Vijeće EU-a dogovorilo stajalište o uredbi za uvođenje sustava ulaska/izlaska

Države članice EU-a dogovorile su u srijedu na sastanku ministara unutarnjih poslova svoje stajalište o uredbi o postupnom uvođenju sustava ulaska/izlaska (EES) na temelju kojeg će voditi pregovore s Europskom parlamentom o konačnom tekstu zakona.

EES je zajednički elektronički sustav koji će bilježiti i pohranjivati informacije o datumu, vremenu i mjestu ulaska i izlaska državljana zemalja izvan EU-a koji prelaze granice EU-a, čime se definitivno napušta udaranje pečata u putovnice.

Automatski će izračunavati trajanje dopuštenog boravka tih državljana trećih zemalja i izdavati upozorenja državama članicama EU-a o isteku razdoblja dopuštenog boravka. Bilo je planirano da se EES počne primjenjivati već u studenom prošle godine, ali je to odgođeno jer nisu sve zemlje bile spremne za provedbu. Stoga je Komisija predložila da se postupno krene s primjenom sustava.

Do dogovora o konačnom tekstu uredbe moglo bi doći na jesen ove godine kada bi krenula postupna primjena.

Hrvatski ministar unutarnjih poslova Davor Božinović smatra kako bi s punom primjenom mogli započeti možda tek 2027.

Hrvatska je još u rujnu prošle godine deklarirala da je spremna početi provoditi sustav EES. Bila je među prvim članicama koje su deklarirale da su spremne zahvaljujući tomu što je s pripremama počela u vrijeme kada je radila na ispunjavanju uvjeta za ulazak u šengenski prostor.

Stoga nije najsretnija što se primjena toliko pomiče.

- Mi smo s jedne strane spremni, a s druge to će značiti da ćemo morati cijelo vrijeme održavati sustav koji efektivno neće biti u uporabi, rekao je.

Prema dogovorenom stajalištu Vijeća, države članice trebale bi postupno primjenjivati EES i osigurati najmanje 10 posto registracije prelazaka u prvih mjesec dana.

U prva dva mjeseca države članice mogle bi primjenjivati sustav bez korištenja biometrijskih podataka, a nakon tri mjeseca EES bi se trebao primjenjivati i s biometrijskim podacima na najmanje 50 posto graničnih prijelaza. Puna primjena sustava, to jest registracija svih prelazaka putnika, trebala bi slijediti do kraja isteka prijelaznog perioda. Tijekom prijelaznog razdoblja, nastavilo bi se sa stavljanjem pečata u putovnice.

U uredbi se ne predviđa datum početka postupnog uvođenja sustava jer će za to trebati posebna odluka Komisije nakon što zakon konačno bude prihvaćen.

EES će se primjenjivati na osobe kojima je potrebna viza za kratkotrajni boravak i na one koje dolaze iz zemalja izvan EU-a izuzetih od obveze posjedovanja vize.

EES će pohranjivati podatke o identitetu, putnim ispravama i biometrijske podatke, koji će se čuvati tri godine za one putnike koji poštuju pravila o kratkotrajnom boravku i pet godina za one koji prekorače trajanje dopuštenog boravka.

U sklopu tog novog sustava službenici graničnog nadzora skenirat će otiske prstiju osoba koje prvi put prelaze granicu ili će te osobe fotografirati.

Te će se informacije pohraniti u digitalnom spisu, što će omogućiti da se točno zna tko ulazi u šengenski prostor sa stranom putovnicom i tko ostaje dulje od dopuštenih 90 dana.

Božinović: Vraćanje nelegalnih migranata više nije tabu-tema u Uniji

Vraćanje nelegalnih migranata više nije tabu-tema kao što je nekad bila u Europskoj uniji, koja će se ubuduće puno strože odnositi prema pitanjima dolaska i boravka na svom teritoriju, izjavio je u Bruxellesu hrvatski ministar unutarnjih poslova Davor Božinović.

Jedna od tema ministarskog sastanka bila je povećanje učinkovitosti sustava vraćanja nelegalnih migranata. Prema podacima Eurostata, 2023. godine iz EU-a je vraćeno manje od 20 posto onih koji su dobili rješenje da nemaju pravo na azil.

- Mogu reći da pitanje vraćanja nelegalnih migranata definitivno više nije tabu-tema u Europskoj uniji kao što je nekad bila, rekao je Božinović.

Dodao je da će Komisija sljedeći tjedan predstaviti zakonodavni prijedlog kojim se želi pospješiti vraćanje nelegalnih migranata.

- Mislim da će biti propisano da će migranti morati poštivati odluke nadležnih tijela država članica, a bit će i poseban dio koji će se primjenjivati kad govorimo o osobama koje su iz bilo kojeg razloga sigurnosno interesantne i rizične, rekao je Božinović. Dodao je da će Unija usvojiti sveobuhvatan pristup koji će je definirati kao zajednicu koja će se puno strože odnositi prema pitanjima dolaska i boravka na svom teritoriju.

Hrvatska je, nastavlja Božinović, prošle godine smanjila ulazak ilegalnih migranata za gotovo 70 posto, a ove godine taj će postotak biti još veći.

Ističe da raste svijest o potrebi kontrole onih koji dolaze na teritorij EU-a kako bi se smanjili rizici ne samo zbog organiziranog kriminala nego i mogućih terorističkih aktivnosti.

Očekuje se da će Komisija u svom zakonodavnom prijedlogu pokušati definirati koje zemlje podrijetla i tranzita mogu biti označene kao sigurne jer je to pitanje tijesno povezano s vraćanjem nelegalnih migranata.

Komisija će također predložiti uspostavu povratničkih centara u kojima bi nelegalni migranti čekali povratak u svoje zemlje. Ti bi centri trebali biti što dalje od vanjskih granica EU-a, rekao je Božinović.