Zajam EU-a Ukrajini od 90 milijardi eura većinom za oružje, Lavrov

Europska komisija odobrila je paket zakona kojima bi se Ukrajini osigurao zajam od 90 milijardi eura za pokrivanje financijskih i vojnih potreba u ovoj i idućoj godini. Mađarska, Slovačka i Češka nisu uložile veto na taj plan, ali su u njemu odbile sudjelovati.

Čelnici država članica su na summitu u prosincu odlučili da će Ukrajini osigurati zajam od 90 milijardi eura za sljedeće dvije godine i za koje će jamčiti europski proračun. EK je sada objavio zakonodavni prijedlog kako bi se ta odluka mogla provesti.

Oko dvije trećine zajma, oko 60 milijardi eura, namijenjeno je za vojnu pomoć, a 30 milijardi za potporu ukrajinskom proračunu kako bi se osiguralo kontinuirano funkcioniranje države i osnovnih javnih usluga.

Ukrajina bi tim sredstvima trebala nabavljati oružje i opremu koji se proizvode u EU-u, a izvan toga samo ako u Europi nisu dostupni. To je kompromis između francuskog i njemačkog stajališta. Pariz se zauzima da se tim novcem nabavlja samo europsko oružje i oprema, a Njemačka i druge istočne članice za to da se oružje može nabavljati od Sjedinjenih Država i drugih partnera.

Zajam Ukrajini odobren je na temelju mehanizma pojačane suradnje jer nije bilo moguće postići suglasnost svih država članica. Mađarska, Češka i Slovačka su se izuzele i neće sudjelovati u otplati duga.

Čelnici država članica odlučili su se za zajedničko zaduživanje nakon što nije bilo konsenzusa o korištenju ruske zamrznute imovine za reparacijski zajam.

Predsjednica Komisije Ursula von der Leyen rekla je da je prijedlog o reparacijskom zajmu korištenjem zamrznute ruske imovine i dalje na stolu.

- Za nas je također vrlo važno poslati jasnu poruku Rusiji – da zadržavamo pravo koristiti se zamrznutom ruskom imovinom. Dokumenti pokazuju da će ta imovina ostati zamrznuta dok traje rat i dok se ne budu plaćale reparacije. To se vidi i u tome da Ukrajina neće morati vraćati zajam dok se reparacije ne budu isplaćivale, rekla je Von der Leyen.

Istodobno, ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov i dalje tvrdi da je Moskva otvorena za mirovne pregovore o Ukrajini, ali je razgovore o prekidu vatre, prije postizanja potpunog mirovnog sporazuma, nazvao "neozbiljnima". Kaže i da je Vladimir Putin otvoren za ozbiljne razgovore s Bijelom kućom.

- Svi prethodni sastanci sa specijalnim izaslanikom predsjednika Trumpa gospodinom Witkoffom i Jaredom Kushnerom, bili su ozbiljni i konkretni. Cilj je bio riješiti korijenske uzroke ukrajinske krize i pronaći načine kako ih prevladati. A oni koji stalno ponavljaju - Europljani, Njemačka, Velika Britanija - da je prioritet prekid vatre na 60 dana ili trajni prekid vatre, nisu ozbiljni. Iako smo spremni razgovarati i s tim predstavnicima, jasno je što zapravo žele – kupiti još vremena za režim u Kijevu i zadržati svoje pozicije, komentirao je Lavrov.