Karačić: ASK pod nadzorom, potvrđen virus Zapadnog Nila

Afrička svinjska kuga u Hrvatskoj je pod sve većim nadzorom, a mjere zaštite i nadziranja postupno se ukidaju. O stanju na terenu, preostalim rizicima za svinjogojce i budućnosti domaćeg svinjogojstva govorila je ravnateljica Uprave za veterinarstvo i sigurnost hrane Ministarstva poljoprivrede Tatjana Karačić.

Epidemiološka slika je sve bolja, a mjere zaštite i nadziranja postupno se ukidaju na područjima gdje više nema novih slučajeva.

Ipak, dio područja uz granicu Osječko-baranjske i Virovitičko-podravske županije i dalje ostaje pod nadzorom.

- Iz zona zaštite i nadziranja danas je izuzeto 45 naselja, a prije desetak dana još njih 12. I dalje su, međutim, 32 općine u tim zonama, uglavnom na području gdje se dvije županije spajaju. Od 4. kolovoza nema novih slučajeva, a ciljane mjere, pojačani inspekcijski nadzori i kontrole na terenu daju rezultate, rekla je Tatjana Karačić za Dnevnik HTV-a.

Za ukidanje mjera u preostalim naseljima ključni su izostanak novih slučajeva i završetak ciljanih nadzora.

- Ako ne bude novih izbijanja i ako Državni inspektorat završi sve planirane nadzore u zonama zaštite i nadziranja, očekujemo da bi se najkasnije do polovice rujna te zone mogle ukinuti na cijelom području, navela je Karačić.

"ASK nije nestala, biosigurnost ostaje ključna"

Iako se mjere ukidaju, afrička svinjska kuga nije nestala, pa svinjogojci i dalje moraju provoditi propisane biosigurnosne mjere.

- Ukidanjem zona zaštite i nadziranja virus nije nestao. Dio područja i dalje ostaje u zoni 3, a tamo vrijede posebna pravila kojih se treba pridržavati. Uz odgovarajuće biosigurnosne mjere i odgovorno držanje životinja moguće je nastaviti proizvodnju te stavljanje živih svinja i proizvoda od svinjskog mesa na tržište, istaknula je.

Četiri godine Hrvatska se svako ljeto suočava s afričkom svinjskom kugom, no broj usmrćenih svinja i izbijanja bolesti posljednjih se godina smanjuje.

- U odnosu na 2023. godinu, koja je bila najteža, situacija je danas znatno bolja. Tada smo imali gotovo 37 tisuća uklonjenih svinja i 1124 izbijanja na objektima. Rezultat je to dugogodišnjeg rada, mjera, edukacija i pomoći svinjogojcima u podizanju biosigurnosti. Čini se da su uzgajivači danas puno svjesniji rizika i važnosti zaštite od bolesti, apostrofirala je.

Potvrđen virus groznice Zapadnog Nila

Iako se broj svinja i farmi, prema službenim podacima, nije značajnije smanjio, dio uzgajivača ipak odustaje od proizvodnje. Karačić poručuje da se uz afričku svinjsku kugu mora naučiti poslovati i proizvodnju prilagoditi novim uvjetima.

- Prema našim podacima, broj svinja i objekata koji ih drže otprilike je isti. Imamo oko 40 tisuća takvih objekata. Netko je možda odustao, ali je netko drugi započeo proizvodnju. Ne treba odustajati, već se treba prilagoditi uvjetima afričke svinjske kuge, koja će još dugo biti prisutna, rekla je Karačić.

Osim afričke svinjske kuge, u Hrvatskoj je ponovno potvrđena i groznica Zapadnog Nila - virus koji se pojavljuje svake godine i prenose ga komarci. Nakon potvrde virusa kod vrana na području Zagreba, zabilježen je i slučaj kod konja u okolici Iloka.

- Potvrđen je pozitivan nalaz na virus groznice Zapadnog Nila kod konja s područja Vukovarsko-srijemske županije. Virus kontinuirano cirkulira i svake se godine pojavljuje u Hrvatskoj, a prenose ga isključivo komarci. Ne prenosi se izravno sa životinje na životinju niti sa životinje na čovjeka. Kada se virus potvrdi, o tome se odmah obavještava Hrvatski zavod za javno zdravstvo kako bi se, prema potrebi, mogle provesti protuepidemijske mjere, zaključila je.