Hrvatska i Slovenija zajedno će nastupati u borbi protiv ilegalnih migranata

Hrvatska i Slovenija zajedno će koordinirati i nastupati prema Europskoj komisiji i trećim zemljama u borbi protiv ilegalnih ulazaka migranata, rekao je u četvrtak ministar unutarnjih poslova Davor Božinović nakon sastanka sa slovenskim kolegom Boštjanom Poklukarom.

Iz Bruxsellesa se javila novinarka HRT-a, Jasna Paro:

- Svi znaju da treba usuglasiti reformirani pakt o azilu u migracijama. Radi se o jednom vrlo kompleksnom zakonskom paketu na kojem se radi već 8 godine. Deset od jedanaest uredbi je već usuglašeno. Danas se razgovaralo o toj 11. uredbi o postupanju u kriznim situacijama. Na kraju, nije se glasovalo među ministrima o toj uredbi o kriznim situacijama, iako kažu da su stajališta jako približena, rekla je.

Naglasila je kako bi se o odredbi moglo glasati na "razini veleposlanika".

- To bi se moglo dogoditi u slijedećih četiri do pet dana na razini veleposlanika. Pet je država bilo suzdržano, Poljska i Mađarska protiv, ali povjerenica EK za unutrašnje poslove je rekla da bi se to moglo dogoditi uskoro, kazala je.

Objasnila je da se ovom novom uredbom omogćuje "odustajanje od uobičajenih procedura" te je dodala kako se "otvara mogućnost da migranti budu zadržani od 20 do 40 tjedana".

- Prema toj uredbi, predviđa se postupanje u slučaju velikog broja migranata. Omogućilo bi se da se odustane od uobičajenih procedura prilikom traženja azila. Otvara se mogućnost da migranti budu zadržani 20 pa čak i 40 tjedana na gradskim granicama, a pogranične službe bi dobile veću fleksibilnost i mogle bi procjenjivati i odlučivati ima li neka osoba pravo na međunarodnu zaštitu, ustvrdila je.

Božinović uredbu ocijenio "prihvatljivom"

Paro je otkrila kako je ministar unutarnjih poslova Davor Božinović novu uredbu ocijenio "prihvatljivom".

- Hrvatski ministar Božinović je rekao da je za Hrvatsku ta uredba potpun prihvatljiva. Sastao se i sa svojim slovenskim kolegom, s kojim je razgovarao o produbljivanju suradnje dviju policija zbog migrantskog pritiska, rekla je.

Objasnila je kako su dogovorene nove zajedničke ophodnje "uzduž kontrolnih punktova".

- Tako je dogovoreno da će u zajedničkim ophodnjama sudjelovati slovenski i hrvatski policajci uzduž kontrolnih punktova koje je Slovenija postavila. U tim zajedničkim ophodnjama sudjelovali bi stručnjaci za međunarodne kriminalne skupine. Dogovoreni su i sastanci direktora obiju policija da bi se na operativnoj razini dogovorilo kako postupati, kazala je.

- Oba ministra su se založila da će pomoći da što prije dođe to uspostave sporazuma između BiH i Frontex-a, kako bi se što prije europska pogranična straža rasporedila u toj zemlji i smanjiti pritisak na vanjske granice, dodala je.

Božinović i Poklukar sastali su se u Bruxellesu na rubu sastanka ministara unutarnjih poslova država članica EU-a, na kojem je pitanje migracija jedna od glavnih tema.

Dogovorili smo se da ćemo ubuduće zajedno koordinirati i nastupati prema EK i trećim zemljama da se zajedničkim naporima poboljša stanje u trećim državama, na ruti kao i u državama podrijetla migranata, objavio je nakon sastanka Božinović na društvenoj mreži X, bivšem Twitteru.

Slažemo se da je izvor problema izvan Hrvatske i Slovenije, u trećim zemljama. Zajedno smo se obratili povjerenici Ylvi Johansson i od nje kao prvi korak zatražili da se EK snažnije angažira pri zaključivanju statusnog sporazuma između BiH i Frontexa, dodao je Božinović.

Slovenija je u srijedu uvela kontrolne policijske punktove uz granicu s Hrvatskom zbog pojačanih ilegalnih ulazaka migranata. Božinović je isti dan u izjavi za Hinu rekao da to ne znači ukidanje šengenskog prostora, nego pojačan nadzor zbog aktivnosti krijumčara i da unatoč kontrolama prekogranični promet i dalje teče po šengenskom režimu i bez zaustavljanja.

Sličnu stvar, pojasnio je, Hrvatska provodi kompenzacijskim mjerama uvedenima nakon ukidanja graničnih prijelaza, koje podrazumijevaju slučajnu provjeru vozila u prometu.

Poklukar je u srijedu demantirao da je Slovenija ponovno uspostavila unutarnje kontrole na granici i rekao da ta mogućnost "trenutačno nije na stolu", ali je poručio da je policija pojačala nadzor na najkritičnijim područjima u kojima je povećan broj ilegalnih prelazaka.

Ministri unutarnjih poslova država članica EU-a počeli su u četvrtak u Bruxellesu sastanak na kojem se očekuje da će napokon izglasati zadnji element iz zakonodavnog paketa o migracijama i azilu.

Ministri će pokušati izglasati zajedničko stajalište o prijedlogu uredbe o upravljanju kriznim situacijama na vanjskim granicama. Na temelju zajedničkog stajališta, rotirajuće predsjedništvo moglo bi početi pregovore s pregovaračima Europskog parlamenta o konačnom tekstu zakona.

Ta je uredba posljednji element iz zakonodavnog paketa nazvanog Novi pakt o migracijama i azilu, koji ukupno sadržava 10 uredbi.

Riječ je o uredbi o upravljanju kriznim situacijama kojom bi se trebalo urediti postupanje u slučajevima velikog priljeva migranata na vanjske granice EU-a, poput onih iz 2015. i 2016. U prijedlogu uredbe predviđa se izuzeće od uobičajenog postupanja u obradi zahtjeva za azil.

Predlaže se da se produlji s 12 na 20 tjedna mogućnost zadržavanja migranata na vanjskim granicama te ubrzani i pojednostavljeni postupak ocjenjivanja zahtjeva za azil za migrante koji dolaze iz zemalja čiji državljani imaju manje izgleda za pozitivan odgovor, odnosno one koje imaju ispod 75 posto pozitivnih odluka na zahtjev za azil.

U prijedlogu uredbe predviđa se brzo aktiviranje mehanizma solidarnosti sa zemljama na vanjskim granicama EU-a koje su suočene s velikim priljevom migranata, prema kojem bi ostale članice prihvatile određeni broj tih ljudi ili dale financijski doprinos.

Cilj je dovršiti zakonodavni posao o Novom paktu o migracijama i azilu, o kojem se već godinama pokušava postići dogovor, do europskih izbora sljedeće godine.

- Nastavit ćemo pregovore o regulaciji migrantske krize. Još pregovaramo o pojedinačnim uvjetima, no uvjerena sam da ćemo na kraju postići dobar rezultat, rekla je Nancy Faeser, njemačka ministrica unutarnjih poslova.

- Kada vidite slike Lampeduse, kada vidite pritisak na Europu u cjelini, jasno je da moramo poduzeti daljnje korake kako se ovakvi prizori više ne bi viđali, istaknuo je Gerhard Karner, austrijski ministar unutarnjih poslova.

Ministri unutarnjih poslova pokušali su u srpnju izglasati zajedničko stajalište o toj uredbi, ali nije bilo kvalificirane većine za takvu odluku. Austrija, Češka, Mađarska i Poljska bile su protiv, a Njemačka, Slovačka i Nizozemska suzdržane.

Njemačka je bila suzdržana zbog zahtjeva Zelenih, koji zajedno sa socijaldemokratima i liberalima čine vladajuću koaliciju, da se u prijedlogu promijene neke odredbe o pravima maloljetnika i o spajanju obitelji.

Sada postoje dobri izgledi za deblokadu odluke o kriznom upravljanju nakon što Njemačka najavljuje promjenu svoje pozicije. Za kvalificiranu većinu potrebno je osigurati glasove 55 posto država članica koje imaju 65 posto ukupnog stanovništva EU-a, stoga je promjena stajališta Njemačke ključna za donošenje odluke.

Njemačka ministrica unutarnjih poslova Nancy Faeser izjavila je nakon dolaska na sastanak da očekuje pozitivan ishod.

Optimistična je i povjerenica za unutarnje poslove Ylva Johansson.

Optimist sam da će ministri biti spremni dogovoriti se danas o zadnjem elementu Pakta kako bi počeli s trijalogom, izjavila je Johansson.

Trijalog je format u kojem dva zakonodavna tijela EU-a, Vijeće i Europski parlament, usuglašavaju konačne tekstove zakona uz pomoć Komisije.

Pregovarači Europskog parlamenta prošli su tjedan prekinuli pregovore s Vijećem EU-a o dva prijedloga uredbi iz Pakta o migracijama i azilu kako bi izvršili pritisak na ministre unutarnjih poslova da dogovore svoje stajalište o uredbi o kriznom upravljanju.

Riječ je o uredbi o proširenju EURODAC-a, baze biometrijskih podataka tražitelja azila i uspostava obveznih prethodnih sigurnosnih provjera na vanjskim granicama prije ulaska migranata u EU.

Pitanje migracija već godinama ne silazi s dnevnog reda u Europskoj uniji i svi pokušaji da se ono zakonski uredi, dosad su bili neuspješni.

Sada se ponovno pojačava val dolazaka u Italiju preko Sredozemnog mora, a zapadnobalkanska ruta također je vrlo aktivna. Zbog toga su neke zemlje uvele privremene kontrole na granicama unutar šengenskog prostora.

Bez učinkovitog nadzora ulazaka u EU teško je zadržati slobodu kretanja koju omogućava šengenski prostor. Ministri će također razgovarati i o vanjskoj dimenziji pitanja migracija, to jest o suradnji s trećim zemljama kako bi se spriječio povećani priljev ljudi.

Međutim, nedavni dogovor s Tunisom naišao je na brojne kritike jer predviđa financijsku pomoć EU-a nedemokratskom režimu u zamjenu za zadržavanje migranata.