Zovko: Zemlje jugoistoka Europe potrebno snažnije uključiti u Pakt za Mediteran

Odbor za vanjske poslove Europskog parlamenta (AFET) usvojio je danas izvješće o novom zajedničkom pristupu budućnosti euro-mediteranskih odnosa i Paktu za Mediteran, u koje je uključen niz amandmana zastupnice u Europskom parlamentu i potpredsjednice Kluba zastupnika Europske pučke stranke Željane Zovko, priopćio je ured zastupnice u četvrtak.

Izvješće Pakt za Mediteran postavlja kao važan geopolitički instrument za snažniji strateški angažman Europske unije u njezinu južnom susjedstvu, u trenutku kada su Mediteran i njegovo šire okruženje suočeni s posljedicama oružanih sukoba, geopolitičkog suparništva, nestabilnosti u Sahelu, terorizma, organiziranog kriminala te sve većih prijetnji pomorskoj sigurnosti i međunarodnoj trgovini.

Na prijedlog zastupnice Zovko, u izvješću se posebno poziva na snažnije uključivanje mediteranskih partnera iz zemalja zapadnog Balkana u suradnju u području sigurnosti, otpornosti, upravljanja migracijama, energetike i povezivosti. Istodobno se naglašava da napredak zapadnog Balkana prema članstvu u Europskoj uniji nije važan samo za politiku proširenja, nego izravno pridonosi stabilnosti, prosperitetu i sigurnosti čitavog euro-mediteranskog prostora.

- Mediteran ne završava na južnim granicama Europske unije. Sigurnost Jadrana, zapadnog Balkana, južnog susjedstva i šireg Mediterana međusobno je povezana. Zato zemlje jugoistoka Europe moraju biti snažnije uključene u europsku mediteransku politiku, posebno kada govorimo o sigurnosti, energetici, migracijama, povezivosti i otpornosti. Njihova europska integracija istodobno je ulaganje u sigurnost cijele Europe, istaknula je Zovko.

"Pakt za Mediteran mora biti više od još jednog okvira suradnje"

Izvješće pozdravlja i ulogu inicijative MED9, neformalne skupine devet južnih država članica Europske unije, kojom trenutačno predsjeda Hrvatska.

U usvojenom tekstu, uključeni su amandmani Zovko kojima se ističe odgovornost država MED9 da koordiniranim djelovanjem pridonesu zajedničkom europskom odgovoru na sigurnosne, energetske, migracijske i društvene izazove, kao i pitanja zaštite okoliša, upravljanja vodama, depopulacije ruralnih područja te prilika i rizika povezanih s umjetnom inteligencijom.

- Pakt za Mediteran mora biti više od još jednog okvira suradnje. U današnjim geopolitičkim okolnostima potreban nam je instrument koji povezuje sigurnost, proširenje, energetiku, trgovinu, pomorsku suradnju i zaštitu naše zajedničke kulturne baštine. Hrvatska, kao mediteranska i srednjoeuropska država te trenutačna predsjedateljica MED9, ima posebno važnu ulogu u povezivanju tih prostora i interesa, zaključila je Zovko.

Amandmani Zovko dodatno su ojačali gospodarsku i energetsku dimenziju izvješća. Tekst poziva na produbljivanje trgovinske i investicijske suradnje između EU-a i mediteranskih partnera, smanjivanje necarinskih prepreka, veću regulatornu usklađenost i učinkovitije carinske postupke.

Posebno se naglašava strateška važnost mediteranske energetske infrastrukture za europsku energetsku sigurnost, diversifikaciju izvora i pravaca opskrbe te smanjenje strateških ovisnosti.

Naglašena potreba jačanja suradnje u borbi protiv krijumčarenja droge

Važno mjesto zauzima i plavo gospodarstvo. Pakt bi, prema usvojenom tekstu, trebao snažnije povezati pomorsku sigurnost, zaštitu okoliša, održivo ribarstvo i gospodarski razvoj obalnih zajednica.

Poseban naglasak stavljen je na potrebu jednakih uvjeta tržišnog natjecanja između flota iz EU-a i trećih zemalja te na konkretne koristi za obalne zajednice, mala i srednja poduzeća, mlade i žene.

Na prijedlog Zovko dodatno je naglašena potreba jačanja suradnje u borbi protiv krijumčarenja droge pomorskim putovima, uključujući bolju suradnju policijskih, carinskih, pomorskih i lučkih tijela, razmjenu obavještajnih podataka i primjenu novih tehnologija. Izvješće u tom kontekstu upozorava na rastuću prijetnju koju organizirani kriminal predstavlja za europske luke, kritičnu infrastrukturu, lance opskrbe i obalne zajednice.

Zovko je u izvješću posebno inzistirala i na zaštiti bogate kulturne baštine Mediterana kao zajedničkog europskog i regionalnog dobra.

- Kulturna baština, muzeji i kulturne institucije prepoznati su kao važni prostori dijaloga, međusobnog razumijevanja i pomirenja te kao instrument jačanja društvene i kulturne otpornosti, stoji u priopćenju.