BDP veći za 3,4%; Plenković: Želimo da to osjeti svako kućanstvo

Zahvaljujući ponajviše rastu osobne potrošnje i investicija, hrvatsko gospodarstvo poraslo je u drugom tromjesečju za 3,4 posto na godišnjoj razini, brže nego u prethodnom kvartalu.

Državni zavod za statistiku (DZS) objavio je u srijedu prvu procjenu prema kojoj je bruto domaći proizvod (BDP) u drugom tromjesečju realno porastao za 3,4 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje.

To je već 18. kvartal zaredom kako gospodarstvo raste, i to brže nego u prethodnom tromjesečju, kada je rast iznosio 2,9 posto.

Ubrzan rast potrošnje i investicija

Prema podacima DZS-a, potrošnja kućanstava, što je najveća sastavnica BDP-a, porasla je u proteklom kvartalu za 4,0 posto na godišnjoj razini, znatno brže u odnosu na prethodno tromjesečje, kada je rast iznosio 1,7 posto.

Bruto investicije u fiksni kapital porasle su pak za 5,2 posto, brže u odnosu na 4,5 posto u prethodnom kvartalu.

Državna potrošnja porasla je za 2,4 posto, nakon što je u prethodnom tromjesečju ojačala 5,8 posto.

Uvoz robe i usluga uvećan je, pak, za 3,3 posto, znatno manje u odnosu na 8,8 posto u prethodnom kvartalu.

Pritom je uvoz robe povećan za 0,9, a usluga za 16,4 posto.

Izvoz robe i usluga porastao je, pak, u proteklom tromjesečju za 1,6 posto na godišnjoj razini, znatno sporije u odnosu na 6-postotni rast u prethodnom kvartalu.

Pritom je izvoz robe porastao za 3,7 posto, dok je izvoz usluga pao za 0,3 posto.

Rast i dalje brži od prosjeka EU-a

Prema sezonski prilagođenim podacima DZS-a, gospodarstvo je u drugom tromjesečju poraslo 3,2 posto na godišnjoj, a 1,2 posto na kvartalnoj razini.

Tako je rast domaćega gospodarstva i dalje znatno brži u odnosu na prosjek u Europskoj uniji (EU).

Eurostat je nedavno objavio da je u drugom tromjesečju gospodarstvo EU-a, prema sezonski prilagođenim podacima, poraslo za 0,2 posto u odnosu na prethodni kvartal, dok je na godišnjoj razini poraslo za 1,5 posto.

Gospodarstvo eurozone je, pak, u tom tromjesečju poraslo 0,1 posto na kvartalnoj, a 1,4 posto na godišnjoj razini.

Plenković: Želimo da gospodarski rast osjeti svako kućanstvo

Premijer Andrej Plenković na društvenoj mreži X napisao je kako Vlada želi da prednosti gospodarskog rasta osjeti svako hrvatsko kućanstvo.

- Vlada će nastaviti svojim politikama poticati snažan rast BDP-a, kao i plaća, zaposlenosti, ulaganja i ukupnog životnog standarda građana. Želimo da prednosti gospodarskog rasta osjeti svako hrvatsko kućanstvo, napisao je Plenković.

Istaknuo je da je gospodarski rast od 3,4 posto u drugom kvartalu u odnosu na isto tromjesečje 2024. 18. kvartal zaredom s pozitivnom stopom kretanja BDP-a i treći najbrži rast unutar EU-a te se Hrvatska približava prosječnoj razvijenosti EU-a.

- Od 62% dosegnuli smo 77% prosjeka razvijenosti", kaže Plenković.

Primorac: Impresivan rast u drugom kvartalu

Potpredsjednik Vlade i ministar financija Marko Primorac izjavio je da je Hrvatska u drugom ovogodišnjem kvartalu ostvarila "impresivan rast", znatno brži od europskog prosjeka, dok je ministar gospodarstva Ante Šušnjar rekao da rast nije slučajnost, pri čemu ga "posebno veseli što se promijenila struktura rasta".

Primorac je na konferenciji za novinare u Banskim dvorima, održanoj nakon užeg kabineta Vlade, istaknuo da su rastu prije svega pridonijele dvije komponente - potrošnja kućanstava, uz rast za četiri posto na godišnjoj razini, te bruto investicije u fiksni kapital, koje su porasle za 5,2 posto.

