Von der Leyen: Kriza s Bjelorusijom ujedinila umjesto da je destabilizirala EU

Pokušaj Bjelorusije da destabilizira Europsku uniju imao je suprotan učinak ujedinjenu Europu, rekla je danas predsjednica Europske komisije (EK) Ursula von der Leyen u Europskom parlamentu.

EU optužuje Bjelorusiju da je stvorila krizu dovozeći izbjeglice s Bliskog istoka zrakoplovima na svoje granice s Poljskom, Litvom i Latvijom kako bi se osvetila za europske sankcije. Bruxelles je sankcije uveo poslije predsjedničkih izbora prošle godine za koje zapad smatra da je bjeloruski predsjednik Aleksander Lukašenko falsificirao, a nakon kojih su uslijedili masovni prosvjedi koji su nasilno gušeni.

- Ovo je okrutni oblik hibridne prijetnje. To nije bilateralno pitanje, nego pitanje cijele Europske unije, rekla je von der Leyen na raspravi u Europskom parlamentu u Strasbourgu.

- Krizu na poljsko-bjeloruskoj granici koja je eskalirala proteklih tjedana potaknuli su i organizirali režim bjeloruskog predsjednika Aleksandera Lukašenka i njegovi podržavatelji, uz podršku kriminalnih mreža i krijumčara, rekla je čelnica EK-a.

Njemica smatra kako je kriza na granici dio orkestriranog pokušaja ugrožavanja stabilnosti EU-a čega su dio i krize u Ukrajini i Moldaviji.

- Ta cinična ucjena imala je suprotan učinak. EU danas stoji ujedinjen s Poljskom, Litvom i Latvijom, zaključila je.

EU računa na prijatelje

Povjerenik EK-a Margaritis Schinas kazao je kako je ove godine iz Bjelorusije spriječeno 40 tisuća ilegalnih prelazaka granice. Schinas je zbog ove krize u proteklih tjedan dana posjetio Irak, Tursku, Libanon i UAE, a sutra putuje i u Uzbekistan.

Danas je objavio da će EK kažnjavati aviokompanije i prijevoznike koji sudjeluju u lancu krijumčarenja ljudi. Naglasio je da su spriječeni dolasci migranata iz Iraka preko zračnih luka u Dubaiju, Bejrutu, Istanbulu, Damasku i Taškentu.

- Europa računa na svoje prijatelje u ovim teškim trenucima i iznimno mi je drago da ih je mnogo, rekao je. 

Schinas je kazao i kako EU radi na suprotstavljanju dezinformiranju ruskih i bjeloruskih aktera koji migrante motiviraju na put prema zapadnoj Europi.

Lukašenko ruski 'žetončić'

U raspravi u EP-u sudjelovao je i hrvatski zastupnik iz redova socijaldemokrata Tonino Picula koji je naglasio da je ova kriza još jedan podsjetnik Europi da treba donijeti novi pakt za migracije i osnažiti zajedničku vanjsku i sigurnosnu politiku.

- Dok god ta zajednička i sigurnosna politika budu najslabije karike europskih integracija mi ćemo zapravo lutati iz jedne loše ili nedorečene reakcije na neku krizu u drugu, dodao je. 

Picula smatra kako EU treba odlučnije sankcionirati Minsk jer dosadašnji postepeni pristup nije polučio rezultatom u bjeloruskim pritvorima i dalje se nalazi gotovo 900 političkih zatvorenika, a Lukašenko se nije uplašio sankcija, nego je počeo instrumentalizirati izbjeglice.

Picula je smatra kako Minsk i Moskva time pokušavaju rekonstruirati izbjegličku krizu iz 2015. kad EU nije uspio "brzo ni zajednički" reagirati na migrantski val, a dodaje da dio analitičara smatra da Rusija preko "žetončića Lukašenka pokušava dobiti konačnu dozvolu za puštanje u pogon Sjevernog toka 2.

Taj plinovod koji spaja Njemačku i Rusiju izgrađen je usprkos velikom protivljenju država poput SAD-a, Poljske i Ukrajine, a sada čeka na odobrenje njemačkih regulatora.