BDP veći za 6,3 posto, porasle sve sastavnice

Hrvatsko gospodarstvo poraslo je i u četvrtom tromjesečju prošle godine, sedmi kvartal zaredom, no rast je usporen na 4 posto. Time je izbjegnuta očekivana tehnička recesija. U cijeloj 2022. godini BDP je porastao za 6,3 posto. 

DZS je u utorak objavio prvu procjenu prema kojoj je bruto domaći proizvod (BDP) u trećem kvartalu porastao četiri posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine. To je sporiji rast nego u prethodnom tromjesečju, kada je BDP porastao 5,2 posto, no to je već sedmi kvartal zaredom kako se gospodarstvo oporavlja od koronakrize.

Porasle sve sastavnice BDP-a

Rast BDP-a u četvrtom tromjesečju zahvaljuje se rastu svih sastavnica BDP-a, od osobne potrošnje do izvoza i investicija. Prema podacima DZS-a, potrošnja kućanstava porasla je u proteklom kvartalu za 1,3 posto u odnosu na isto razdoblje godinu dana prije, sporije u odnosu na 5,6-postotni rast u prethodnom tromjesečju.

Izvoz roba i usluga porastao je, pak, za 14,2 posto na godišnjoj razini, znatno sporije nego u prethodnom tromjesečju, kada je taj rast bio 23,3 posto. Pritom je izvoz robe porastao 13,4 posto, a usluga 13,9 posto. Uvoz roba i usluga povećan je istodobno za 14,6 posto, također znatno sporije nego u prethodnom kvartalu, kada je porastao za 30,5 posto. Pritom je uvoz roba porastao za 16, a usluga za 7,8 posto.

Bruto investicije u fiksni kapital porasle su, pak, u proteklom tromjesečju za 9,6 posto na godišnjoj razini, brže nego u prethodnom kvartalu, kada je rast iznosio 8 posto. Porasla je i državna potrošnja, za 6,8 posto, nakon što je u prethodnom tromjesečju ojačala 1,3 posto.

Rast na godišnjoj razini brži od prosjeka EU-a

Prema sezonski prilagođenim podacima DZS-a, gospodarstvo je u četvrtom tromjesečju poraslo 4,2 posto na godišnjoj razini, dok je na kvartalnoj razini poraslo 0,9 posto. Rast na godišnjoj razini brži je u odnosu na prosjek u Europskoj uniji, dok je na kvartalnoj razini ispod prosjeka.

Eurostat je nedavno objavio da je u proteklom tromjesečju gospodarstvo EU-a, prema sezonski prilagođenim podacima, stagniralo na kvartalnoj te poraslo 1,8 posto na godišnjoj razini. U cijeloj protekloj godini, po podacima DZS-a, hrvatsko gospodarstvo poraslo je za 6,3 posto.

Plenković: Sjajan rezultat, radi se na mjerama 

Rast BDP-a nam je u godini najvećih tektonskih poremećaja, kriza, energetske krize, prehrambene krize, inflatornih pritisaka - 6,3 posto. To je prema dostupnim podacima 4. rast BDP-a među članicama EU-a, rekao je premijer Andrej Plenković. Ocijenio je to sjajnim rezultatom, kao i rezultat u četvrtom kvartalu od 4%.

Hrvatska je 2022., koja je bila najzahtjevnija godina, prošla izvanredno. Ostvarili smo strateške ciljeve, europodručje i šengenski prostor te dali izdašnu pomoć građanima od 3,6 mlrd. eura. Osobito onima koji su bili u potrebi. Dakle, socijalni transferi, poljoprivrednici, ribari, umirovljenici - svima onima kojima je trebalo dati potporu, dali smo. Regulirali smo cijene plina, struje, naftnih derivata. Kad se taj kumulativni efekt zbroji, dođemo do toga da nam je rast 6,3%, rekao je.

Naglasio je i da cijeli ekonomski tim Vlade pažljivo nastoji pronaći mjere koje će biti kalibrirane, primjerene trenutku, koje će imati svoj fokus na energente i one kojima je potrebno pomoći. Dodao je da je riječ o balansu mjera kojima će se zadržati ekonomski i socijalni standard građana, očuvati socijalnu koheziju i izbjeći socijalnu frakturu.

- To smo do sada u potpunosti uspjeli, bilo da je riječ o COVID-u, bilo o ekonomskim posljedicama ruske agresije na Ukrajinu, ocijenio je.

Primorac: Izbjegnute špekulacije o eventualnom ulasku u recesiju

Ministar financija Marko Primorac izjavio je da su izbjegnute sve špekulacije o eventualnom ulasku hrvatskog gospodarstva u recesiju, s obzirom da je BDP u zadnjem lanjskom tromjesečju porastao i na kvartalnoj razini.

Primorac je istaknuo i da je BDP na kvartalnoj razini, odnosno u četvrtom lanjskom tromjesečju u odnosu na treće tromjesečje iste godine, porastao za 0,9 posto.

- Time su izbjegnute i sve one špekulacije o eventualnom ulasku u recesiju, tako da svi oni koji su govorili nešto o tome, strahovali od toga, mogu biti mirni, izjavio je Primorac na konferenciji za medije u Ministarstvu financija.

Naime, na takvu mogućnost upozorio je nedavno i Ekonomski institut, Zagreb prilikom zadnje objave svog CEIZ indeksa, a između ostalih ranije na tu mogućnost je skrenula pažnju i Hrvatska udruga poslodavaca (HUP).

Primorac je rekao da doprinos rastu BDP-a prije svega dolazi od izvoza, isto tako od investicija, a djelomično i povećanja potrošnje. "Dakle, osobna potrošnja je, unatoč padu realne kupovne moći građana, ostala na zadovoljavajućoj razini, prije svega zbog povećanja zaposlenosti, napomenuo je Primorac.

To su sve dobri i pozitivni podaci i ulijevaju povjerenje u našu gospodarsku održivost i sve ono što smo do sada radili kao Vlada, poručio je.

Rast u 2022. gotovo dvostruko veći od prosjeka EU-a

Rast od 6,3 posto u 2022. godini, istaknuo je ministar, gotovo je dvostruko veći od prosječne stope rasta u Europskoj uniji, dok kada je riječ o rastu od četiri posto u zadnjem kvartalu, prema dosad dostupnim podacima tek je nekoliko članica raslo brže.

U 2023. se očekuje usporavanje rasta gospodarstva, što je u skladu i s najavama Vlade, kazao je Primorac.

Podsjetio je da Europska komisija u 2023. za Hrvatsku prognozira rast od 1,2 posto, pri čemu bi udar energetske krize i inflatornih pritisaka trebao biti blaži no što se prvotno očekivalo

To je i zbog blaže zime, pa tako i smanjene potrošnje energenata, kao i diversifikacije dobavnih pravaca u opskrbi energentima, dodao je.

Kada je riječ o Hrvatskoj, unatoč prognozama da će velik dio europskog gospodarstva završiti u recesiji, ona je za sada izbjegnuta, pa bi se tako i pozitivna kretanja u članicama EU-a koje su najznačajniji vanjskotrgovinski partneri Hrvatske, u ovoj godini trebala pozitivno odraziti i na stanje u Hrvatskoj, izjavio je ministar financija.

Vijest je komentirao i ministar gospodarstva i održivog razvoja Davor Filipović.

- Snažan impuls rastu BDP-a sigurno je vezan i uz brojne investicije uz korištenje sredstva iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti, a imali smo i situaciju da je zadnjem kvartalu prošle godine došlo i do povećanja broja zaposlenih, rekao je Filipović.

Iako svjetsko, pa tako i hrvatsko gospodarstvo znatno usporavaju u 2023., zbog ulaska u eurozonu i Schengen te dobrih najava za turističku sezonu, u Vladi se nadaju većem rastu BDP-a od prognoziranih 0,7 posto. 

HGK - BDP neočekivano jak u četvrtom kvartalu

Iz Hrvatske gospodarske komore komentirali su prvu procjenu BDP-a za četvrti kvartal prošle godine, istaknuvši da je BDP u tom kvartalu bio jak u odnosu na očekivanja koja su bila znatno skromnija, čak i negativna. Glavni ekonomist Hrvatske gospodarske komore Goran Šaravanja navodi kako je spomenuti rast pokazao da industrijska proizvodnja nije i cijela ekonomija. Podsjeća da je industrijska proizvodnja pala za 3,7 posto (prerađivačka tri posto) na godišnjoj razini u četvrtom kvartalu.

- To je potpuno u skladu s europskim i globalnim kretanjima koje pratimo. Međutim, građevinarstvo te informacije i komunikacije, dva sektora koja su tijekom pandemije dobro poslovala, rasla su 2,9 posto odnosno 10,5 posto na godišnjoj razini u četvrtom kvartalu 2022. Spomenuli smo pandemiju jer želimo ukazati da su stope rasta ostvarene unatoč visokoj bazi - nije naime riječ o visokim stopama rasta zbog osjetnog pada aktivnosti u prethodnom razdoblju, ističu iz HGK.

Osobna je potrošnja u zadnjem kvartalu rasla samo 1,3 posto na godišnjoj razini. Utjecaj visoke inflacije na raspoložive dohotke, analizira Šaravanja, konačno se vidi u statistici BDP-a. Spomenuto građevinarstvo doprinijelo je rastu investicija od 9,6 posto. U HGK ostaju pri stavu da će ovu godinu karakterizirati osjetno usporavanje rasta. Vagani prosjek prognoza za rast BDP-a koje prate na "HGK Pulsu" iznosi 1,1 posto.