- Jedan i drugi podatak su važni i ulijevaju povjerenje u nastavak gospodarskog rasta u Hrvatskoj, kazao je Primorac, istaknuvši da bi prema projekcijama Ministarstva financija realni BDP u 2025. godini trebao porasti za 3,3 posto.

Osim potrošnje, koju znatno generira i turizam, Primorac se posebno osvrnuo na bruto investicije u fiksni kapital, kazavši da je tu riječ o investicijama države i privatnog sektora, pri čemu se prisutnost države kao investitora prije svega reflektira u ostvarivanju i izvršavanju ulaganja u sklopu Nacionalnog plana oporavka i otpornosti (NPOO), u kontekstu čega je spomenuo i snažan građevinski sektor.

- Svakako možemo očekivati i u nadolazećim kvartalima znatne stopa rasta, kako bi prosjek na razini godine bio upravo 3,3 posto", poručio je Primorac.

Rast znatno brži od europskog prosjeka

Naglasivši da će rast hrvatskog gospodarstva u 2025. biti "itekako veći od europskog prosjeka", Primorac je izjavio da je Hrvatska i u drugom ovogodišnjem kvartalu ostvarila nekoliko puta veći rast od prosjeka EU-a i eurozone. Naime, po do sada zaprimljenim podacima, na godišnjoj razini od Hrvatske su rasli brže samo Irska i Cipar.

- Dakle, postoji još nekoliko država za koje nemamo podatke, ali s obzirom na one kojima raspolažemo, riječ je doista o impresivnom rastu, ocijenio je Primorac.

Upitan planira li se do kraja godine međunarodno izdanje obveznica, Primorac je rekao da se ne planiraju neka veća zaduženja u tom kontekstu, no, naravno, planirana su nova izdanja "narodnih" trezorskih zapisa, kako bi svi građani koji su ih upisali imali mogućnost reinvestiranja.

Šušnjar: Rast rezultat odlučne i promišljene politike Vlade

Ministar gospodarstva Ante Šušnjar rekao je da ga "posebno veseli što se promijenila struktura rasta". Iako je potrošnja i dalje dominantna, ustvrdio je da "imamo pozitivan doprinos rasta izvoza" uz istovremeno "smanjenje rasta uvoza".

Šušnjar je rekao da ga "posebno veseli" rast u "prerađivačkoj industriji i poljoprivredi, koji je 4,1 posto".

Poručio je da to nije slučajnost, već rezultat odlučne i promišljene politike Vlade, koja je promijenila "jako puno" zakona koji se odnose na poticanje ulaganja i razvoj istraživanja.

- To već daje svoje prve rezultate, ali mislim da trebamo još malo vremena kako bi u svoj punini ti zakoni dali svoje rezultate, ocijenio je Šušnjar.

Spomenuo je i akcijske planove za smanjenje neporeznih i parafiskalnih davanja, kojima je gospodarstvo rasterećeno za oko 135 milijuna eura.

- Tu je i peti akcijski plan za administrativno rasterećenje gospodarstva, "težak" gotovo 365 milijuna eura, rekao je Šušnjar.

Rekordne direktne strane investicije

Apostrofirao je i "znatan napredak" Hrvatske na investicijskoj karti Europe i svijeta, što se vidi po direktnim stranim investicijama, koje su lani dosegnule rekordnu vrijednost od 4,3 milijarde eura.

- Mi ovdje nećemo stati, nastavljamo dalje s prilagodbom zakonodavnog okvira, ali i drugim mjerama Vlade kojima ćemo Hrvatsku učiniti poželjnom i atraktivnom destinacijom za investicije, za život i za rad, poručio je Šušnjar.

Izjavio je i da je dokaz politike Vlade, njezine dosljednosti i stvaranja povoljnog poslovnog okruženja i kutinska Petrokemija, koja trenutačno uspješno radi i proizvodi već osam mjeseci zaredom, "što se nije dogodilo u zadnjih 10 godina".

Također, spomenuo je i "golemu investiciju" Končara i Siemensa.