07:39 / 22.11.2021.

Autor: T.D./U mreži Prvog/HRT

Uživo iz Austrije: Kaos u bolnicama i isprika cijepljenima

Snježana Herek, Austrija u lockdownu

Snježana Herek, Austrija u lockdownu

Foto: Lisi Niesner/Leonhard Foeger / HRT/Reuters

Epidemiologinja Goranka Petrović, klinički farmakolog Igor Francetić, mikrobiolog iz Sveučilišne bolnice u Bonnu Marijo Parčina i dopisnica Večernjega lista iz Austrije Snježana Herek gostovali su u emisiji Hrvatskog radija "U mreži Prvog" i komentirali uvođenje strožih protuepidemijskih mjera u mnogim europskim državama, prosvjede diljem Europe, ali i sve veći pritisak na zdravstveni sustav.

Snježana Herek rekla je kako je jutros Austrija osvanula s novim, četvrtim lockdownom.

- Svi su zaključani. I cijepljeni i necijepljeni. To je na 20 dana, što znači do 12. prosinca. Od 13. prosinca, barem je tako obećao austrijski kancelar, oni koji su cijepljeni i oni koji su preboljeli COVID bit će otključani. Ispričao se svim cijepljenim Austrijancima zbog odluke o lockdownu jer i oni moraju biti solidarni s necijepljenima, rekla je. 

U bolnicama u Austriji situacija sve dramatičnija

- Jučer je bilo preko 14 tisuća novozaraženih, što je najviša nedjeljna vrijednost do sada otkad je pandemija oko nas. Problem je što su brojni mladi na intenzivnoj njezi, preko 580 ljudi je na intenzivnoj njezi. U Austriji je u samo tjedan dana 299 osoba umrlo od COVID-a, rekla je.


Sve je više umrlih i Austrija je prešla broj od njih 12 tisuća.

-  Austrijski savezni kancelar prilično oštro proziva antivaksere, ali i prosvjednike koji su protiv uvođenja obveznog cijepljenja od 1. veljače 2022. Uputio je oštru kritiku krajnje desnoj slobodarskoj stranci koja je također u parlamentu. Na posljednjem prosvjedu okupilo se 40 tisuća ljudi, a 400 prosvjednika je prijavljeno, 40 kazneno prijavljeno, dvoje je ozlijeđenih policajaca, nemile su scene tučnjave antivaksera s policijom gdje je policija morala upotrijebiti suzavac. Austrijski ministar vanjskih poslova upozorio je na radikalizaciju političke scene.

Parčina: Na jugu Njemačke popunjeni intenzivni kapaciteti

Marijo Parčina rekao je kako je problem u Njemačkoj što je sedmodnevna incidencija ušla u zakon.

- Zakonski tekst se tijekom ljeta promijenio gdje smo razmišljali kako će se pandemija razvijati i uzeli smo najvažniji kriterij popunjenost intenzivnih kapaciteta. Epidemija je u porastu što se tiče Njemačke. Krenula je s juga relativno snažno gdje su današnje sedmodnevne incidencije između 500 i 1000 novooboljelih na 100 tisuća stanovnika. Širi se s juga Njemačke na istočni dio zemlje. Zapadni dio još ne broji toliku sedmodnevnu incidenciju. Na jugu Njemačke strašno su popunjeni intenzivni kapaciteti, rekao je.

Ljudi koji trenutačno traže intenzivnu njegu šalje se preko granice, u Austriju ili Italiju.

- Kreveti su popunjeni. U bolnici u Bonnu imamo bolesnike od 16 godina do 60 godina. Od početka govorimo da cjepivo neće toliko spriječiti zarazu, pogotovo što se virus odmiče i evoluira. Cijepimo još relativno usko. Cijepimo ljude da ne bi imali teške posljedice. Cijepimo ljude da kad bi oboljeli ne bi dobili teže oblike bolesti, da bi njihov imunološki sustav mogao izvršiti tzv. imunoregulaciju. Ako ne bude izvršio imunoregulaciju, to će ih ubiti, rekao je.

Petrović: Rizik zaraze među cijepljenima znatno je manji

Goranka Petrović rekla je da se maske nose zato što se ne zna u kojoj mjeri cijepljene osobe, bez obzira na to što štite sebe, mogu dalje prenijeti infekciju.

- Otkad je došla delta-varijanta, oni mogu biti zarazni. Rizik zaražavanja cijepljenih osoba je ipak značajno manji, a ako se i zaraze, onda i rjeđe obolijevaju od teških oblika bolesti. Sad se zna da su kraće vrijeme zarazni, brže eliminiraju virus, a broj osoba na koje prenesu infekciju je manji, rekla je.

Ako su cijepljene osobe u okruženju necijepljenih, onda će taj učinak biti manji, nego ako u prostoriji imamo više cijepljenih osoba, istaknula je.

- Sustavno testiranje cijepljenih i necijepljenih se zasad ne razmatra. Ostavlja se svakoj ustanovi da sukladno njihovoj lokalnoj epidemiološkoj situaciji procijeni ako postoji potreba. Da bi se donijela takva odluka, treba imati ispunjene preduvjete: osigurati mjesta testiranja, dovoljna količina testova, i to je jedna velika odluka, rekla je.

Igor Francetić rekao je kako je iznenađen maštovitošću ljudi koji govore protiv cijepljenja.

- Cjepivo nosi poruku našem imunološkom sustavu koja antitijela treba napraviti. Važno je reći da ne prodire u jezgru koja je zaštićena od prodora stranog proteinskog materijala u jezgru. Mogućnost utjecaja na genom ne postoji. Jedini argument oko cijepljenja koji se može spomenuti jest nuspojava cijepljenja. Ako gledamo korist cijepljenja u odnosu na malobrojne nuspojave koje su dosad registrirane, neosporno je da je to ovog trenutka jedini način na koji možemo pokušati riješiti ovu pandemiju. Nema lijeka ni cjepiva koji je bez nuspojava, rekao je.

Sigurnost cjepiva

Propisi za registraciju lijekova i cjepiva danas su puno stroži nego što je to bilo u doba kad su se spravljala i pronalazila cjepiva kojima smo se cijepili u dječjoj dobi. S druge strane, mehanizam praćenja nuspojava danas je puno savršeniji nego što je bilo prije 30-40 godina. Svjedoci smo da o svakoj nuspojavi koja se danas dogodi oko cjepiva sazna gotovo istog trenutka čitav svijet. Kad uzmemo u obzir broj ljudi koji su dosad cijepljeni i nuspojave koje su dosad registrirane, to je minimalno. Zdravstveni sustav u razvijenim i bolje opremljenim državama od Hrvatske je prenapet. U Hrvatskoj sustav funkcionira zahvaljujući entuzijazmu liječnika i medicinskih sestara u bolnicama, rekao je.



Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!