Paro iz Bruxellesa: BiH prešla Rubikon, sada je na europskim tračnicama

Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen potvrdila je u Europskom parlamentu da će preporučiti otvaranje pregovora s Bosnom i Hercegovinom.

- Najvažnije u ovoj preporuci je da je za BiH osiguran jasniji europski put, moglo bi se reći da je BiH prešla Rubikon i sada je na europskim tračnicama, rekla je prilikom javljanja iz Bruxellesa novinarka HRT-a Jasna Paro.

Činjenica je, kako kaže, da nisu ispunjeni svi uvjeti, poput donošenja izbornog zakona, ali donijela je Zakon o sprječavanju prava novca i Zakona o sprječavanju sukoba interesa.

- Ono prvo, što upada u oči je da je EK kao u slučaju Ukrajine - odustala od pristupa koji se temelji na zaslugama, kazala je.

Ustvrdila je kako su za to zaslužni geopolitički razlozi.

- Dodatno, dosta država, uključujući Italiju, Austriju i Hrvatsku - su inzistirale da se, nakon Ukrajine i Moldavije - otvore pristupni pregovori, ustvrdila je.

- Ne treba zanemariti višegodišnji i sustavni rad Hrvatske diplomacije i Vlade, nastavila je.

Ovo danas, kako kaže - nije zadnja riječ.

- Odluku jednoglasno donose države članice sljedeći tjedan na Europskom vijeću, dodala je.

Von der Leyen: Preporučit ćemo otvaranje pregovora s BiH

- Danas ćemo preporučiti Vijeću da otvori pristupne pregovore s Bosnom i Hercegovinom, rekla je Von der Leyen u govoru na plenarnoj sjednici Europskog parlamenta u Strasbourgu. Ta je najava popraćena pljeskom zastupnika.

Popodne će se održati sjednica Europske komisije na kojoj će biti donesena odluka o preporuci o otvaranju pregovora.

O toj preporuci u sljedeći utorak odlučivat će Vijeće za opće poslove, koje čine ministri vanjskih ili europskih poslova država članica, a potom i čelnici država članica koji će se okupiti na sastanku na vrhu 21. i 22. ožujka.

Von der Leyen je rekla da je otkada je dobila kandidatski status u prosincu 2022., BiH napravila impresivne korake u europskim  integracijama.

- Više je napretka učinjeno u nešto više od godinu dana nego ranije u deset godina. Prvo, BiH je sada u potpunosti usklađena s našom vanjskom i sigurnosnom politikom, što je ključno u ovim vremenima geopolitičkih previranja. Drugo, država je usvojila važne zakone poput zakona o sprječavanju sukoba interesa koji je sedam godina bio u zastoju te zakon o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma, napomenula je Von der Leyen.

Također je navela da je BiH poboljšala upravljanje migrantskim tokovima te da je sada moguće započeti pregovore s Frontexom nakon što je Predsjedništvo odobrilo pregovarački mandat.

Kao četvrti element, ministarstvo pravosuđa BiH odlučilo je uvrstiti i presude Međunarodnog kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju u domaće kaznene evidencije.

Istaknula je i novi upravni odbor za izgradnju mira koji je nedavno posto operativan.

- Naravno, potreban je veći napredak za pridruživanje našoj Uniji, ali zemlja pokazuje da može ispunjavati kriterije za članstvo i težnje svojih građana da budu dio naše obitelji. Poruka iz BiH je jasna, stoga i naša poruka mora biti također jasna - budućnost BiH je u Europskoj uniji, rekla je predsjednica Komisije.

Von der Leyen je istaknula da je EU posljednjih godina promijenila pristup prema zapadnom Balkanu.

- Shvatili smo da nije dovoljno čekati da se zapadni Balkan približi nama, da nije dovoljno reći da su vrata otvorena. Mi također moramo preuzeti odgovornost i podržati njihov put prema našoj Uniji na svaki mogući način, rekla je predsjednica Komisije.

- Jedno veliko hvala svima koji su bili uključeni u ovaj projekat, dali truda da u kratkom vremenu završimo i usvojimo desetak zakona koji nismo mogli usuglasiti zadnjih deset godina. Hvala i svima onima koji su nas na neki način kočili jer su nas dovoljno motivirali da mi možemo ovaj posao raditi. U svakom slučaju, jedna nova stranica za BiH koja daje jednu novu perspektivu je okrenuta, rekao je Dragan Čović, predsjednik HNS-a i HDZ-a BiH

- Predsjednica Europske komisije, s kojom sam u kontaktu gotovo svaki dan zadnjih dvadesetak dana, vezano za preporuku Europske komisije o otvaranju pregovora sa Bosnom i Hercegovinom, i ja, čuli smo se jutros prije njenoga izvješća, i jučer i prekjučer i u subotu i u Bukureštu, i radili smo sve ove dane da se od strane naših prijatelja u Bosni i Hercegovini naprave potrebni iskoraci da bi Europska komisija mogla vrlo jasno na papiru crno na bijelo reći da ispunilo se dovoljno kriterija da preporučuje otvaranje pregovora, rekao je premijer Andrej Plenković.

Predsjednik Republike Zoran Milanović pozdravlja najavljeno otvaranje pregovora s Bosnom i Hercegovinom o članstvu u Europskoj uniji. Ulazak BiH u EU važan je za Hrvatsku iz više razloga, ali ključni je razlog taj što je ulazak BiH u EU ujedno strateški, nacionalni i sigurnosni interes Hrvatske jer u BiH živi i hrvatski narod, jer s BiH dijeli najdulju kopnenu granicu i jer su Hrvatska i BiH povijesno, kulturno i gospodarski duboko povezane prijateljske države, navodi se u priopćenju Ureda predsjednika RH. BiH mora ući u EU kao država u kojoj će Hrvati biti konstitutivan i ravnopravan narod koji će sam birati svoje predstavnike u tijelima vlasti, uključujući i člana Predsjedništva BiH, istaknuto je među ostalim u priopćenju.

Američki veleposlanik podržao put BiH ka EU, ponovo kritizirao Dodika i Čovića

Američki veleposlanik u Sarajevu Michael Murphy izjavio je kako SAD snažno podržava približavanje BiH Europskoj uniji i smatra kako je neka vrsta međunarodne prisutnosti u njoj i dalje nužna, a istodobno je snažno kritizirao Milorada Dodika i Dragana Čovića, kojega je čak optužio da radi u interesu Rusije.

Gostujući u podcastu sarajevskog "Oslobođenja" Murphy je kazao kako je BiH zabilježila značajan napredak na putu ka Europskoj uniji otkako je formirana sadašnja vlast nakon izbora 2022. pa stoga postoje veoma snažni geopolitički argumenti za Uniju da otvori pregovore s Bosnom i Hercegovinom.

Murphy je to izjavio prije nego što je predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen u utorak osobno potvrdila kako će Europskom vijeću preporučiti donošenje odluke o otvaranju pregovora s BiH.

Američki je veleposlanik podsjetio kako SAD o tome ne može odlučivati, ali snažno podržava otvaranje pristupnih pregovora.

Kritizirao je političare poput čelnika bosanskih Srba Milorada Dodika, koji tvrde kako je donošenje odluke o otvaranju pregovora bez konkretnog datuma beznačajno jer se cijeli proces može ponovo rastegnuti.

- Nije tako. Veoma je važno, ukoliko se otvore pregovori, poslati jasan signal građanima ove zemlje da je put k budućnosti u Bruxellesu, a ne u Moskvi, izjavio je Murphy.

Lažnim je nazvao i Dodikove tvrdnje kako je europski put BiH nespojiv s postojanjem visokog predstavnika međunarodne zajednice koji ima ovlasti nametati zakone i smjenjivati izabrane dužnosnike.

Visoki predstavnik treba ostati u BiH sve dok se ne ispune ciljevi koji su jasno postavljeni još 2008., stajalište je SAD-a. Tada je Upravni odbor Vijeća za provedbu mira u BiH definirao program od pet ciljeva i dva uvjeta kao preduvjete za zatvaranje OHR-a. Jedan od njih je procjena da se u zemlji u cijelosti poštuje Daytonski sporazum.

Murphy kaže kako je visoki predstavnik Christian Schmidt taj koji trenutačno osigurava napredak BiH na europskom putu.

- Bez visokog predstavnika, i to je nedvojbeno, možda ne bi bilo ni izbora u listopadu 2022. Zamislite gdje bismo bili sad da nije bilo tih izbora, kazao je Murphy.

Američki je veleposlanik potvrdio kako izgradnja Južne interkonekcije odnosno povezivanje plinske mreže BiH s Hrvatskom ostaje strateškim interesom Zapada kako bi se smanjila ovisnost o ruskom plinu. Ponovo je kritizirao čelnika HDZ BiH Dragana Čovića, za koga je kazao kako je zapreka tom projektu.

- Dragan Čović stoji na putu svemu tome, jer on smatra da bi on trebao imati osobnu tvrtku koja bi kontrolirala Južnu interkonekciju, tvrtku koja uopće ne postoji, kazao je Murphy ponavljajući stajalište SAD kako projekt treba voditi postojeća tvrtka "BH-Gas" koju treba preustrojiti, a ne neka potpuno nova, čije bi sjedište bilo u Hercegovini, kako to predlaže Čović.

Predbacio je Čoviću da kao političar koji tvrdi da je jedini legitimni predstavnik Hrvata u BiH "interes naroda stavlja na zadnje mjesto" pretpostavljajući mu svoj financijski i stranački interes što, kako tvrdi američki veleposlanik, istodobno pomaže jačanju ruskog utjecaja.

- Nastavit ćemo se boriti, navoditi argumente i braniti, inzistirati na energetskoj sigurnosti BiH u ime građana Federacije BiH i ekonomske koristi i Bošnjaka i Srba i Hrvata. A gospodin Čović je taj koji treba odlučiti treba li raditi u ime ljudi za koje tvrdi da ih predstavlja ili će raditi u korist Rusije. To je izbor s kojim se suočava, bio je izravan Murphy u kritici čelnika HDZ BiH.

Krišto najavila nastavak usvajanja reformskih zakona

Predsjedateljica Vijeća ministara BiH Borjana Krišto najavila je kako će vlasti u Bosni i Hercegovini, bez obzira na očekivanu odluku o otvaranju pristupnih pregovora s Europskom unijom, odmah nastaviti raditi na usvajanju reformskih zakona na kojima inzistira Europska komisija.

- Napravljen je dovoljan iskorak, ali mi nastavljamo dalje, kazala je Krišto novinarima u Sarajevu nakon sjednice Vijeća ministara, na čijem je dnevnom redu bio i novi zakon o sudovima, čije je usvajanje Europsko vijeće u prosincu prošle godine postavilo kao jedan od uvjeta za otvaranje pristupnih pregovora.

Iako o ovom zakonu još nema suglasnosti među strankama vladajuće koalicije u BiH Europska je komisija odlučila preporučiti da se pregovori ipak otvore, a formalnu odluku o tome šefovi država ili vlada Unije trebali bi donijeti na zasjedanju zakazanom za 21. i 22. ožujka.

Kod zakona o sudovima sporna je odluka o tome hoće li sjedište prizivnog odjela Suda BiH biti u Istočnom Sarajevu ili Banjoj Luci, a mediji i analitičari u zemlji ističu kako je u pozadini tog prijepora bitka za politički utjecaj na sudske procese.

Krišto je u utorak kazala kako će se usuglašavanje nastaviti te očekuje dogovor u narednih sedam dana i smatra kako je najbolji put pokušati naći kompromisna rješenja, kao i u slučaju ranije usvojenih zakona o sprječavanju pranja novca i o sukobu interesa, što je Europskoj komisiji bio razlog da odobri otvaranje pregovora.

- Zadovoljna sam onim što smo uradili i usuglasili. Ovaj put kojim idemo nas vodi do konačnog cilja, kazala je Krišto, uz dozu opreza ističući kako unatoč preporuci Komisije treba sačekati konačnu odluku Europskog vijeća.

Na oprez je pozvao i Edin Forto, ministar prometa BiH i predsjednik Naše stranke (NS) koja je članica vladajuće koalicije.

- Preporuka je poslana. Sada čekamo odluku Europskog vijeća 21. ožujka. Čestitam svima koji su pomogli da dođemo do ove preporuke Europske komisije, ali posao nije završen, kazao je novinarima.

