Picula: Europska unija više nije okružena prijateljima, nego vatrenim prstenom

SDP-ov zastupnik u Europskom parlamentu Tonino Picula u emisiji Hrvatskog radija "Intervju tjedna" govorio je o Europi koja Dan Europe dočekuje u ozračju ratova, inflacije, recesije, unutarnjih podjela i sve težeg odnosa sa SAD-om, Rusijom i Kinom. Upozorio je da Europska unija više nema luksuz sporog odlučivanja jer se, kako kaže, nalazi usred "geopolitičke oluje".

"Europska unija prolazi kroz geopolitičku oluju"

Picula je podsjetio da se uz Dan Europe ove godine obilježava i 40 godina od pridruživanja Portugala i Španjolske Europskoj uniji, ali i 40. obljetnica prve javne upotrebe himne i zastave Europske unije, koja je prvi put službeno izvješena ispred sjedišta Europske komisije.

No, dodao je, današnje obilježavanje Dana Europe ne može se odvojiti od problema s kojima se Unija suočava.

- Na Dan Europe bukte pravi, ali i ideološki ratovi, kako u neposrednoj blizini Europske unije, tako se vode i mnoge rasprave o funkcioniranju i budućnosti Europske unije, poručio je Picula.

Istaknuo je da je vrijeme potvrdilo vrijednost europskog projekta, ali i da se ne smije biti slijep pred izazovima.

- Prije desetak godina Europska unija bila je okružena prstenom prijatelja. Danas možemo kazati da je okružena vatrenim prstenom, rekao je.

Prema njegovim riječima, Europska unija prolazi kroz "geopolitičku oluju" u kojoj se istodobno preklapaju sigurnosne prijetnje, ekonomski pritisci i unutarnje političke napetosti.

Posebno je izdvojio rusku invaziju na Ukrajinu, odnose s Kinom, trajnu krizu na Bliskom istoku, preispitivanje kvalitete transatlantskih veza i pitanje proširenja Europske unije.

- Pitanje nije hoće li se Europska unija prilagoditi velikim geopolitičkim promjenama, nego koliko brzo i koliko učinkovito to može učiniti, rekao je Picula.

Upozorio na rast povijesnog revizionizma i ideoloških sukoba

Govoreći o antifašizmu, Picula je upozorio na rast povijesnog revizionizma i ideoloških sukoba.

- Ovo je vrijeme u kojem, zbog općih političkih pritisaka, raste prisutnost povijesnog revizionizma, rekao je.

Naglasio je da sama Europska unija počiva na ideji da se nakon dva svjetska rata takvo razaranje više nikada ne ponovi. Podsjetio je i na povijesnu ulogu Roberta Schumana, čiji je projekt kontrole proizvodnje ugljena i čelika trebao ukloniti mogućnost novog sukoba između Francuske i Njemačke.

- Ne treba se skrivati ni od zločina koji su počinjeni od strane komunističkog režima, ali dovoditi u pitanje antifašizam kao takav nije daleko od toga da se dovede u pitanje i funkcioniranje Europske unije, poručio je Picula.

"Orbanizam" nije nestao"

Komentirajući podjele u Europskoj uniji, Picula je rekao da su one vidljive u pitanjima energetike, odnosa prema Ukrajini, migracija i budućeg sedmogodišnjeg proračuna.

Istaknuo je da je Orban možda politički otišao, ali da "orbanizam" nije nestao.

– Orban je možda otišao, ali orbanizam kao specifičan politički oblik djelovanja nije, rekao je Picula.

Dodao je da u Europskoj uniji postoji mnogo političara i političkih opcija koje slijede sličan narativ i način djelovanja. Posebno ga, kaže, brine što će učiniti velike političke skupine i hoće li uspjeti uskladiti stavove o ključnim europskim pitanjima.

Picula je upozorio da se proeuropska koalicija koja je godinama donosila odluke u europskim institucijama danas suočava s ozbiljnim izazovima.

- Razlike se povećavaju i u takvom ambijentu nema ni lakog ni brzog europskog odgovora, rekao je.

Kao važna upozorenja naveo je izvješća Marija Draghija, Enrica Lette i Saulija Niinistöa, koji su dali dijagnozu stanja u Europskoj uniji i predložili rješenja. No, upozorio je da se od Draghijevih prijedloga u godinu dana ostvarilo samo oko 15 posto.

