U istočnoj Njemačkoj tisuće prosvjednika protiv vladine energetske politike

11.10.2022.

Zadnja izmjena 13:20

Autor: M.M./Hina/HRT

U istočnoj Njemačkoj tisuće prosvjednika protiv vladine energetske politike

U istočnoj Njemačkoj tisuće prosvjednika protiv vladine energetske politike

Foto: Christian Mang / Reuters

Više tisuća građana ponovno je prosvjedovalo u nekoliko istočnih njemačkih pokrajina protiv vladine energetske politike, inflacije i posljedica rata u Ukrajini.

Oko 7 tisuća prosvjednika izašlo je na ulice u više od 15 gradova u pokrajini Mecklenburg-Vorpommern, pokazuju prvi policijski podaci objavljeni u ponedjeljak navečer.

U gradovima Schwerin i Neubrandenburg, prosvjednici su zahtijevali energetsku politiku koja je priuštiva građanima, kao i priuštive troškove života.

Na nekoliko prosvjeda, građani su tražili mirovne pregovore, stopiranje dostave oružja Ukrajini i povlačenje sankcija nametnutih Rusiji zbog njezine vojne invazije u Ukrajini.

Policija je procijenila da je u Schwerinu, glavnom gradu pokrajine Mecklenburg-Vorpommern, bilo 2400 prosvjednika.

U pokrajini Saska-Anhalt, bilo je više od tisuću prosvjednika u više gradova, poput Magdeburga i Halle. U Magdeburgu su prosvjednici nosili plakate s porukama Prestanite s laži o opskrbi plinom, Nećemo spasiti čitav svijet ili Prestanite s eksplozijama cijena za mir, slobodu i prosperitet.

Prosvjedi su nedavno u Njemačkoj dobili zamak, posebice u istočnom dijelu zemlje. Prema policijskim procjenama, više od 100 tisuća osoba prosvjedovala je 3. listopada, na Dan njemačkog jedinstva u pokrajinama Thüringen, Saska, Saska-Anhalt, Brandenburg, Saxony i Mecklenburg-Vorpommern.

Sve glasniji prosvjedi protiv politike njemačke vlade prema Rusiji

Na prosvjedima održanim i u ostalim dijelovima istočne Njemačke (bivše Njemačke Demokratske Republike) mogle su se čuti kritike na račun politike vlade prema Rusiji i prijateljskog odnosa prema Ukrajini i izbjeglicama iz Ukrajine.

- Mi ne možemo spasiti čitav svijet, stajalo je na transparentima u Magdeburgu, u saveznoj pokrajini Saska-Anhalt. Na mnogim prosvjedima sudionici su, osim njemačkih, isticali i ruske zastave.

Dan prije su u Berlinu održani veliki prosvjedi s istim porukama, koje je organizirala desno-populistička Alternativa za Njemačku (AfD).

Na središnjem skupu pred zgradom Reichstaga predsjednik AfD-a Timo Chrupalla optužio je njemačku vladu te posebice ministra gospodarstva iz stranke Zeleni Roberta Habecka da vodi gospodarski rat protiv Rusije.

Procjenjuje se da desna AfD trenutno profitira od nezadovoljstva jednog dijela građana koji izlaze na ulice usprkos rekordnim sumama novca koje vlada izdvaja kako bi smanjila financijski pritisak na građane.

Na izborima za lokalni parlament u saveznoj pokrajini Donja Saska u nedjelju AfD je udvostručio broj zastupnika.

Prema istraživanju instituta Infratst Dimap za javni servis ARD, većina birača u nedjelju je AfD birala ne zbog preferencija prema politici stranke, nego iz protesta prema aktualnoj vladi u Berlinu.

Iz istog istraživanja proizlazi da 33 posto birača u Donjoj Saskoj izražava zabrinutost zbog velikog priljeva izbjeglica u Njemačku, čiji broj je u međuvremenu prešao granicu od milijun.

Magdeburški politolog i stručnjak za radikalno desnu scenu u Njemačkoj David Begrich procjenjuje da na novim prosvjedima, koji se održavaju ponedjeljkom po uzoru na prosvjede koji su doveli do rušenje Istočne Njemačke, sudjeluju iste strukture koje su organizirale i prosvjede protiv vladine politike mjera protiv pandemije koronavirusa.

- Na ovim prosvjedima susrećemo isti narativ kao i tijekom korona prosvjeda, po kojemu je krizu namjerno izazvala njemačka vlada, rekao je Begrich. On procjenjuje da bi val prosvjeda dolaskom jeseni i zime mogao ojačati.

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!