Jedan od reformskih uvjeta za BiH, na kojima je do sada inzistirala Europska komisija, bila je i izmjena izbornog zakona u tehničkom dijelu, kojima bi se osigurao bolji nadzor nad izbornim procesom. Vladajuće stranke u BiH ni o tome se do sada nisu usuglasile pa postoji mogućnost da te izmjene nametne visoki predstavnik međunarodne zajednice Christian Schmidt, jer nova pravila moraju biti primijenjena već na lokalnim izborima najavljenim za listopad.

Reagirajući na najavu da će Europsko vijeće ipak dobiti preporuku da odobri otvaranje pregovora s BiH on je u utorak poručio kako će tome pružiti punu potporu "sukladno mandatu kojega ima po Daytonu".

- Ovo je mogući početak procesa ključnog za budućnost i prosperitet BiH u europskoj obitelji, poručio je Schmidt u objavi na društvenoj mreži X.

BiH: Pregovori s EU za jedne pobjeda dijaloga, za Dodika put u "veliku Srbiju"

Preporuka Europske komisije o otvaranju pristupnih pregovora s Bosnom i Hercegovinom dokaz je da politika kompromisa i dijaloga daje rezultate, izjavio je čelnik SDP BiH Nermin Nikšić, dok čelnik bosanskih Srba Milorad Dodik pridruživanje BiH EU vidi kao priliku da "svi Srbi budu u jednoj državi".

Dodao je i kako je važno to što su u Bruxellesu prepoznali koliko je sadašnja vlast postigla u provedbi reformi.

- Glavna vrata EU smo otvorili i tu više nema povratka unatrag, kazao je Nikšić kako ga citira portal "Dnevnog avaza".

Visoki dužnosnik stranke Narod i pravda (NiP) Denis Zvizdić, ujedno zamjenik predsjedatelja Zastupničkog doma parlamenta BiH, ustvrdio je kako su očekivani pregovori rezultat odgovorne politike čijim promotorima je označio stranke "trojke". "To donosi stabilnost i prosperitet, umjesto neproduktivnih i destabilizirajućih blokada i međustranačkih prepucavanja", izjavio je Zvizdić.

S tim je suglasan i državni ministar pravosuđa Davor Bunoza iz HDZ-a BiH.

- Što god netko mislio, ovo je rezultat kompromisa, gdje je ipak BiH najviše profitirala, kazao je Bunoza.

SDP zajedno s Našom strankom (NS) i Narodom i pravdom (NiP) čine bošnjačko-građanski blok unutar vladajuće koalicije u BiH, u kojoj su još i HDZ BiH te Savez nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) Milorada Dodika.

Ta je koalicija uspostavljena nakon izbora u listopadu 2022., a vlast je preuzela u siječnju prošle godine. Od tada su uspjeli osigurati da parlament BiH usvoji zakone o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma te o sukobu interesa, a otvoreni su i pregovori s Frontexom. Europsko je vijeće u prosincu prošle godine to postavilo kao uvjete za otvaranje pristupih pregovora, a zatraženo je i usvajanje zakona o sudovima, kao i promjene izbornog zakona čiji je cilj osigurati bolji nadzor nad izbornim procesom.

Ta dva zakonska rješenja još nisu usvojena, no Europska je komisija ocijenila kako je ono što je prije toga urađeno dostatan dokaz spremnosti sadašnje vlasti u BiH za provedu reformi.

Nikšić je ocijenio kako je sve to rezultat odluke da se vodi politika razgovora i kompromisa, a da se izbjegavaju "populistička prenemaganja" i "lažni patriotizam".

- To je dalo ogroman rezultat, kazao je čelnik SDP BiH, koji je u proteklim mjesecima upadljivo izbjegavao polemizirati s Dodikom kada god je on provocirao bošnjačko-građanski blok ili iskazivao euroskepticizam.

Dodik je nakon najave Von der Leyen svoj komentar objavio na društvenoj mreži X, a u njemu navodi da je ulazak BiH u EU zapravo neka vrsta ostvarenja njegove zamisli o tome da svi Srbi trebaju živjeti u jednoj državi.

"Za nas je europski put važan jer predstavlja ispunjenje velikog nacionalnog cilja - život Srba u ekonomskom i nacionalnom prostoru bez granica", napisao je Dodik.

