Bez novih slučajeva ASK-a, očaj među uzgajivačima

U posljednja 24 sata nije zabilježen nijedan novi slučaj afričke svinjske kuge, no u Osječko-baranjskoj županiji u selu Beljevina gotovo da nema ni jedne svinje. U čak pet objekata potvrđen je virus koji tamošnjim svinjogojcima zadaje velike muke. Pa se s razlogom pitaju - ima li uopće smisla nakon svega nastaviti s uzgojem?

- Jako mi je teško, sve je prazno golo. Svinje su znale roktati lijepo, milo, a sad mir tišina, nitko ništa, kaže plačući Božica Mataz, Beljevina.

Nakon eutanazije, ostaje samo prazan i zapečaćen svinjac obitelji Mataz iz Beljevine. Ostali su bez svih svojih 157 svinja. 

- Nije to malo, živim od toga. Nemamo nikakva primanja i sad to odjednom tako stane. Ne znam što dalje, ali ja sam to 30 godina radio, dao svoje zdravlje, svoj život u to, kaže Dražen Mataz.

Tvrde, pridržavali su se svih biosigurnosnih mjera, pa nagađaju da je svinjska kuga došla zrakom. 

- Ima dva mjeseca kako je jedan čovjek kapario prasce i računao da će ove koje smo imali završiti kod njega. I došla je zabrana i jednostavno ništa. Uglavnom smo samo ja i muž radili i normalno presvlačenje, oblačenje, pranje... znalo se sve, ističe Božana Vurdelja Mataz. 

Svinjska kuga prodrla je i do Satnice Đakovačke. Mještani nevoljko staju pred našu kameru. 

- Čim krene seljak u šumu po gljive donese si doma i veterinarske službe, kažu.

Predsjednik Odbora za svinjogojstvo Poljoprivredne komore Antun Golubović ističe da su, osim neodgovornosti pojedinaca, najveća prijetnja domaćim svinjama one divlje. 

- Istina je da mi svinjogojci trebamo braniti svoja gospodarstva, ali nije vam isto kada imate u jednom dijelu države virus u prirodi i kada imate svuda oko sebe. Da smo od prvog dana krenuli s masovnim izlovom i uništenjem divljih svinja danas ne bi bili tu gdje jesmo, kaže.

Ali tu smo gdje smo - u situaciji kada je domaće svinjogojstvo ugroženo. S razlogom su svinjogojci zabrinuti, pa postavljaju pitanje kako će dalje? 

- Ako su imali prijavljenje svinje, ako je objekat bio sukladan s propisima, ako imaju zapisnik veterinarske inspekcije, oni će svi dobiti nadoknadu za svoju izgubljenu dobit koju su imali na životinjama, ističe Marinko Beljo, državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i ribarstva.

Idući tjedan na sastancima Nacionalnog kriznog stožera za afričku svinjsku kugu donosit će se odluke kako spasiti ono malo svinjogojstva koliko je još ostalo u Slavoniji. 

Najviše slučajeva afričke svinjske kuge u mjestu Beljevina

U Osječko-baranjskoj županiji najviše slučajeva afričke svinjske kuge ima u mjestu Beljevina. Mještani koji se bave svinjogojstvom u Beljevini, preko noći su ostali gotovo bez ičega, kazala je Ana Vulić, HTV-ova novinarka za podnevni Dnevnik.

Oni koji su se pridržavali biosigurnosnih mjera dobit će naknadu. Više o svemu znat će se idućeg tjedna kada je sazvana sjednica glavnog kriznog stožera, izjavila je novinarka Vulić i dodala da je  Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i ribarstva donijelo novo rješenje  o zoni zaštite na području Osječko-baranjske županije. Tu pripadaju općina Đurđenovac, Magadenovac, Viljevo, Draž, grad Našice, Drenje, te općina Satnica Đakovačka.

Marko Kovčić iz Satnice Đakovačke kaže da se on pridržava biosigurnosnih mjera. No dodaje da ih se i drugi pridržavaju, ali se bolest svejedno pojavila.

Ne možemo locirati žarišta, veće je to "točkasto", rekao je Marinko Beljo, državni tajnik, Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i ribarstva. 