"Unija nije država, nego zajednica država"

Govoreći o budućnosti Europske unije, Picula je rekao da Unija nije država, nego zajednica država, što često usporava donošenje odluka. Ipak, istaknuo je da je ruska invazija na Ukrajinu preko noći uklonila mnoge europske tabue.

- Da je netko prije desetak godina rekao da će se Europska unija zaduživati na međunarodnim financijskim tržištima kako bi kupovala oružje i slala ga državi koja je u ratu, mnogi bi podigli obrve, rekao je.

Dodao je da je Unija, pod pritiskom velikih kriza, pokazala da ipak zna reagirati.

– Europska unija sposobna je pronaći zajednički odgovor, naglasio je Picula.

"Europska unija mora nastaviti pomagati Ukrajini"

Govoreći o Rusiji, Picula je rekao da Europska unija nema drugog izbora nego nastaviti pomagati Ukrajini, i to ne samo zbog Kijeva, nego i zbog vlastite sigurnosti.

- U Ukrajini nije samo pitanje ruskih ambicija da promijene režim. To je pitanje promjene cjelokupne sigurnosne arhitekture Europske unije, rekao je.

Podsjetio je da je Europska unija višestrukim paketima pomoći omogućila Ukrajini da izdrži prvi nalet ruske vojske i razvije se u obrambenu silu koja više od četiri godine drži crtu bojišnice.

"Hrvatska mora jače gledati prema Zapadnom Balkanu"

O proširenju Europske unije Picula je rekao da je ruska agresija na Ukrajinu ponovno vratila tu temu u europski mainstream, ali i da proces ne može ići brzinom kojom bi kandidati željeli.

- Nema zamjene za punopravno članstvo u Europskoj uniji, kazao je Picula.

Odbacio je mogućnost novog "velikog praska" poput proširenja 2004. godine, jer se deset država kandidatkinja nalazi u vrlo različitim fazama pristupnog procesa. Crnu Goru i Albaniju izdvojio je kao države koje napreduju u pregovorima, dok je za Srbiju rekao da stagnira, pa čak i nazaduje.

- Sjeverna Makedonija, dodao je, blokirana je izvana, Bosna i Hercegovina iznutra, Kosovo je na čekanju, Ukrajina je poseban slučaj jer je u ratu, Moldavija jača proeuropsku orijentaciju, Gruzija se sama isključila iz procesa, a turska kandidatura praktički je zamrznuta.

Za Hrvatsku je, rekao je, posebno važno da politika proširenja zadrži transformacijsku snagu.

- Hrvatska mora voditi multiregionalnu vanjsku politiku s posebnim osvrtom na Zapadni Balkan, jer graničimo s tri države kandidatkinje za Europsku uniju, rekao je Picula.

Budućnost Europske unije određuju nacionalni izbori

Govoreći o odnosima s velikim silama, Picula je istaknuo da Europska unija mora smanjiti tri ključne ovisnosti: o ruskim energentima, kineskoj proizvodno-tržišnoj snazi i američkom sigurnosnom kišobranu.

- De-risking politika nije namijenjena samo odnosima s Pekingom. Europska unija mora razviti de-risking politiku i prema Washingtonu i zadržati oštar odnos prema Putinovoj Moskvi, poručio je.

Za Kinu je rekao da Europska unija mora kombinirati ograničavanje utjecaja i partnerstvo u područjima zajedničkog interesa. Za SAD je istaknuo da aktualna politika Donalda Trumpa i pokret MAGA imaju drukčiji odnos prema Europskoj uniji od ranijih američkih administracija.

Na kraju je Picula govorio o stanju demokracije u Europskoj uniji i rastu populizma. Ocijenio je da političke razlike moraju imati prostor za izražavanje, ali i upozorio da nisu sve političke opcije jednake kada je riječ o budućnosti Europske unije.

Prema njegovu mišljenju, uspon modernog populizma povezan je s financijskom krizom od prije 15 godina, koja je smanjila osjećaj socijalne sigurnosti i stvorila političku frustriranost, osobito među mladima.

- Budućnost Europske unije ne određuju toliko izbori za Europski parlament koliko izbori za nacionalne parlamente, zaključio je Picula.