Pozdravio je očekivano otvaranje pregovora, ali uz žaljenje jer se još ne zna kada bi oni mogli i početi. Pritom je ustvrdio kako je očekivano otvaranje pregovora u najvećoj mjeri zasluga Republike Srpske, a zahvalio je prijateljima među koje je ubrojio Hrvatsku te Mađarsku, Srbiju, Austriju i Sloveniju.

Šuica: Velika odluka za BiH; Picula: Nema puno vremena za reforme

- Ovo je velika odluka za BiH, ali i za EU, rekla je povjerenica Komisije za demografiju i demokraciju Dubravka Šuica. Naglasila je da je to samo početak procesa, no i da vjeruje da će vlasti u Sarajevu raditi po ubrzanom postupku i kvalitetno prema konačnom cilju članstva.

Šuica je rekla da ta odluka ima i veliku važnost za Hrvatsku koja s BiH dijeli najdužu vanjsku granicu EU-a.

- Nije nevažno da jedan Dubrovnik u zaleđu ima stabilniju državu i stanje. Mislim da ponekad te činjenicu nisu svjesni ljudi iz zapadne Europe, navela je na primjeru svog grada.

Hrvatska povjerenica vjeruje da će Europsko vijeće idući tjedan i potvrditi prijedlog Komisije o otvaranju pregovora jer će premijer Andrej Plenković biti uvjerljiv i imati dovoljno argumenata te zato što je taj prijedlog prošao u Komisiji u kojoj su već zastupljene sve članice saveza.

Zastupnik u Europskom parlamentu Tonino Picula rekao je da se radi o doista važnoj odluci koja ima geopolitičku važnost. Kazao je kako su vlasti BiH pod velikim pritiskom izglasale važne zakone, poput onog o sprječavanju sukoba interesa i pranja novca, time pokazavši spremnost na reforme, ali da ih čeka i donošenje važnih zakona o sudovima te reforma izbornog zakona, posebno važna za Hrvate u toj zemlji.

Picula je upozorio kako BiH nema puno vremena za reforme te da im je odluka Komisije značajan poticaj da pronađu dovoljno razlog za konsenzus jer će u suprotnosti ta zemlja ponovno morati godinama čekati da se nešto pozitivno dogodi na njezinom europskom putu.

Zastupnik socijalista i demokrata smatra da je ova odluka važna i za EU koja mora pokazati da se, nakon brexita, sposobna širiti, da je Unija koja ima otvorena vrata za nove kandidatkinje.

To je ključno ne samo zbog širenja prostora demokracije, ekonomske uspješnosti i vladavine prava, nego i radi sprječavanja utjecaja geopolitičkih rivala, prije svega Rusije, ali i Kine i država Zaljeva. 

HDZ BiH pozdravio odluku o preporuci EK i pozvao na izborne reforme

Vladajuća Hrvatska demokratska zajednica BiH pozdravila je u utorak preporuku Europske komisije za otvaranje pristupnih pregovora s BiH izražavajući očekivanje da će se nastaviti s provođenjem reformi, uključivo i izmjenu Izbornog zakona kako bi se prestalo s preglasavanjem Hrvata.

- Europska komisija je prepoznala napredak koji je naša domovina ostvarila u prethodnom razdoblju, te smo posebno ponosni da se to dogodilo u sazivu Vijeća ministara Bosne i Hercegovine kojega predvodi predsjedateljica Vijeća ministara i dopredsjednica HDZ-a BiH Borjana Krišto, priopćili su iz HDZ-a Bosne i Hercegovine.

Dodali su kako europski put Bosne i Hercegovine ostaje prioritet dužnosnicima ove stranke. Pozvali su bošnjačke i srpske partnere u vlasti da nastave s provedbom reformi uključujući i izmjenu Izbornog zakona "kako bi se konačno okončalo narušavanje ustavnih prava hrvatskoga konstitutivnog naroda" i njegovo preglasavanje na izborima.

Iz HDZ-a BiH su se zahvalili hrvatskom premijeru Andreju Plenkoviću, te dužnosnicima iz Bosne i Hercegovine i Europske unije koji su pomogli da izvješće Europske komisije za BiH bude pozitivno. Dodali su kako je cijela Vlada RH doprinijela postizanju važnog iskoraka kako bi 2024. u potpunosti bila godina "'dijaloga, stabilnosti, i ubrzanog razvoja BiH".