- Veterinarska inspekcija radi po propisima. Svi će biti obeštećeni, rekao je Beljo i dodao da oni koji se nisu pridržavali mjera neće moći dobiti odštetu.

Dražen Matas kaže da ima svinje, da se pridržava svih mjera, ali misli da se ovoga puta bolest proširila zrakom te da ju nisu "proslijedile divlje svinje".

- Tzv. "filmski scenarij" koji se dogodio ovih dana na relaciji Đakovo - Varaždin, samo je jedan znak da naš ministar nema trenutno nikakav autoritet. Takvi prekršaji da se rade, tu bi trebale biti jako, jako velike kazne, kazao je Antun Golubović, predsjednik Odbora za svinjogojstvo HPK. 

- Da je sve kako treba, u istražnom zatvoru su trebali odmah završiti vozači kamiona, vlasnik farme na koju su došle svinje, zatim veterinarska tehničarka koja je dala papire, i na kraju sam onaj koji je poslao te svinje, dodao je Golubović.

Nakon otkrića neoznačenih svinja oglasio se vlasnik farme

Vlasnik farme s koje su svinje otpremljene na zapad Hrvatske kaže da ne bježi od svog dijela odgovornosti te priznaje da svinje nisu bile propisno označene ušnim markicama. Tvrdi da je riječ o propustu njegova djelatnika te ističe da je spreman snositi novčanu kaznu, ali smatra da nije bilo potrebno eutanazirati životinje.

- Greškom mog djelatnika životinje nisu markirane. Zato postoji sankcija po Zakonu o veterinarstvu, koju nadležni veterinarski inspektor može propisati u obliku novčane kazne, a nikako ne u obliku u koji je odlučeno i napravljeno, a to je eutanazija svih životinja, rekao je Dražen Lozić, uzgajivač crne slavonske svinje.

Na upit kako papiri nisu odgovarali stvarnom stanju i da je u kamionima bilo više životinja nego što je pisalo, kaže: To se uvijek može dogoditi na broju od 300 komada prilikom utovara, da koja životinja se više ili manje izbroji.

- One su u biti zdrave životinje s urednim papirima koje je izdala veterinarska ustanova koju su oni ovlastili nama, eutanazirali, i napravili nama ogromnu financijsku štetu i štetu po pitanju budućeg uzgoja, ističe Lozić.

Na pitanje što će s djelatnikom koji je napravio veliki propustom, Lozić ističe kako se svakome tko radi može dogoditi greška.

- Ali ponavljam, to nije razlog za ubijanje 330 svinja.

"Tri godine smo taoci afričke svinjske kuge"

Ljubo Barbić, profesor s Veterinarskog fakulteta u Zagrebu sinoć je u HTV-ovom središnjem Dnevniku komentirao slučaj eutanazije svinja i širenje afričke svinjske kuge. Istaknuo je da ne poznaje sve okolnosti konkretnog slučaja te stoga ne može donositi konačne zaključke. Ipak, upozorio je da se u javnosti često relativizira nepoštivanje zakonskih propisa.

– Relativizira se činjenica da životinje nisu označene, relativizira se njihov broj i takav odnos prema propisima upravo nas već tri godine drži taocima afričke svinjske kuge, rekao je.

Prema podacima nadzora provedenog na više od 4.000 gospodarstava, utvrđeno je da je 44% njih imalo nesukladnosti povezane s označavanjem životinja i prometom, dok kod 20% nisu bile ispunjene biosigurnosne mjere. Barbić je stanje usporedio s prometom.

– Zamislite kako bi izgledao promet u kojem je 44 posto vozila neregistrirano, ne poštuje prometne propise, a 20 posto ili svako peto je tehnički neispravno, rekao je.

Dodao je da u okolnostima u kojima postoje takva odstupanja od propisanih pravila nije vrijeme za umanjivanje problema, nego za dosljednu provedbu zakonskih mjera.

– Mislim da doista nije vrijeme za relativizaciju, nego upravo suprotno, za potpuno provođenje zakonskih mjera, zaključio je Barbić.