Prema HGK, tržište rada bit će ključno u određivanju kretanja BDP-a ove godine: bude li zaposlenost ostala blizu prosječnih razina iz 2022. godine, pritisak na rast plaća zbog nedostatka radne snage trebao bi podržati osobno potrošnju.

HUP: Rast BDP-a u četvrtom kvartalu je iznad očekivanja

Iz Hrvatske udruge poslodavaca (HUP) u utorak su u komentaru prve procjene BDP-a za četvrti kvartal prošle godine, istaknuli kako je rast BDP-a u četvrtom kvartalu od 4 posto godišnje iznad očekivanja, zahvaljujući ubrzanju rasta investicija i javne potrošnje.

- Rast BDP-a u četvrtom kvartalu od 4 posto godišnje je iznad očekivanja, zahvaljujući ubrzanju rasta investicija te javne potrošnje, istaknuli su iz HUP-a.

Navode kako na snažan rast investicija, odgovornih za otprilike pola opće stope rasta, utječe ubrzano povlačenje EU fondova te rastuća orijentacija ekonomije na izvoz. Naime, ona potiče investicije izvoznika u konkurentnost uoči ulaska ekonomije u europodručje gdje se konkurentski pritisci na naših kompanija pojačavaju, objašnjavaju poslodavci.

Doprinos javne potrošnje rastu BDP-a na razini nešto manjoj od preostale polovice odražava protucikličku potrošnju u jeku energetske krize uz već poznat rastući stupanj sufinanciranja investicija iz EU fondova, kažu u HUP-u.

Napominju i kako je suficit u državnom proračunu na razini od oko 1 posto BDP-a omogućio pravodobno jačanje javne potrošnje, koja je neupitno kratkoročno djelovala stabilizacijski te spriječila snažnije usporavanje BDP-a.

Snažan pad realne kupovne moći, usporavanje izvoza

- Napokon, rast osobne potrošnje usporio je na svega 1,3 posto nakon prosječnih gotovo sedam posto tijekom prethodna dva kvartala, što je potvrda snažnog pada realne kupovne moći, kaže se u komentaru HUP-a.

Također dodaju kako je snažno usporio i rast izvoza roba i usluga na više no upola slabiju dinamiku u usporedbi s prvih devet mjeseci 2022. godine uslijed snažnog usporavanja rasta inozemne potražnje.

- U ovom trenutku zadržavamo procjenu manjeg pada BDP-a u ovoj godini od oko 0,5 posto i to nakon kumulativnog rasta od 20 posto tijekom zadnje dvije godine", ističu iz HUP-a.

Navode i kako je nedavno nemali broj analitičara objavio pozitivne revizije prognoza za gospodarstvo eurozone zahvaljujući snažnom padu cijena energenata, značajno manjim rizicima racionalizacije potrošnje energenata te oporavku Kine kao gotovo najvažnije ekonomije za europski izvoz.

- U narednim kvartalnim izgledima razmotrit ćemo mogućnost pozitivne revizije kretanja BDP-a osobito nakon produljenja mjera za ublažavanje energetske krize sa stabilizacijskim učinkom na poslovanje, navodi se u komentaru.

Opasnost od mogućeg ulaska Njemačke u recesiju

Iz HUP-a napominju kako unatoč oporavku ekonomskog optimizma na horizontu od šest mjeseci, izuzetno prediktivno važan IFO indeks poslovne klime u Njemačkoj pokazuje pogoršanu percepciju trenutnog stanja u ekonomiji u skladu s negativnim utjecajem inflacije na kupovnu moć stanovništva, silaznim trendom tvorničkih narudžbi od proljeća lani naovamo te pogoršanjem uvjeta financiranja.

Od prošlog ljeta ESB je podigla ključne referentne kamatne stope za 300 baznih bodova, čemu treba pridodati još 150 baznih bodova do kraja ove godine.

- S prvim kvartalom ove godine očekujemo potvrdu ulaska najveće europske ekonomije - Njemačke - našeg glavnog vanjskotrgovinskog partnera - u recesiju, kazali su u HUP-u.

Pozitivan utjecaj turizma, eurozone i Schengena

Navode i da, kada je riječ o pozitivnim utjecajima na hrvatsku ekonomiju, pozitivno djeluju najave vodećih turističkih operatera za nadolazeću sezonu u godini kad ulazak u Schengen te uvođenje eura pojačavaju naše komparativne prednosti.

Pritom je, kažu poslodavci, rast turizma je ograničen padom investicija u kapacitete zadnjih godina u odnosu na predpandemijske godine, kao i prenapregnutom energetskom te komunalnom infrastrukturom.

U HUP-u očekuju daljnje ubrzanje rasta investicija na 7,5 posto zahvaljujući, kako navode, jačanju priljeva EU fondova te daljnjoj integraciji hrvatskih poduzeća u globalne lance vrijednosti prilikom čega treba nastaviti jačati investicije u konkurentnost.