Uoči europskih izbora preslaguje se politička karta država EU-a

Od europskih izbora dijeli nas manje od osam mjeseci. Politička scena Europske unije proživljava preobrazbu, a pobjeda desnog populista Geerta Wildersa u Nizozemskoj postavlja pitanje o smjeru koji će Europski parlament zauzeti. 

O tome je li rast euroskepticizma neizbježan, zašto ljevica gubi tlo, i koji će utjecaj pitanje migracija imati na rezultate izbora u lipnju večeras se razgovaralo u emisiji Otvoreno.

U goste urednici i voditeljici Zrinki Grancarić stigli su stručnjaci - prof. dr. sc. Božo Kovačević, vanjskopolitički komentator; prof. dr. sc. Goran Bandov, voditelj Središnjeg ureda za međunarodne odnose i održivi razvoj Sveučilišta u Zagrebu te Tihomir Vinković, vanjskopolitički komentator HRT-a.

Pobjeda antieuropskog krajnje desnog populista Geerta Wildera na izborima u Nizozemskoj - iznenadila je mnoge. Što se dogodilo objasnio je prof. Goran Bandov, voditelj Središnjeg ureda za međunarodne odnose i održivi razvoj Sveučilišta u Zagrebu.

- Na neki način, sve analize pokazuju zapravo da je iznenađenje. Pritom je trebalo reći da su sve analize pokazivale da će biti jedna od prvih stranaka, upravo i njegova stranka. Nije se očekivala velika razlika između prve, druge i treće stranke. Dobio je 12 zastupnika više nego što je druga stranka dobila. Ono što mi se čini ključnim, analize su sve pokazivale da je jedan dio birača nezadovoljan u Nizozemskoj, rekao je Bandov.

Smatralo se da bi ti glasovi mogli otići antisistemskim strankama, novim strankama, nekim novim pokretima.

- Vidimo, nije, nego su otišle upravo stranci gospodina Wildersa. Ono što mi se čini ključno, on je značajno ublažio svoju retoriku. To je bio jedan korak. Drugi korak zašto su se birači na neki način odlučili i za njegovu stranku je to da su druge stranke pokazale voljnost s njim koalirati. S obzirom na to, on je na neki način postao stranka koja može i participirati u vladi. Znači, to nisu izgubljeni glasovi. I ono što mislim također da je jako bitno, to je činjenica da su glavna tema ove kampanje, cijele kampanje bile migracije. A on je do sada u svojoj 25 godina dugoj političkoj karijeri na najvišoj razini u Nizozemskoj konstantno ponavljao iste politike, zagovarao iste politike, antimigrantske politike, politike koje u ovom trenutku u Nizozemskoj imaju značajniju podršku, ustvrdio je Bandov.

Vanjskopolitički komentator HRT-a Tihomir Vinković je istaknuo da pobjeda Wildersa na izborima u Nizozemskoj nije toliko iznenađenje budući da se on u svojoj kampanji uspio predstaviti kao borac za malog čovjeka, unatoč tome što se u mainstream medijima većinom plasiraju njegove antimigrantske i euroskeptične ideje.

- Za neke se nije dogodilo iznenađenje, ali većina je razočarana. Oni koji su s sjedištem u Briuxellesu su razočarani zato što oni imaju etablirane stranke koje imaju ljude u Europskom parlamentu, bili to socijaldemokrati, Timmermans, sjetimo se samo, čelnik socijaldemokrata i zelenih koji je sada stvorio koaliciju, bio je izvršni potpredsjednik Komisije, riskirao je, dao ostavku, otišao je u Nizozemsku, očekivao veliku pobjedu. Sada on ima jako male koalicijske mogućnosti za razliku od Wildersa, objašnjava Vinković.

Kaže kako je jutros razgovarao sa čovjekom koji živi tamo od 1972., inače je iz Šibenika, koji jako dobro poznaje prilike i koji mu je rekao da nije iznenađen rezultatima izbora.

- Wilders je čovjek koji konstantno u svojim kampanjama bori se za malog čovjeka. A to je ono što mi ne čujemo u mainstream medijima, u onim glavnim medijima. Mi čujemo ovo, imigracija, sada smo čuli Ukrajina, borba protiv Europske unije, njegov euroskepticizam i sl. Ali nismo čuli to da se on bori za prava malog čovjeka, dakle, protiv banaka, protiv korporacija, što one velike stranke jednostavno nisu mogle pokazati. Toliko su dugo na vlasti da su pokazale da pogoduju najviše velikim korporacijama, da najviše pogoduju bankama. I to je ono što malim ljudima, običnim ljudima, ljudima kao što smo mi, koji rade - smeta jer jednostavno standard pada, a sustavno dobivamo nekakva druge izdvajanja. Jedno izdvajanje je naravno za Ukrajinu o kojoj se jako puno govorilo, a drugo izdvajanje je za migrante. I on je imao konstantu, govorio o tome da je za ograničavanje migracije i prava, ne samo ulaska migranata, nego i prava onima koji su tamo i naravno da je morao dobiti nešto. A sad, na ovako veliku pobjedu nitko nije računao, ustvrdio je vanjskopolitički komentator HRT-a. 

Wilderova programska odrednica o izlasku Nizozemske iz EU-a - Nexit - mogla bi predstavljati poteškoće pri formiranju koalicije, smatra prof. Božo Kovačević. 

- Koliko ja znam, on se nije odrekao te namjere, a meni se čini da bi to pitanje, ako on bude inzistirao na toj programskoj odrednici, da bi to mogla biti prepreka za stvaranje koalicije kojoj bi on bio na čelu. Ima mnogo nezadovoljnika koji su se odrekli ovih, do sad, vladajućih stranaka, ali ipak nisu svi nezadovoljnici istodobno i protivnici Europske unije, ustvrdio je Kovačević.

