Vinković: 10. i 11. ožujka raspravljat će se o aplikaciji Ukrajine za članstvo u EU

12:50 / 08.03.2022.

Autor: HTV/HRT

Tihomir Vinković

Tihomir Vinković

Foto: HTV / HRT

Predsjednik Europskog vijeća Charles Michel najavio je da će čelnici EU brzo razgovarati o zahtjevu Ukrajine za hitnim primanjem u članstvo. Iz Bruxellesa se javio u specijalnoj emisiji koju svakoga dana možete gledati na Četvrtom programu HTV-a "Rat u Ukrajini", Tihomir Vinković, dopisnik HRT-a te je rekao kako se jučer sastalo Vijeće EU na razini veleposlanika zbog ove teme. Čini se, rekao je, kako su došli do toga da se krene s gledanjem koliko je u ovom trenutku Ukrajina spremna za početak pregovora. Oni su o tome obavijestili EK, koja danas zasjeda.


- Četiri europske institucije se danas bave ovim pitanjem. Jedan od jučerašnjih zaključaka je da će se raspravljati o ovom pitanju 10. i 11. ožujka na neformalnom sastanku čelnika država i vlada koji će se održati u Versaju, te da će se raspravljati o aplikaciji Ukrajine za članstvo u EU, istaknuo je.

Dodaje kako se time dolazi do nekih stvari koje se moraju u hodu mijenjati, a kako kaže, čini se i da hoće kako bi se mogla dogovoriti sredstva iz kohezijskih fondova EU te ih rasporediti za izbjeglice iz Ukrajine, a potom i za Ukrajinu kao takvu.

- To bi bilo nešto slično pred pristupnim fondovima, ali još je prerano govoriti kolika će biti sredstva i kako će birokracija nazvati sredstva koja bi se mogla preusmjeriti za Ukrajinu, rekao je i dodao kako bi u tom slučaju došle na red Moldavija i Gruzija koje su također podnijele aplikaciju za članstvo.

Kako kaže sve ove zemlje imaju potpisan ugovor koji se zove Ugovor o pristupanju. Njega je Ukrajina potpisala 2014. godine.

Što se tiče humanitarnih koridora, Vinković govori kako ga sve ovo podsjeća na situaciju u Hrvatskoj 1991., samo s većim brojkama.

- Ako se sjetimo kakvi su se pregovori vodili u Hrvatskoj za izlazak civila iz određenih gradova koji su bili opkoljeni ili koji su bili pod napadom i sada gledamo ovo što se događa u Ukrajini, potpuno je isti način, naglašava Vinković.

- Ono što Rusija kao agresor traži je to da se izbjeglice izmjeste iz gradova koji su pod napadom ili u okruženju, prema Bjelorusiji i Rusiji, a to su dvije države iz kojih se vrši agresija na Ukrajinu, to smo i doživjeli kod okupacije Vukovara gdje su ljudi jednim dijelom, trebali ići u Srbiju ili BiH, govori Vinković.

Ukrajinci odbijaju da se koridori otvaraju prema Rusiji i Bjelorusiji, no čini se da će to dovesti do prognaničke krize. 

- To znači da bi iz opkoljenih gradova ili gradova pod napadima, civili se izmjestili u druge dijelove Ukrajine, a to onda više nisu izbjeglice, već su prognanici, što je izuzetno teška situacija, naglasio je Vinković.

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!