka.

- Sudar hladnog i relativno suhog zraka i toplog i vlažnog zraka, poručio je Orlić. 

Srnec: Došlo je do vremenskog ekstrema

Voditeljica Odjela za klimatsko modeliranje, praćenje klimatskih promjena i biometeorologiju DHMZ-a mr. sc. Lidija Srnec istaknula je da je u Španjolskoj došlo do vremenskog ekstrema.

- Takve ciklone, naravno, ne takvog intenziteta i ovakvih posljedica, su tipične za jesen i zimu, no ovdje imamo uistinu toplo more, koje je dodatno hranilo tu cirkulaciju, odnosno depresiju koja može zajedno integrirati s vlažnim i toplim zrakom, koji ide od mora prema visini, obkasnila je Srnec.

Kazala je da znanstvenici neće odmah situaciju koja se dogodila povezivati s klimatskim promjenama.

- Treba vidjeti što se točno dogodilo i kako. Međutim, prema svim onim projekcijama koje znamo i koje nam govore da sa svakim stupnjem porasta temperature zraka količina vlage u atmosferi koju ona može sadržavati je sedam posto veća, pa možemo govoriti da je vjerojatnost da je ovaj događaj povezan s klimatskim promjenama doista i veći, dodala je Srnec. 

"Temperatura mora rekordno visoka"

Orlić je rekao kako ne zna za takvu pojavu u Hrvatskoj. Ako je riječ o temperaturi mora, uistinu je bila anomalna godina.

Temperatura mora, prema podacima za 2023., odnosno 2024. bila je rekordno visoka, ako se usporedi s dugogodišnjim prosjecima.

- Što je more toplije, isparavanje je jače, poručio je. 

Duplić: Klimatski ekstremi s klimatskim promjenama rastu

Ravnatelj Zavoda za zaštitu okoliša i prirode dr. sc. Aljoša Duplić rekao je kako znanost govori da ovakvi klimatski ekstremi s klimatskim promjenama rastu.

- Osim duljih sušnih razdoblja, osim porasta prosječne temperature i toplinskih valova, kako na zemlji na kopnu, tako i u moru, još je jedan rezultat klimatskih promjena i razornost istih klimatskih ekstrema, poručio je Duplić. 

"Oborine u Hrvatskoj neće se znatno mijenjati"

Srnec je dodala kako smo ove godine svjedoci oluja koje su zahvatile Europu s velikim posljedicama.

Ciklona Boris odnijela je neke žrtve, naravno, neusporedive s ovima, koje su se dogodile u Španjolskoj. Klimatske promjene možemo bolje pripisati toplinskim valovima.

S oborinama je malo teže donijeti zaključke. Što se tiče Hrvatske, one se neće znatno mijenjati.

Očekuje se da će sredinom stoljeća promjene oborine biti plus, minus pet posto u odnosu na klimatološki prosjek.

 

- To se čini doista malo, međutim, ako idemo na sezonu ili kraća razdoblja, onda tu može biti velike promjene, poručila je.

- Ljeti se očekuje znatno smanjenje količina oborine. Ako je manje oborine, bit će i manje pitke vode, rekla je.  

"Trebamo se prilagoditi klimatskim promjenama"

Duplić je naglasio da se trebamo prilagoditi posljedicama koje nose klimatske promjene.

- Prilagodba je sigurnost, dodao je.

"Klimatske migracije traju već neko vrijeme"

Srnec je komentirala trebamo li strahovati od klimatski uzrokovanih migracija.

- Ljudi se sele. Ljudi se sele oduvijek iz različitih razloga. Klimatske migracije traju već neko vrijeme, dakle iz azijskih dijelova svijeta. Ljudi su se selili u zemlje koje nisu toliko klimatski ugrožene, ali isto tako i u zemlje u kojima je život bolji, ne samo zbog klime, nego i zbog gospodarstva. Tako da možemo očekivati toga još i više, ali ja se nadam da to neće stvarati neke veće probleme, poručila je.  

Ima li nade za naš planet?

Mirko Orlić dao je odgovor na pitanje jesmo li prešli točku bez povratka ili ipak ima nade za naš planet?

- Točaka bez povratka ima jako puno, ovisi kako gledate. Jedna o kojoj se nedavno govorilo ovih dana, to je bilo pitanje jesmo li prešli točku bez povratka kada je u pitanju cirkulacija o Atlantskom oceanu. I mnogi znanstvenici, a to su vrhunski znanstvenici koji se time bave, kažu da da, da smo vrlo blizu tome i da bi se unutar sljedećih nekoliko desetljeća mogla isključiti ta atlantska meridionalna cirkulacija, da bi to jako utjecalo na raspodjelu topline i da bi vi uz globalno zatopljenje u području sjevernog Atlantika imali zahladnjenje. A to znači velike kontraste između hladnog i toplog zraka i vrlo intenzivne ovakve procese kao u Španjolskoj ovih dana, poručio je Orlić. 

Cijelu emisiju možete pogledati u nastavku: