BiH: MMF upozorava na rastuću inflaciju i neracionalnu javnu potrošnju

Inflatorni val pokrenut nakon izbijanja rata u Ukrajini i energetske krize dosad je među državama zapadnog Balkana najteže pogodio Bosnu i Hercegovinu pa vlasti moraju hitno reagirati, smanjiti javnu potrošnju i pomoći izravno pogođenim građanima, upozorio je Međunarodni monetarni fond (MMF).

Prema posljednjim dostupnim pokazateljima Agencije za statistiku BiH, inflacija u toj zemlji u rujnu je dosegnula stopu od 17,3 posto, a nema naznaka da se taj trend mijenja.

Stalna poskupljenja hrane i energenata glavni su generator inflacije u BiH i ona je uglavnom "uvozna" jer je prouzročena rastom cijena na međunarodnim tržištima, navodi stalni predstavnik MMF-a u BiH Andrew Jewell, kako ga u petak citiraju banjolučke "Nezavisne novine".

- Ono što vidimo je da je inflacija u BiH vjerojatno najviša na zapadnom Balkanu, kazao je Jewell.

MMF je u svojim analizama ranije predviđao kako će inflacija u BiH za cijelu 2022. biti na razini od 10,5 posto, a gospodarski rast oko 2,4 posto.

Sad je prognoza opreznija i predviđa kako bi rast bruto domaćeg proizvoda (BDP) u 2023. mogao biti najviše dva posto, dok će inflacija "nešto usporiti", no vjeruje se kako će i dalje biti visoka.

Po Jewellovim riječima, stanje u zemlji znatno se razlikuje među entitetima, a ono je znatno lošije u Republici Srpskoj, čije su se vlasti rastrošno ponašale financirajući to zaduživanjem na međunarodnom novčarskom tržištu, čime su povećavali plaće i mirovine, posebice u predizbornoj godini.

Procjena je MMF-a kako se stoga do kraja ove godine u Federaciji BiH može očekivati fiskalni suficit, dok će RS završiti u deficitu.

Entitetu kojim suvereno vlada Milorad Dodik sada na naplatu dolaze euroobveznice vrijedne 168 milijuna eura, koje su izdane 2018., kao i još neke obveze po osnovi inozemnog duga. U samom proračunu RS za 2023. entitetska je vlada predvidjela zaduživanje za još milijardu konvertibilnih maraka (oko 500 milijuna eura), od čega 780 milijuna maraka očekuju s vanjskih tržišta na kojima zaduživanje postaje sve skuplje jer kamate stalno rastu.

Jewell je podsjetio na primjer Turske, koja ima isti kreditni rejting kao i BiH, a već sada svoje obveznice mora plasirati računajući na kamatu od deset posto, koja će sigurno još rasti.

- Naša preporuka vlastima je da se posvete rješavanju problema povećanja troškova života. Građani su suočeni s inflacijom tako da su realne plaće u padu. Mnogo ranjivih koji prolaze kroz teška vremena, kazao je Jewell dodajući kako se ti problemi ne mogu riješiti povećanjem plaća u javnom sektoru nego usmjeravanjem pomoći onima kojima to najviše treba.

Što se ta pomoć bude bolje usmjeravala bit će to manji teret za javne financije, konstatirao je predstavnik MMF-a u BiH.