Analiza: RH ozbiljan čimbenik u energetici, širenje kapaciteta nužno

Situacija na energetskom planu se brzo mijenja, a odlukom Europske unije o zabrani uvoza ruske nafte i plina od 1. siječnja 2028. godine, Hrvatska postaje ozbiljan čimbenik u opskrbi energentima, zaključili su gosti emisije "Otvoreno". Iako postojeće stanje igra na ruku Hrvatskoj, potrebna su daljnja ulaganja i širenje infrastrukture, upozorili su.

Špehar: Mađarska i Slovačka imale su dovoljno vremena za prilagodbu

Vedran Špehar, državni tajnik u Ministarstvu gospodarstva, na početku emisije kratko je komentirao požar u rafinerijama MOL-a i Lukoila u Mađarskoj i Rumunjskoj.

- Rano je za bilo kakve zaključke. Rafinerije, kao i druga industrijska postrojenja - kompleksni su sustavi, pogotovo jer rade sa zapaljivim i eksplozivnim tvarima. Istina - jako rijetko. Mislim da nema smisla previše špekulirati o tome radi li se o slučajnosti ili ne, rekao je.

Komentirajući odluku Europske unije o zabrani uvoza ruske nafte i plina od 1. siječnja 2028. godine, istaknuo je kako se već pet godina odvijaju pripremne radnje za takvu odluku.

- Europa razmišlja je li pretjerala u kontekstu ovisnosti o jednom izvoru energenata. To seže i do Njemačke. Zapadna Europa to ne vidi kao problem, kao ni Skandinavija. Problem su fizički tokovi plina koji su se godinama odvijali iz smjera istoka prema zapadu. U tom kontekstu su zemlje Unije morale nešto napraviti po pitanju diversifikacije. Situacija oko Ukrajine je bila katalizator tog problema. Mi smo već pet godina na drugom izvoru opskrbe i ne vidimo nikakav problem u sigurnosti opskrbe Hrvatske, kazao je.

Govoreći o situaciji u kojoj su se našle Mađarska i Slovačka, istaknuo je kako je "svako izuzeće privremenog trajanja".

- Imali su dovoljno vremena da se pripreme, zaključio je Špehar.

Pudić: EK bi mogla izaći ususret Budimpešti i Bratislavi

Dalibor Pudić, predsjednik Hrvatske stručne udruge za plin ostao je na temi Mađarske i Slovačke, naglasivši kako bi Europska komisija (EK) mogla izaći ususret Budimpešti i Bratislavi ako penalizacija raskida ugovora s Gazpromom bude velika.

- Kada se donese uredba, sigurno je da je oni mogu kršiti, ali onda slijedi tužba. Prekršajne odredbe su vrlo visoke. Isto tako, činjenica je da su oni dosad pokazivali naklonost ruskim energentima. Vrlo vjerojatno jer su ih dobivali po povoljnoj cijeni. Ako bi oni morali raskinuti ugovore, koji vrijede do 2034. i 2036. godine, mogli bi se suočiti s velikim penalima. Moguće je da će tu Europska komisija imati blagonaklonost prema njima, rekao je.

Alternativa, kako je naglasio, postoji - "i u Hrvatskoj imamo dostatne kapacitete kojima možemo plasirati veći količinu nafte i plina prema Mađarskoj i Slovačkoj".

- Ti su kapaciteti dodatno prošireni u posljednje četiri godine. Brod LNG Hrvatska 26. listopada počinje s radom, dodao je.

Jakić: Stati na loptu u odnosima s Mađarskom i Slovačkom

Ivica Jakić, stručnjak za energetiku, upozorio je kako se stanje u sektoru energetike ubrzano mijenja te istaknuo važnost postojećih hrvatskih kapaciteta.

- U svakom slučaju, situacija se brzo mijenja. Hrvatska se pozicionirala dosta dobro i srećom, imamo LNG. Stigao je drugi modul koji daje ozbiljan kapacitet od 6,1 milijardi kubičnih metara plina, kazao je, naglasivši da je to dovoljno za Hrvatsku i susjedne države, rekao je.

- Tako se Hrvatska pozicionirala kao ozbiljan, siguran i pouzdan dobavljač. U interesu svih je da se stane na loptu u odnosima Mađarske, Slovačke i Hrvatske, da se dogovore kapaciteti i cijene. Hrvatska sa svojim terminalima za naftu i plin postaje ozbiljan čimbenik. Ako tome dodamo vodik i metanol, Hrvatska ima svijetlu budućnost. Može biti centar zelene energije i zelene tranzicije, zaključio je.

Ipak, dodao je kako su za to potrebna dodatna ulaganja u infrastrukturu, kako željezničku i teretnu, tako i energetsku.

Velika je prilika, kako kaže, i "južna interkonekcija" koja je za Hrvatsku i Bosnu i Hercegovinu od velike važnosti.

- BiH bi se opsrkbljivala plinom iz Hrvatske. To su "hydrogen ready" plinovodi kojima se može transportirati i vodik i LNG. 

*Južna interkonekcija plinskih transportnih sustava Hrvatske i Bosne i Hercegovine na pravcu Zagvozd - Imotski - Posušje - Tomislavgrad - Zenica s odvojkom za Mostar ima stratešku važnost za sigurnost opskrbe Bosne i Hercegovine, budući da ona trenutno ovisi o samo jednom ulazu u plinski transportni sustav, i to iz Srbije, preko Republike Srpske, navodi Plinacro na svojoj službenoj stranici.