Bačić: Obnova Zagreba nakon potresa bit će završena do 2030.

U središnjem Dnevniku HTV-a o posljedicama i obnovi nakon zagrebačkog potresa govorio je Branko Bačić, potpredsjednik Vlade i ministar prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine.

- Najveći izazovi bili su omogućiti našim sugrađanima privremeno zbrinjavanje, onima koji su imali crvene naljepnice, i čim prije njihove obiteljske kuće, njihove privatne zgrade obnoviti, rekao je Bačić.

Pojasnio je da je istodobno trebalo dovršiti konstrukcijsku obnovu zgrada nominiranih kroz Europski fond solidarnosti u vrlo kratkim i zahtjevnim rokovima. 

Najveći izazovi obnove

- Bila je to utakmica s vremenom koju smo uspjeli dohvatiti, a nakon toga nam slijedi sada cjelovita obnova tih istih zgrada koje smo konstrukcijski obnavljali iz fonda solidarnosti do kraja lipnja ove godine, dovršiti zgrade javne namjene kako bismo mogli opravdati sredstva i povući najveću do sada ratu iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti koja iznosi gotovo 2 milijarde, kazao je Bačić.

Na pitanje hoće li uspjeti u zadanom roku, istaknuo je:

- Ja sam uvjeren da hoćemo. Moramo cjelovito obnoviti, i energetski, i konstrukcijski, i restauratorski, i konzervatorski zgrade, kazao je ministar.

Bačić je pojasnio da se radi o ukupnoj površini od 600.000 kvadrata te da je cilj ispuniti sve rokove do kraja lipnja kako bi se povukla najveća rata iz europskih fondova.

- To se ne može prenositi na privatnu imovinu, to se odnosi samo na javnu infrastrukturu. Zgrade javne namjene financiraju se sredstvima europskih fondova i državnog proračuna, a privatna imovina isključivo sredstvima državnog proračuna, pojasnio je.

Osvrnuo se i na privatnu imovinu.

- Očekuje nas još na području zagrebačkog potresa oko 1.500 stambenih jedinica koje moramo dovršiti. Njih 700 je u izgradnji. Dovršili smo preko 4.300 lokacija i ja sam uvjeren da ćemo sve zamjenske obiteljske kuće dovršiti, ili će biti u vrlo velikoj fazi izgradnje do kraja 2027. godine, a cjelokupna obnova na području grada Zagreba do kraja 2030. godine, rekao je.

Ministar je naglasio važnost blokovske obnove.

Blokovska obnova

- Zato smo i krenuli u složenu blokovsku obnovu kako se na pojedine blokovske zgrade u Donjem gradu ne bi vraćali onoliko puta koliko zgrada ima u tom bloku. Tako da smo na taj način ubrzali samu obnovu, pojednostavili je, pomogli realizaciji prometa u glavnom gradu, kako bi na taj način i dohvatili te rokove koje smo isplanirali,naglasio je.

- Iz ovog iskustva koje je iza nas, mislim da je to doista realan rok, kazao je.

Kvalitetnije i otpornije zgrade

- Odlučili smo na strateški koncept moderne i suvremene konstrukcijske obnove, kojom obnovom zgrade dižemo na veću mehaničku otpornost, veću protupotresnu otpornost i to je ono što građani dobivaju - doista kvalitetnije zgrade nego one koje su bile u trenutku potresa, dodao je Bačić.

Govorio je i o projektu novog stadiona u Maksimiru.

- Početak rješavanja izgradnje stadiona u Maksimiru bio je sporazum između Vlade Republike Hrvatske i Zagrebačke nadbiskupije, kojim smo obeštetili Zagrebačku nadbiskupiju za zemljište koje im je u Maksimiru ranije oduzeto. Kada smo to riješili, stvorili smo pretpostavke da s Gradom Zagrebom krenemo uklanjanje postojećeg stadiona i u izgradnju novog stadiona, na način da će Vlada i Grad Zagreb snositi troškove pola, pola, pojašnjava.

Ministar je pojasnio tijek natječaja.

- Formirali smo građevinsko povjerenstvo i to povjerenstvo je završilo prošlog tjedna programom arhitektonsko-urbanističkog natječaja za izgradnju budućeg maksimirskog stadiona. Natječaj je otvoren u petak u našem oglasniku javne nabave, ali i u europskom oglasniku javne nabave i očekujemo veliki broj prijedloga arhitektonskog izgleda samog stadiona, rekao je Bačić.

Očekivanja za završetak maksimirskog stadiona

- Mi se nadamo da će se dogodine krenuti u uklanjanje stadiona u Maksimiru, a negdje 2028. u njegovu izgradnju i onda ćemo, ja se nadam, tamo negdje kroz tri godine nakon toga već imati sam stadion, dodao je Bačić.

Na kraju, ministar je komentirao energetsku krizu i mjere za ublažavanje cijena.

Energetska kriza i mjere

 - Danas je cijena barela nafte 112 eura, a bila je prije krize 70 eura. Da barem tu stane - bilo bi dobro. Ali, nisu baš takve naznake, prokomentirao je ministar.

- Vlada je odlučila odmah prije 15 dana ograničiti rast cijene naftnih derivata. Mi ćemo sutra na sjednici Vlade donijeti mjere kojima ćemo ublažiti taj rast. Jer kad ne bismo ublažili, onda bi rast cijena dizela bio za 20%, u odnosu na postojeću cijenu, a rast supera negdje oko 15%. Mi ćemo našim mjerama, koje smo danas utvrdili, sutra predstaviti i onda bi Vlada donijela odluku da se krene u donošenje same uredbe kojom ćemo ograničiti rast cijena, kazao je Bačić.

Bačić je pojasnio da će se pritom voditi računa i o sigurnosti opskrbe.

- Nije ovdje samo pitanje da mi smanjimo cijenu od one koja je tržišna, dodao je.

- Vodit ćemo i računa o našim najugroženijim sugrađanima. Kroz nastavak politike vaučera brinut ćemo o socijalnom statusu naših građana, o poljoprivrednicima, ribarima i prijevoznicima. Dakle, s kompenzacijskim mjerama nastojat ćemo pomoći našim poduzetnicima koji ovise o cijeni goriva, prije svega plavog dizela, kako bi mogli nastaviti sa svim aktivnostima, rekao je Bačić.

Ministar je kazao kako je proračun stabilan.

- Naš proračun je stabilan. Za sada nema većih problema s punjenjem proračuna i osiguravanjem sredstava, zaključio je.