Smatra da su rezultati ovih izbora poruka ponajprije Europskom establišmentu i svim ovim centrističkim strankama koje su neupitno za Europsku uniju.

- U životu običnih ljudi trebalo bi postati jasnije koje su prednosti postojanja Europske unije. Nažalost, posljednjih godina Europska unija se ne uspijeva potvrditi kao vjerodostojan igrač u sustavu međunarodnih odnosa i kao neka instancija koja uspijeva biti gromobran za zemlje članice, objašnjava.

Kaže da na europskom tlu po pitanju sigurnosti glavnu riječ imaju Sjedinjene američke države.

-  Ukrajinska kriza je pokazala da na europskom tlu, kada je u pitanju sigurnost, glavnu riječ ima SAD, a ne Europska unija. A ako neki entitet ne može jamčiti ono zbog čega postoji, a to je između ostalog i sigurnost, jasno je da ljudi gube povjerenje, ističe Kovačević.

"Komunikacijska strategija Europske unije nije dobra"

Tihomir Vinković upozorava kako institucije europske unije građanima ne znaju predstaviti ono što se događa.

- Pa ako gledamo sada ovo što pišu novine jučer i danas posebno, onda kao da se vraćamo pet godina unatrag, dakle, 2019. se potpuno isto pisalo. Isto sam pratio europske izbore, potpuno ista je bila priča - idemo u desno. Na kraju se nije ispostavilo da to ima ikakve veze. S druge strane, Europska unija, bilo koja europska institucija, radilo se o Parlamentu, radilo se o Vijeću Europske unije, Europskom vijeću ili Europskoj komisiji, ne znaju plasirati ono što se događa. Jučer je na press konferenciji, koju možemo pratiti i virtualno, bilo pitanje što se događa u Mađarskoj? Dakle, tamo su prikazali slike Ursule von der Leyen uz mlađeg Sorosa, kako uništavaju Mađarsku. I pitanje je bilo hoće li Europska unija, odnosno Europska komisija, nešto poduzeti. Rekli su - neće. Europska unija ima dovoljno snage, Europska unija je najveći ulagač u Ukrajinu, Europska unija je najveći ulagač u arapske zemlje, Europska unija je najveći podupiratelj Gaze, pojasa Gaze gdje se vodi rat. Tko to zna? Jako malo ljudi uopće obraća pozornost na to, ustvrdio je Vinković.

Objasnio je da se to događa zato što "njihova komunikacijska strategija, bez obzira na to što su mijenjali prije tri tjedna timove, nije dovoljno jaka da bi građani Europske unije vidjeli što se u stvari čini za nas i što se činilo i kada je bila nabava cjepiva i cijena plina i cijena energenata i pomoć u inflaciji".

- Dakle, naši građani, građani Europske unije to jednostavno ne znaju, dodao je.

Zaokreće li Europa u desno?

Dugo se govori o zaokretu Europe u desno, svako malo se nagađa, svako malo su neki novi valovi. Je li se događa zaokret u desno Europe? 

- Mislim da to ne ide baš tako u desno, odnosno mislim da jeste ključno, a to su sad već i kolege spomenuli na neki način, jedan dio birača osjeća da nije slušan, jedan dio birača osjeća da njihovi glasovi nisu prepoznati. Ako pogledamo Njemačku, jedan dio tih birača ide u AFD. To ne znači da su ti birači isključivo desni. Ne, nisu desni, oni samo pokušavaju da netko prepozna tu njihovu patnju, njihov bol, ističe Bandov.

Smatra kako značajan dio birača u Europi osjeća da nisu zastupljeni.

- I to je ključni problem. Sadašnji vođe sadašnjih političkih opcija moraju stvoriti neke nove politike koje će biti privlačne i za te građane koji se osjećaju konkretno zanemarenim, poručio je.

Pušu li u Europi neki novi vjetrovi?

Mađarski premijer Viktor Orban je rekao da puše novi vjetar. Kolika je snaga toga vjetra? Kako bi mogle biti posljedice?

- Velika je snaga toga vjetra, ali srećom ne pušu u svim dijelovima Europe vjetrovi u istom smjeru. U Poljskoj se dogodio preokret u suprotnom smjeru. To zapravo govori da se određena politička opcija, ako je predugo na vlasti i bez efektivne kontrole drugih političkih stranaka, naprosto istroši. To je pitanje stranke Pravo i pravda u Poljskoj koja je samozadovoljna poduzela i takve korake u skladu sa ekstremističkim elementima svog programa koji su na koncu javnost u Poljskoj okrenuli protiv njih, objašnjava Kovačević.

No, postoje i primjeri da dugotrajna vladavina ne mora nužno značiti ispuhivanje određenog političkog balona.

- To je primjer u Mađarskoj gdje Orban uspijeva graditi unutrašnju koheziju oko svoje stranke zahvaljujući sve češćem suprotstavljanju ovim mainstream europskim politikama. I on pritom naglašava i neke elemente povijesnog revizionizma, pokazuje teritorijalne aspiracije prema susjednim zemljama, a najotvorenije je bila iskazana prema Ukrajini 2014. godine, kad je pretpostavio da bi rezultat tada započete ruske agresije mogao biti raspad Ukrajine, pa je odmah istaknuo svoje teritorijalne aspiracije. Dio mađarskog biračkog tijela je očito zbog toga privržen primjeru Orbanu, ustvrdio je Božo Kovačević.

Cijelu emisiju pogledajte u nastavku: