Vidaković: Proračun nametnut da bi se povećala kontrola EU-a

Europska komisija objavila je u srijedu prijedlog sedmogodišnjeg proračuna za razdoblje od 2028. do 2034. u visini od dva bilijuna eura. Riječ je o dosad najambicioznijem prijedlogu.

Najveća promjena je novi način određivanja financijske omotnice za države članice, koji najviše kritiziraju zastupnici Europskog parlamenta. Na tu stavku otići će gotovo pola proračuna.

Slijedi Fond za konkurentnost u kojem će se za inovacije u obranu i svemir izdvojiti 131 milijarda, dok je treća stavka Globalna Europa iz koje će se uz ostalo financirati i pomoć za zemlje kandidatkinje.

Ekonomski stručnjak Neven Vidaković za program HTV-a rekao je kako svi veliki planovi koji su nastali nakon korone nisu uspjeli.

- Kad krenete s nekom fiskalnom ekspanzijom, povećate proračun, potrošite novac, to se u ekonomskom rastu vidi za 2-3 godine. Korona je bila 2020. i kad pogledate ekonomski rast EU-a 2025., imate rast od 1%. Sva ta velika fiskalna ekspanzija nije uspjela jer je napravljena na krivi način.

Kazao je kako u Hrvatskoj imamo veliki ekonomski rast zato što taj novac upotrebljavamo za obnovu fasada i nešto malo infrastrukture, što kratkoročno digne BDP.

- Sad kad niste ostvarili ekonomski rast, ne možete dobiti veliku fiskalnu masu, a zbog političkih razloga je želite i morate vraćati dugove koje u stvari niste dobili iz investicija. Tako veliki udio otplate duga u proračunu je u stvari priznanje da svi kohezijski fondovi, fondovi koordinacije, tzv. nindža kornjače fondovi u stvari ne funkcioniraju jer su temelj preraspodjele koja se temelji na centralnom planiranju iz Bruxellesa, kazao je Vidaković.

Bartulica: Europa sama kao takva gubi utrku

Istina je da bogatije članice uplaćuju nešto više nego što povlače, ustvrdio je Stjepo Bartulica, zastupnik u Europskom parlamentu.

- Primjerice Njemačka zbog slobode kretanja ljudi unutar EU-a dobiva jako kvalificiranu radnu snagu, među ostalim iz Hrvatske. Bogate članice na kraju dobivaju jako puno, što se uopće ne vidi u brojkama, naglasio je eurozastupnik.

- Hrvatski prosjek se približava 80% koje je mjerilo za razvoj u EU  i to će se odraziti na raspodjelu novaca. Problem je u Europi što ona sama kao takva gubi utrku. Ovaj proračun kaže da će biti fleksibilniji, da će biti usmjeren za moguće krize u budućnosti i da će Europa bolje moći reagirati, ali ja nisam siguran da je to zaista tako, rekao je Bartulica.

Vidaković je kazao kako je "EU u stanju Jugoslavije 1988. godine". Istaknuo je kako su ekonomski problemi sada manje važni, politička nestabilnost je puno veća.

- EU pati od enormne političke nestabilnosti, između sebe pojedine države i unutar pojedinih država kao što su Njemačka i Francuska. Kao što je Jugoslavija napustila tržišne mehanizme koje je koristila i okrenula se centralnom planiranju, tako sad i EU misli da može povećanjem poreza, grupiranjem novca, jednostavno preraspodijeliti i ispolirati i prepakirati. To nije uspjelo Jugoslaviji koja je imala puno bolje ekonomiste nego što danas ima EU, neće uspjeti ni EU, sto posto, rekao je ekonomski stručnjak.

Naglasio je kako je ovaj proračun nametnut da bi se povećala kontrola EU-a.

Cijelo gostovanje pogledajte u nastavku: