Bruto plaća već neko vrijeme raste brže od neto plaće - zašto?

Hrvatska se prema realnom dohotku po stanovniku više ne približava europskom prosjeku. Od 2024. stali smo na 78% prosjeka EU. Ekonomskim rječnikom, realna konvergencija je stala.  

Između najbogatijih i najsiromašnijih zemalja postoji veliki jaz u realnom dohotku po stanovniku i onda statističari izračunaju neku sredinu odnosno prosjek. Mi smo ispod tog prosjeka skoro za četvrtinu. Dakle, puno bliže najsiromašnijima nego bogatima. 

Hrvatsko gospodarstvo ulazi u novu fazu u kojoj se isprepliću inflacijski pritisci, još uvijek solidna osobna potrošnja, ali i hlađenje tržišta rada i usporavanje rasta plaća. Je li ovo malo zvonce za uzbunu ili će Svjetsko nogometno prvenstvo i turistička sezona sve poravnati?

Ekonomski analitičar Velimir Šonje kazao je za HTV kako je inflacija u Hrvatskoj 5,4% odnosno 5,8% , što je značajno više nego prije.

- To je povezano sa šokom cijena goriva koja je rasla otprilike 10% od početka rata u Iranu i s time što je udjel potrošnje za goriva i prijevoz u Hrvatskoj u potrošačkoj košarici nešto veći nego u prosjeku europodručja.

To što je inflacija i prije bila veća, pojasnio je Šonje, posljedica je izrazito brzog rasta osobne potrošnje i plaća koji je bio naročito izniman 2021. i 2022. 

Hoće li hrana biti puno skuplja? Hoće li ona bitno pogurati inflaciju?

- Otprilike je relacija: kada nafta ode 10% gore, cijene hrane na svjetskom tržištu idu otprilike 1,5% gore s vremenskim pomacima od nekoliko mjeseci. Mi smo tek dva mjeseca u novom inflacijskom valu, za sada taj efekt još ne vidimo. Svjetska organizacija za hranu u podacima za travanj pokazuje određeni pomak. U ožujku je hrana rasla nešto ispod 1% na godišnjoj razini, sada je došla na 2%. Mislim da će se to i dalje povećavati, rekao je.

Efekt na maloprodajne cijene zasad ne vidimo, ali moguće je da on ne bude izrazito jak.

- Ipak je potražnja malo stisnuta u cijeloj EU, i to bi mogao biti faktor koji će spriječiti da cijene narastu kao što su 2021., rekao je Šonje.

Rast bruto plaća veći od rasta neto plaća

Plaće i dalje rastu, ali njihova dinamika postupno usporava. I vrlo važno: rast bruto plaća je veći od rasta neto plaća.

-  1 do 2 postotna boda već neko vrijeme brže rastu bruto plaće nego neto plaće. Koja je razlika između bruto i neto plaća? To su socijalni doprinosi za mirovinsko i porez na dohodak. U sustavu poreza na dohodak imamo nešto što se zove osobni odbitak, on iznosi 600 eura. Dakle, to je neoporezivi dio i tih 600 eura je već dugo vremena stabilno. Rezultat toga je da plaće koje nisu prije bile oporezive porezom na dohodak, primjerice minimalne plaće, sada ulaze u porezne škare i vi čak i na minimalnu plaću plaćate nekih 50-60 eura poreza na dohodak, to je prihod lokalne samouprave, gradova i općina.

Šonje naglašava kako konkretno dobiva država, odnosno lokalna samouprava koja u cijelosti prihoduje porez na dohodak.

Osobna potrošnja i dalje jaka

Podaci o fiskalizaciji i volumenu trgovine na malo pokazuju da je osobna potrošnja još uvijek jaka.

- Zadnji podatak Državnog zavoda za statistiku govori o 3,1% rasta realno nakon otklanjanja inflacije. To je podatak za ožujak u odnosu na ožujak prošle godine. Za travanj još nemamo, ali imamo podatke iz sustava fiskalizacije koji nisu osobito rasli. Oni su negdje na 5-6% kad govorimo o fiskalizaciji u trgovini na malo, bez kupovine automobila i takvih stvari. Dakle, određeno usporavanje se vidi. Za sada još nije jasno koliko je to posljedica cijena, a koliko je to posljedica realnog usporavanja. U petom mjesecu ćemo sada tek vidjeti realnu sliku, rekao je Šonje dodajući kako očekuje određeno usporavanje, ali ono će biti daleko od krize.

Prihodi u ugostiteljstvusunce123

 rastu, što je naglašava Šonje, dobar znak.

Država uzima tri centa manje po litri goriva

Slovenija i Hrvatska imaju najveće povećanje cijena goriva na benzinskim crpkama u EU od početka rata na Bliskom istoku.

- Slovačka je prva, a mi smo u vrhu. Vlada ne laže kad kaže:"rasteretili smo". Smanjili su trošarine. Tri centa manje država uzima po litri, ali još uvijek uzima 47% maloprodajne cijene. Dakle, ako platite 1,75 eura litru bilo kojeg goriva na crpki, uvijek imajte na umu da 46-47% u tome ide državi. Zašto je ovaj rast, unatoč tom rasterećenju, bio tako velik? On je bio velik zbog ulaznih cijena, pojasnio je Šonje.

Zašto cijene usluga toliko rastu?

Rast cijena usluga je vrlo rigidan i konstantan već neko vrijeme. Usluge rastu 6 do 8% godišnje. Kada pogledamo njihov doprinos u potrošačkoj košarici, odnosno indeksu cijena, usluge generiraju 2,3 postotna boda godišnje inflacije.

- Cijene mogu rasti samo kad postoji jaka potražnja. U uslugama nema tehnološkog napretka. Prema tome, usluge reagiraju jako na potražnju i to je signal da je još uvijek potražnja jaka, ali s obzirom na njeno usporavanje, ne očekujem da će od usluga dolaziti daljnji pritisci. Naprotiv, očekujem da će se cijene usluga polako, neću reći stabilizirati, ali usporiti tako da doprinose možda čak i s manje od 2% prema drugoj polovici godine, rekao je Šonje.

Cijelo gostovanje pogledajte u nastavku: