Güttler: Broj mrtvih u Španjolskoj zastrašujuće i iznenađujuće velik

31.10.2024.

19:39

Autor: Kristina Pešić/A.D./Dnevnik/HRT

video thumb

Ekstremnim vremenskim nepogodama koje uzrokuju katastrofe poput poplava u Španjolskoj sve češće svjedočimo. Skupina svjetskih znanstvenika objavila je izvješće u kojem je neke od najsmrtonosnijih vremenskih ekstrema u posljednjih 20 godina - u kojima je ukupno poginulo 570 tisuća ljudi - izravno povezala s klimatskim promjenama. Suše, toplinski valovi, poplave i grmljavinske oluje bit će sve češći.

Ivan Güttler, glavni ravnatelj DHMZ-a, za središnji Dnevnik HTV-a kazao je da je broj mrtvih u Španjolskoj "zastrašujuće i iznenađujuće velik". 


Güttler: Broj mrtvih u Španjolskoj zastrašujuće velik


- To su i više nego uobičajeni negativni brojevi nakon takvih događaja. Mi zapravo nekoliko zadnjih dana, već od sredine prošlog tjedna, imamo ciklonu koja je dosta stacionarna, ne giba se previše s područja Pireneja i kontinuirano donosi nestabilan i vlažan zrak. Tako da nekoliko oluja koje su u osam sati i manje donijele preko godišnje količine oborina, nešto što padne u prosjeku kroz 365 dana, su gotovo stacionarno na području Valencije kontinuirano donosile nove količine oborina, objasnio je Güttler.


Na pitanje kako možemo poboljšati mogućnost predviđanja kada su bujične poplave u pitanju, odgovorio je kako je prognoza takvih događaja moguća. 


- I ovaj događaj u Španjolskoj bio je dobro prognoziran. Nekoliko dana unaprijed je bio jasan signal da se očekuju kišni dani koji će donijeti poteškoće u svakodnevnom životu. Međutim, izmjerene količine su stvarno iznenadile sve stručnjake. Na nekim lokacijama je preko 500 litara oborine. Danas ne postoji grad na svijetu koji efikasno može povući toliku količinu oborina u tako kratkom vremenu, objašnjava.

Ivan Güttler

Ivan Güttler

Foto: HTV / HRT

Dodaje kako moramo pojačati naše osnovno poznavanje kako reagirati u svim događajima - požarima, potresima, olujama.


- Nema potrebe da zastrašujemo ili previše zabrinjavamo javnost da će se to svaki dan događati u našem dijelu Europe. Ali nažalost, bit će češće, rekao je Güttler.


Na pitanje kada će prognostičari moći preciznije, dugoročnije i konkretnije najaviti ono što nam dolazi odgovara kako "taj pomak možda građanima nije vidljiv, ali prognoza danas za četiri dana unaprijed je kao sredinom devedesetih za jedan dan unaprijed".


- Taj pomak je polagan, ali iz godine u godinu on se ne zaustavlja. U smislu prognoza vremena, one su danas za 5-6 dana unaprijed vrlo korektni produkti. A onda upozorenja dodatno dijelimo s našim građanima, ističe.


U nastavku dodaje kako nemamo samo probleme s oborinskim ekstremima nego i s toplinskim valovima.


- Nama umiru stotine i stotine ljudi svake godine u Europi. Te smrti nisu tako agresivne kao ovo, kada u par sati 160 ljudi pogine. Ali kroz duga razdoblja, nekoliko tjedana, toplinski valovi također odnose veliki broj građana. I to su najranjiviji, stariji i oni koji imaju druge probleme sa zdravljem, zaključio je Güttler.

Vodostaj Amazone prirodno varira tijekom sušne i kišne sezone. 


Od prošle godine dramatično opada uništavajući lokalna gospodarstva i zalihe hrane. 


U Kolumbiji su zbog pada vodostaja izolirane ruralne domorodačke zajednice do te mjere da im volonteri moraju dostavljati vodu i hranu.


- Najviše su pogođene domorodačke zajednice jer sva je hrana nestala. Ribolov im je glavni izvor hrane. To je njihov život. Ako rijeka presuši, to će biti velika katastrofa, govori Alvaro Sarmiento, šef kolumbijske civilne zaštite za područje Amazonije.


Na drugom kraju svijeta, u Bangladešu, godinu su obilježile ekstremne poplave izazvane nemilosrdnim monsunskim kišama i izlijevanjem rijeka. 

- Bila sam u vodi do vrata prije nego što sam došla ovamo. Odnijela me s djecom, bez ičega, samo u odjeći koju smo imali na sebi. Ne znam hoćemo li se ikada vratiti kući. Nisam mogla ništa učiniti za svoju djecu. Zato sam tužna, rekla je Bilkis, stanovnica poplavljenog područja.


Najsmrtonosnije vremenske nepogode pogoršane klimatskim promjenama


Novo izvješće World Weather Attributiona otkriva da su najsmrtonosnije vremenske nepogode u posljednjih 20 godina pogoršane klimatskim promjenama. 


Među njima su i oluja Daniel u Libiji, suše u Somaliji, toplinski valovi u Europi zbog kojih je lani umrlo 47 tisuća ljudi.

- Broj smrtnih slučajeva u svijetu izrazito je podcijenjen, posebno kada je riječ o ekstremnim vrućinama za koje znamo da su u Europi vrlo smrtonosne. Ali u ostatku svijeta smrtnost od toplinskog vala zapravo se ne bilježi, a često se toplinski valovi i ne prate, kaže Friederike Otto, voditeljica World Weather Attributiona u Centru za politike zaštite okoliša u Londonu.


Europljani žive na kontinentu koji se najbrže zagrijava


Europljani žive na kontinentu koji se najbrže zagrijava, pritom se suočavaju sa sve većim zdravstvenim rizicima. 


Izvješće Lanceta pokazuje da smrtnost u svijetu uzrokovana vrućinama nastavlja rasti. 


Ljudi su prošle godine bili izloženi opasnim temperaturama 50 dana dulje nego što se očekivalo.


- Uočili smo da je smrtnost vrlo ranjive dobne skupine, ljudi starijih od 65 godina, uzrokovana izloženošću ekstremnim vrućinama. Konkretno, smrtnost povezana s vrućinama porasla je za 167% u odnosu na 90-e, pojašnjava Marina Romanello, izvršna direktorica Lancet Countdowna na Sveučilištu u Londonu.

Za znanstvenike nema dvojbe da su klimatske promjene opasne već pri zagrijavanju od 1,3°C i nema kutka svijeta koji to ne osjeća. 


'Treba smanjiti upotrebu fosilnih goriva'


Na prošlogodišnjem UN-ovu summitu o klimatskim promjenama, 200 zemalja složilo se da treba smanjiti upotrebu fosilnih goriva. 


Znanstvenici se nadaju da će lideri koji se tomu protive napokon otvoriti oči.


- Moramo prestati upotrebljavati fosilna goriva, ne samo smanjiti njihovu upotrebu. Ali nema točnog vremenskog okvira kada bi se to trebalo dogoditi. Druga važna točka summita je Fond za gubitke i štetu u kojem je trenutačno 700 milijuna dolara. To je smiješno nizak iznos u usporedbi s golemom štetom od klimatskih promjena, ističe Friederike Otto.


Svijet se već zagrijao za 1,3°C, a trenutačne politike planet ostavljaju na putu katastrofalnog zagrijavanja višeg od 3,1 Celzijev stupanj do 2100.

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram, TikTok i YouTube!

Od istog autora