Zagreb ili Berlin - zašto se volimo uspoređivati?

Današnja emisija "Globalna Hrvatska" vodi nas u Njemačku, državu s kojom se najviše volimo uspoređivati i u koju se odselio velik broj naših sugrađana. Idemo u Berlin. usporedit ćemo metropole, troškove života i cijene. Prosječna bruto plaća ondje je blizu 4 i pol tisuće eura, ali za najam stana u središtu grada morat ćete izdvojiti oko 1300 eura. 

Berlin ima stanovnika gotovo kao cijela Hrvatska, 3 milijuna i 600 tisuća. Pa ipak, najnaseljeniji i najveći grad Europske unije izvrsno je povezan javnim prijevozom. Berlinčani tvrde da u svaki dio grada možete stići za 45 minuta i najčešće imaju pravo.

Za 20-minutnu vožnju do Alexanderplatza platit ćete 3 eura i 50 centi, u usporedbi sa Zagrebom, vožnja tramvajem ili autobusom od 30 minuta stoji 53 centa.

Kilometar vožnje Uberom stoji od 2 i pol do 7 eura, što znači da vožnja po kilometru može biti i sedam puta skuplja nego u Hrvatskoj.

U ožujku ove godine potrošačke su cijene u Njemačkoj porasle za otprilike 18,6 posto u usporedbi s 2020.

Njemačka se još oporavlja od posljedica pandemije

Najjača europska gospodarska sila još se oporavlja od posljedica pandemije i porasta cijena energije.

Dok je u Hrvatskoj prošle godine zabilježen rast BDP-a od 3 posto, u Njemačkoj je pao za 0,3 posto. U 2023. bruto domaći proizvod po stanovniku bio je 48.750 eura.

Manjak stanova u Berlinu političko je pitanje. Berlinski senat donio je zakon o najmu stanova. Samci će moći unajmiti samo jednosoban, a parovi dvosoban stan. Strogi bi propisi u budućnosti trebali osigurati više stanova i pristupačne najamnine u Berlinu.

Berlin je turistički grad. Lani je zabilježeno 46 milijuna noćenja. Berlinske tržnice na otvorenom pravo su iznenađenje. I tu smo nakratko usporedili cijene. Kilogram krumpira na hrvatskim tržnicama možete kupiti za malo više od jednog eura, a u Berlinu za oko 4.

Razlike između istoka i zapada postoje i danas

Na Pariškom trgu simbol je Berlina. Brandenburška vrata posljedni su sačuvani ulaz u grad. Ovdje je američki predsjednik Ronald Reagan 1987. pozvao predsjednika SSSR-a Gorbačova da sruši zid koji se nalazio samo nekoliko metara dalje.

Do prije malo više od 30 godina grad je popola dijelio zid. Punkt i danas svjedoči o svakodnevici iza željezne zavjese.

Berlin je grad burne i bolne prošlosti. Checkpoint Charlie povijesni je prijelaz između Istočnog i zapadnog Berlina, između 1945. i 1990. Taj kontrolni punkt svjedok je brojnih bjegova iz istočnog Berlina.

Trideset i tri godine nakon ujedinjenja razlike između Istočne i Zapadne Njemačke i dalje postoje. Zaposleni na istoku lani su u prosjeku mjesečno zaradili 824 eura bruto manje nego na zapadu. Više od tri desetljeća ljevica traži jednake životne uvjete na istoku i zapadu zemlje, no stvarnost je, pišu hrvatski mediji u toj državi, ipak drukčija.

>>> Emisiju Globalna Hrvatska pratite od 18:05 na Drugom programu HTV-a.