Pad broja mljekara: Cijene stagniraju, a troškovi rastu

Broj isporučitelja kravljeg mlijeka u posljednje je dvije i pol godine pao s 3379 na 2268. To ne začuđuje jer Hrvatska je pri dnu ljestvice europskih zemalja po otkupnoj cijeni mlijeka. Proizvođači se bore i s administracijom, financijskom nestabilnošću i velikim ulaznim troškovima pa su prazne farme sve češća pojava.

Obitelj Zdolec mljekarstvom se bavi više od 30 godina. S proizvodnjom od tisuću litara dnevno i otkupnom cijenom od 50 centi za prvoklasno mlijeko, ostvariti zaradu Sizifov je posao.

- Najviše me muči cijena mlijeka koja je godinu i pol ista, a troškovi svaki dan idu gore, požalio se Dragan Zdolec iz mjesta Pušćine.

Za stotinjak grla svakodnevno se pripremi dvije tone hrane - zbog suše strahuju da je neće biti dovoljno.

- Prvenstveno će utjecati na kvalitetu hrane, suša uzima jako puno, rekao je.

Kako bi opstali na tržištu, vlastitim sredstvima i zaduženjima modernizirali su proizvodnju, a danas gospodin Dragan kratko i jasno poručuje...

- Za par godina mi ćemo biti Austrougarska. Robovi na svojoj zemlji ako se tako nastavi.

Samo je u prvih pet mjeseci ove godine od mljekarstva odustalo 76 obitelji, otkrivaju podaci resornog ministarstva. Predsjednik odbora za mljekarstvo Hrvatske poljoprivredne komore, Igor Rešetar, i sam dugogodišnji mljekar, kaže, problem je među ostalim i u duopolu tvrtki koje diktiraju cijenu mlijeka.

- Mi kao proizvođači mlijeka imamo preslabu pregovaračku moć naspram to dvoje otkupljivača, nemamo alternative i financijsku sigurnost taj kontinuitet zadnjih 10 godina, objasnio je Igor Rešetar.

Pa se farmeri uglavnom teško odlučuju na velike investicije. Međutim, Darija Zdolec nakon završetka Više poljoprivredne škole u Križevcima odlučila je napraviti zaokret i otvorila prvi siromat u Međimurju.

- Nije lako, radimo svježe sireve, vrhnje, turoš. Investicija je bila dosta velika, ali isplatilo se. rekla je proizvođačica sireva.

Za veći zamašnjak takve proizvodnje u Hrvatskoj potrebni su znatniji državni poticaji kako ne bi, umjesto zdrave domaće hrane naših OPG-ova, bili prisiljeni kupovati skuplju uvoznu hranu - vrlo često upitne kakvoće.