Dramatično obraćanje Macrona uoči EU summita: Rusija je prijetnja Europi!

Čelnici država članica Europske unije okupit će se u četvrtak na izvanrednom summitu na kojem će razgovarati o jačanju obrambenih sposobnosti i pomoći Ukrajini.

Francuski predsjednik Emmanuel Macron razgovarao je s ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim i američkim predsjednikom Donaldom Trumpom u subotu te je u intervjuu pozvao na smirenost nakon žestoke rasprave između američkog i ukrajinskog čelnika u petak u Bijeloj kući.

Uoči EU summita, Macron večeras je u dramatičnom televizijskom obraćanju naciji rekao da Europa mora odvratiti rusku prijetnju. Također je naglasio da će Francuska morati početi trošiti više na obranu i najavio nastavak pomoći Ukrajini.

- Rusija je postala prijetnja za Francusku i Europu, rekao je, dodavši da bi gledati i ne učiniti ništa bilo ludost.

- Još prvog dana odlučili smo podržati Ukrajinu i sankcionirati Rusiju, i dobro smo učinili, jer nije samo ukrajinski narod taj koji se hrabro bori za svoju slobodu. Ugrožena je i naša sigurnost. Da, ako neka zemlja može nekažnjeno izvršiti invaziju na svog susjeda u Europi, onda više nitko ne može biti siguran ni u što. Vrijedi zakon najjačeg, a mir više ne može biti zajamčen čak ni na našem kontinentu., izjavio je Macron.

Na radnu večeru uoči summita stigao mu je mađarski premijer Viktor Orban, poznat po stajalištima o Ukrajini suprotnima ostalim čelnicima Europske unije.

Iz Bruxellesa se javio HRT-ov novinar Vibor Vlainić. Rekao je kako su čelnici i dužnosnici Europske unije danas nisu spomenuli ime Donalda Trumpa, te da su vrlo oprezni kako se ne bi zamjerili američkom predsjedniku, međutim ističe kako je sutrašnji izvanredan summit ipak jedna reakcija na ponašanje američke administracije.

- Na sastanku će biti dvije glavne teme - Europska obrana i Ukrajina. Što se tiče Europske obrane, predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen, još je jučer najavila svoj plan za ponovno naoružavanje Europe. Ona će ga sutra još detaljnije predstaviti europskim liderima. Planirano je i usvajanje zajedničke deklaracije, zajedničke izjave svih zemalja članica, ali pitanje je hoće li to biti izvedivo jer se Mađarska i Slovačka već protive tome. Mađarski primjer Viktor Orban prije nekoliko dana je poslao i pismo predsjedniku Europskog vijeća u kojem ga traži da se izbaci stavka o nastavku naoružavanja Ukrajine, te predlaže da se započnu izravni pregovori između Europske unije i Rusije. A Slovačkom premijeru smeta što se nigdje u tom nacrtu ne spominje traženje i zahtjev za što bržim prekidom vatre u Ukrajini, rekao je Vlainić.

Predsjednik Europskog vijeća Antonio Costa napisao je u pozivnom pismu čelnicima da bi htio da donesu prve kratkoročne odluke kako bi Europa postala suverenija, sposobnija i spremnija za suočavanje s neposrednim i budućim izazovima u pogledu svoje sigurnosti.

Sastanku će nazočiti i ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski.

Čelnici će na stolu imati prijedlog plana za naoružavanje Europe, koji je predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen predstavila je u utorak. Po njezinim riječima, plan bi mogao mobilizirati blizu 800 milijardi eura za obranu.

- Sigurnost je ono na čemu počiva naš prosperitet i ovisi naša sloboda. Zato moramo uspostaviti snagu odvraćanja protiv onih koji nam pokušavaju nanijeti štetu, napisala je Ursula von der Leyen u pismu čelnicima država članica u kojem je iznijela svoj plan.

Istaknula je da je sada vrijeme za naoružavanje i da je Europa spremna masovno povećati svoja ulaganja u obranu, kratkoročno kako bi pomogla Ukrajini, ali i dugoročno kako bi Europa preuzela odgovornost za svoju sigurnost.

Komisija predlaže uspostavu posebnog financijskog instrumenta od 150 milijardi eura zajmova državama članicama za investicije u obranu. Komisija bi se za taj iznos zadužila na financijskim tržištima i odobravala zajmove država članicama.

Da bi dobile takav zajam, države članice trebat će doći s prijedlogom na što će potrošiti tražena sredstva. Budući da Komisija ima najviši mogući kreditni rejting, ti bi zajmovi bili vrlo povoljni s malim kamatama i dugim rokovima dospijeća.

Zajmovi za protuzračnu obranu, topničke sustave, dronove...

Ta bi se sredstva koristila za financiranje projekata od kojih bi svi imali koristi, poput protuzračne i proturaketne obrane, topničkih sustava, bespilotnih letjelice s projektilima i streljivom i sustava za borbu protiv bespilotnih letjelica te za rješavanje drugih potreba - od kibernetičke sigurnosti do vojne mobilnosti.

Sredstva bi se trošila kroz zajedničku nabavu, čime bi se smanjili troškovi, povećala interoperabilnost i ojačala obrambena industrijska baza.

Najveći dio sredstava dobio bi se povećavanjem fiskalnog prostora u proračunima država članica. Komisija predlaže da se državama članicama dopusti da mogu prekoračiti pravila koja propisuju da proračunski deficit ne smije biti iznad 3 posto BDP-a, ako su ta sredstva namijenjena za obranu.

Ako države članice povećaju troškove za obranu za prosječno 1,5 posto svoga BDP-a, to bi stvorilo fiskalni prostor od blizu 650 milijardi eura u razdoblju od četiri godine, rekla je von der Leyen.

Odluke o uspostavi posebnog financijskog instrumenta od 150 milijardi kao i izuzeća od proračunskih pravila mogu se donijeti kvalificiranom većinom, što znači da ne postoji mogućnost da neka od članica uloži veto i tako blokira prijedlog.

Komisija također predlaže da se državama članicama dopusti da dio kohezijskih sredstava mogu koristiti za investicije u obranu.

Kohezijska sredstva su inače namijenjena za pomoć slabije razvijenim regijama, a po ovom prijedlogu mogla bi se koristiti i za neke obrambene projekte poput izgradnje skloništa za civile ili za vojnu mobilnost, odnosno za jačanje cesta, mostova i druge infrastrukture kako bi se omogućio prolazak tenkova i druge teške mehanizacije.

Zaključci o Ukrajini još nisu dogovoreni

Mađarska i Slovačka blokiraju tekst zaključaka o potpori Ukrajini. Na sastanku Odbora stalnih predstavnika (Coreper) u utorak te dvije zemlje su se usprotivile predloženom tekstu, dok po pitanja plana za obranu nemaju primjedbi.

U jednom od nacrta zaključaka spominjao se plan visoke predstavnice za vanjsku i sigurnosnu politiku Kaje Kallas o dodatnoj vojnoj pomoći Ukrajini. Više država članica traži da u zaključke uđe jača vojna i financijska pomoć Ukrajini, Slovačka traži da se u tekstu spomene tranzit plina preko Ukrajine, dok Mađarska upozorava na nepremostive razlike u pristupu prema Ukrajini.

Francuski predsjednik Emmanuel Macron primit će u srijedu mađarskog premijera Viktora Orbana u Parizu i pokušati ga nagovoriti da odustane od veta. 

Francuski predsjednik Macron večeras će se obratiti naciji

Macron će se obratiti naciji u srijedu oko 20 sati, rekao je u objavi na platformi društvenih medija X.

- U ovom trenutku neizvjesnosti, kada je svijet suočen s velikim izazovima, večeras ću vam se obratiti, napisao je Macron dok se čelnici Europske unije pripremaju za održavanje posebnog summita u četvrtak.

Francuska radi na ponovnom uspostavljanju veza između Sjedinjenih Država i Ukrajine kako bi se postigao "trajan i čvrst mir", rekla je ranije u srijedu glasnogovornica vlade Sophie Primas.

- Predložili smo primirje... Francuska i Europa pokušavaju ponovno uspostaviti vezu između Sjedinjenih Država i Ukrajine, rekla je Primas televiziji LCI.

Francuska i Britanija predlažu djelomično jednomjesečno primirje između Rusije i Ukrajine "u zraku, na moru i u energetskoj infrastrukturi", ali ne bi uključivalo kopnene borbe, rekli su Macron i njegov ministar vanjskih poslova ranije ovog tjedna.